Kruzer na kojem je troje ljudi umrlo od hantavirusa čeka na pomoć kod Kejp Verdea
Holandski kruzer sa skoro 150 ljudi na njemu, uključujući 17 Amerikanaca, čekao je danas na pomoć kod obala Kejp Verdea u Atlantskom okeanu nakon što je, kako se čini, redak hantavirus ubio troje putnika i još troje bacio u vrlo teško zdravstveno stanje, saopštili su Svetska zdravstvena organizacija i operator samog broda.
Veliki brod MV Hondijus, koji je bio na višenedeljnom polarnom proputovanju od Argentine do Antarktika i išao do nekoliko izolovanih ostrva u južnom Atlantiku, zatražio je pomoć od zdravstvenih vlasti nekoliko zemalja dok je plovio ka Kejp Verdeu, blizu obale severne Afrike. Međutim, još nikom nije dopušteno da se iskrca sa broda, saopštila je kompanija koja upravlja kruzerom.
Prema njenim navodima, na brodu je 88 putnika, uključujući jednog preminulog, i 61 članova posade od čega su dva obolela. Među putnicima je 17 Amerikanaca, 19 Britanaca i 13 Španaca.
Trojica putnika koji su preminuli bili su iz Holandije i Nemačke. Jedan Britanac je na intenzivnoj nezi u Južnoj Africi.
Sedamdesetogodišnji Holanđanin, koji se javio sa groznicom, glavoboljom, bolovima u stomaku i dijarejom, bio je prva žrtva, i preminuo je na brodu 11. aprila, saopštila je kompanija Oušnvajd ekspedišns sa sedištem u Holandiji. Njegovo telo je izneto sa broda skoro dve nedelje kasnije na britansku ostrvsku teritoriji Sveta Jelena, na oko 1.900 kilometara od afričke obale.
Njegova 69-godišnja supruga je prebačena u Južnu Afriku, ali je kolabirala na aerodromu u Johanesburgu i preminula u obližnjoj bolnici, saopštilo je Ministarstvo zdravlja te zemlje.
Brod je zatim otplovio ka ostrvu Asension, još jednoj izolovanoj atlantskoj ispostavi na oko 1.300 kilometara severno, gde je bolesni Britanac skinut sa broda i evakuisan u Južnu Afriku 27. aprila.
Kasnije je pozitivno testiran na hantavirus, retku infekciju koju šire glodari i koja može izazvati ozbiljne respiratorne bolesti ili hemoragičnu groznicu, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Južne Afrike.
Britanac je u kritičnom stanju i sada se nalazi na intenzivnoj nezi u južnoafričkoj bolnici, gde je izolovan.
Treći putnik je preminuo na brodu u subotu i identifikovan je kao nemački državljanin. Telo je još uvek na brodu, saopštila je kompanija.
Ona je precizirala da još nije potvrđeno da su sva tri smrtna slučaja uzrokovana hantavirusom, jer je jedina osoba kod koje je on potvrđen na intenzivnoj nezi u Južnoj Africi.
SZO je saopštila da je jedan slučaj hantavirusa potvrđen testovima, a za ostalih pet slučajeva se sumnja da su uzrokovani njime.
Dva člana posade koji su još na brodu Hondius – Britanac i Holanđanin – zahtevaju hitnu medicinsku pomoć, saopštila je kompanija Oušnvajd, dodajući da još čeka dozvolu lokalnih vlasti na Zelenortskim Ostrvima za evakuaciju putnika i članova posade.
Kompanija je saopštila da razmatra evakuaciju na jedno od španskih ostrva, Las Palmas ili Tenerife, ako ne bude mogla da izvuče ljude sa broda na Zelenortska ostrva.
Holandsko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da razmatra mogućnost evakuacije nekih ljudi sa broda.
Šta je hantavirus
Bolest koju prenose glodari, poput hantavirusa, uglavnom se ne širi sa čoveka na čoveka, pa su epidemije retke. Ipak, varijante koje potiču iz „Novog sveta“ smatraju se najopasnijima i imaju veću stopu smrtnosti.
Ortahantavirusi, poznatiji kao hantavirusi, predstavljaju grupu virusa koji se prvenstveno nalaze kod glodara, ali mogu da zaraze i ljude. Prema profesoru Adamu Tejloru sa Univerziteta u Lankasteru, globalno postoji najmanje 38 prepoznatih vrsta hantavirusa, od kojih 24 izazivaju bolest kod ljudi. Glodari poput miševa, pacova i voluharica prirodni su rezervoari ovih virusa.
Doktor Jomani Sarathkumara, postdoktorski istraživač na Univerzitetu u Kvinslendu, rekao je da su infekcije hantavirusom „zaista retke kod ljudi“ i da se u tropskim zemljama često pogrešno dijagnostikuju kao druge infekcije, poput leptospiroze, koja se takođe prenosi sa životinja.
Kako se virus prenosi i koji su simptomi hantavirusa?
Hantavirusi se na ljude prenose udisanjem ili kontaktom sa izmetom, urinom i pljuvačkom zaraženih glodara – ili, ređe, ujedom i ogrebotinama kontaminiranih životinja.
„Poljoprivredne zajednice širom sveta su u većem riziku“, rekao je Sarathkumara, zbog veće verovatnoće izloženosti zaraženim glodarima.
Vanredni profesor Vinod Balasubramanijam, molekularni virolog sa Univerziteta Monaš u Maleziji, rekao je da su hantavirusi „tipično povezani sa izlaganjem u životnoj sredini i glodarima“ i da se „obično ne prenose lako sa čoveka na čoveka kao grip ili kovid-19“.
Postoje dve glavne linije hantavirusa: hantavirusi Starog sveta i hantavirusi Novog sveta.
Hantavirusi Starog sveta nalaze se u Evropi i Aziji – među njima su puumala hantavirus, Hantaan virus i Seoul virus. Kod ljudi obično izazivaju hemoragičnu groznicu sa bubrežnim sindromom (HFRS), koja pogađa bubrege. Simptomi mogu uključivati jake glavobolje, bol u leđima i stomaku i povišenu temperaturu, kao i moguće oštećenje bubrega.
Hantavirusi Novog sveta nalaze se u Americi i obično izazivaju plućni sindrom hantavirusa. Najčešći tip u Južnoj Americi je Andes virus, koji se uglavnom prenosi preko dugorepog patuljastog pacova.
„Hantavirusi Novog sveta izazivaju vrlo brzo progresivan plućni sindrom i respiratornu insuficijenciju“, rekao je Balasubramanijam. U ranoj fazi infekcija može izazvati simptome slične gripu, poput temperature, umora i bolova u mišićima, što „značajno otežava ranu dijagnozu“, dodao je.
U martu 2025. godine, Betsi Arakava, supruga glumca Džina Hekmana, pronađena je mrtva u njihovom domu u Santa Feu od plućnog sindroma hantavirusa, pre smrti svog supruga, koji je bolovao od Alchajmerove bolesti, u njenom odsustvu.
Hantavirusi mogu imati dug period inkubacije – između jedne i osam nedelja, rekao je Balasubramanijam.
Prema Tejloru: „Mali broj studija dokumentovao je prenos sa čoveka na čoveka kod soja Andes u Južnoj Americi, ali sistematski pregled istraživanja nije pronašao dovoljno dokaza o takvom prenosu.“
Kako je došlo do izbijanja hantavirusa na kruzeru?
SZO je saopštila da je istraga o sumnji na izbijanje hantavirusa na MV Hondius u toku. Iako još nije poznato kako je tačno došlo do toga, Balasubramanijam je rekao: „Postoji nekoliko biološki mogućih objašnjenja.“
Prvo je mogućnost kontaminacije broda glodarima – „ako su zaraženi glodari imali pristup skladištima… kabinama i drugim zatvorenim prostorima“.
Drugo je – zbog dugog perioda inkubacije – da izbijanje „nije nužno poteklo sa samog broda“. „Putnici ili članovi posade mogli su biti izloženi tokom aktivnosti na kopnu“, rekao je.
Treće – ali najmanje verovatno – jeste prenos sa čoveka na čoveka. „Teoretski je moguće, ali veoma malo verovatno“, rekao je.
„Glavni rizik je kontakt sa kontaminiranim materijalom glodara… u zatvorenim ili slabo provetrenim prostorima“, rekao je. „Rizik obično ne dolazi od samog boravka u istom prostoru sa zaraženom osobom.“
Kolika je stopa smrtnosti hantavirusa? Postoji li terapija?
Stopa smrtnosti od HFRS, koji izazivaju hantavirusi Starog sveta, procenjuje se između 1-15 odsto.
„Hantavirusi Novog sveta… izazivaju mnogo teže simptome i šanse za smrt su znatno veće“, rekao je Balasubramanijam. Plućni sindrom hantavirusa ima stopu smrtnosti od oko 40 odsto u Americi.
„Nemamo definitivni antivirusni lek koji deluje zaista dobro“, rekao je. Infekcije se obično leče potpornom terapijom, zbog čega je rana dijagnoza važna, dodao je. Ipak, istražuju se antivirusni lekovi širokog spektra za ranu primenu.
Kod plućnog sindroma hantavirusa, potporna terapija uključuje kiseonik, regulaciju tečnosti, podršku krvnom pritisku i mehaničku ventilaciju.
Коментари
Постави коментар