Dogodilo se na današnji dan

 Danas je subota, 17. januar, 2026. 

   395 - Umro je vizantijski (rimski) car Teodosije I, nazvan


Teodosije Veliki, vladao je od 379. do 392. kad je uspeo da obnovi


Carstvo u punom obimu. Do smrti je upravljao Rimom kao poslednji


vladar jedinstvene imperije. Konsolidovao je prilike na Balkanu i


uspostavio je primirje s Vizigotima, zabranio paganske obrede i


proglasio hrišćanstvo jedinom zvaničnom religijom. Posle


pregovora s Persijom, mirovnim ugovorom uspeo je da za dug period


učvrsti istočne granice carstva. Pred kraj vladavine odlučio je


da vlast u Istočnom rimskom carstvu preda starijem sinu Arkadiju,


a u Zapadnom mlađem Flaviju Honoriju. Zapadno carstvo je zbacivanjem


poslednjeg rimskog cara Romula Avgustula 476. srušio germanski


vođa Odoakar, a Istočno (Vizantija) poživelo je još 1000 godina.


        1377 - Papa Grgur XI vratio je središte rimokatoličkih


poglavara u Rim iz Avinjona. U Avinjonu su pape stolovale od 1309.


kao posledica ponižavajućeg poraza pape Bonifacija VIII 1303. u


sukobu s francuskim kraljem Filipom IV Lepim, posle pokušaja


vatikanske kurije da papskoj vlasti potčini svetovne vladare.


        1601 - Španska prestonica je, nakratko, do 1606. 


premeštena iz Madrida u Valjadolid.


        1706 - Rođen je američki političar i fizičar


Bendžamin Frenklin, borac za američku nezavisnost, jedan od


tvoraca "Deklaracije o nezavisnosti". Najpoznatiji je po


pronalasku gromobrana. Bio je štampar, knjižar, novinar,


guverner Pensilvanije, poslanik u Londonu i Parizu, član


Kraljevskog društva u Londonu. Osnovao je prvu javnu čitaonicu


u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i "Akademiju" koja


je prerasla u Pensilvanijski univerzitet. Učestvovao je u pisanju


ustava SAD. Dokazao je postojanje pozitivnog i negativnog


elektriciteta, pronašao gromobran i otkrio tok i karakteristike


Golfske struje. Dela: "Novi eksperimenti i opažanja o


elektricitetu", "Život Bendžamina Frenklina".


        1773 - Engleski moreplovac Džejms Kuk je brodom


"Rezolušn" prvi prešao Antarktički krug.


        1820 - Rođena je engleska književnica irskog porekla Ana


Bronte, najmlađa od triju sestara spisateljica. Dela: romani "Agnes


Grej", "Stanarka Vajldfel Hola".


        1834 - U Kragujevcu su izašle "Novine srbske", prvi


srpski informativni list štampan u zemlji ali i službeno glasilo


tadašnje Kneževine Srbije (Knjažestva). Prvi urednik bio je


Dimitrije Davidović, nacionalni radnik, rodonačelnik srpskog


novinarstva.


        1863 - Rođen je ruski pozorišni glumac, teatrolog 


i režiser Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač


Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898. na čijem čelu se, kao


umetnički rukovodilac, nalazio do kraja života. U režiji i


glumi insistirao je na takozvanom pozorišnom realizmu. Osnovni


princip njegove teorije jeste da glumac uvek mora istinski da


proživljava ulogu. Njegova koncepcija, poznata kao "Sistem


Stanislavskog" imala je i ima mnoštvo sledbenika. Dela:


"Moj život u umetnosti", "Glumčev rad nad sobom".


        1863 - Rođen je Dejvid Lojd Džordž, britanski državnik, 


premijer Ujedinjenog Kraljevstva. Ograničio je 1911. vlast Gornjeg 


doma Parlamenta. Pripadao je levom krilu Liberalne partije, da bi 


kasnije postao njen lider. Između 1906. i 1911. utemeljio je


englesko radničko zakonodavstvo: osmočasovni rad za teže poslove,


sistem penzija, pomoć u slučaju bolesti, povrede na radu i


nezaposlenosti. U spoljnoj politici je odlučno branio interese


britanske imperije i zalagao se za jače angažovanje na evropskom


kontinentu u Prvom svetskom ratu, uključujući otvaranje


savezničkog fronta na Balkanu. Bio je jedan od glavnih učesnika


mirovne konferencije u Versaju i znatno je uticao na prilike u


posleratnoj Evropi. Napisao je memoare "Dvadeset pet godina", u


kojima je obuhvatio period od 1892. do 1916.


        1876 - Umro je srpski slikar Pavle Simić. Najviše je


radio ikonostase, uglavnom na prostoru Vojvodine, ali i portrete. 


Najpoznatija dela: "Majski sabor 1848.", "Ilija Birčanin predaje 


harač", "Hadži Ruvim", "Hadži Đera", "Nemanjina smrt", "San 


Svetog Save", portreti "Milica Stojadinović Srpkinja", "Žena 


s belim okovratnikom".


        1880 - Rođen je američki filmski Mak Senet, jedan od 


najznačajnijih autora burlesknih komedija u periodu nemog filma. 


Promovisao je niz glumaca, uključujući Čarlija Čaplina.


        1912 - Ekspedicija engleskog istraživača, pomorskog


kapetana Roberta Skota je stigla na Južni pol, mesec dana posle


ekspedicije Norvežanina Roalda Amundsena. Skot i preostala četiri


člana njegove ekspedicije su umrli od gladi i hladnoće pri


povratku s Južnog pola.


        1919 - Poljski kompozitor Ignac Jan Paderevski, pijanista


svetskog glasa, postao je prvi predsednik vlade Poljske,


uspostavljene posle završetka Prvog svetskog rata. On je uspeo da


ubedi predsednika SAD Vudroa Vilsona da u svoj plan od "14 tačaka",


koji je postao osnov Versajskog mirovnog ugovora, unese odredbu o


nezavisnosti Poljske.


1929 - Pojavio se Mornar Popaj, delo američkog strip autora


Elsia Segara. Popaj se prvi put se pojavio u stripu "Timbl teatar" 


kao novi lik u stripu koji je prethodno Segar radio desetak godina.


        1931 - Rođen je Peđa Ristić, arhitekta, profesor na 


Akademiji Srpske pravoslavne crkve za umetnost i konzervaciju. 


Bio je poznat po projektima crkvenih zdanja. Po njegovim nacrtima 


sagrađeno je više od 150 hramova, među kojima su crkva u 


Trebinju po testamentu Jovana Dučića, Saborni hram u Podgorici, 


crkva u Apatinu, na Ravnoj gori, Birmingemu, Hanoveru, Sidneju.


        1938 - Jugoslovenski predsednik vlade Milan Stojadinović


sastao se u Berlinu s vođom nacističke Nemačke Adolfom Hitlerom.


Stojadinoviću je tada obećana podrška celovitosti Jugoslavije,


suprotstavljanje restauraciji Habzburga, savez protiv boljševizma i


mađarskog revanšizma, široka ekonomska saradnja, kao i da se


neće stvarati savez s Italijom opasan za Kraljevinu Jugoslaviju.


        1942 - Rođen je američki bokser afričkog porekla Kasijus


Klej, poznat kao Muhamed Ali, jedini koji je tri puta osvajao titulu


prvaka sveta u teškoj kategoriji.


        1944 - Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu kod


Monte Kasina počele proboj nemačke "Gustavljeve linije". U


žestokim borbama u Apeninima razoren je i gradić Kasino i prastari 


benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog


rimokatoličkog reda Sveti Benedikt od Nursije. Monte Kasino je bio


centar Benediktinskog reda i središte prebogate arhive, biblioteke


i riznice. 


        1945 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila


Varšavu, posle više od pet godina nemačke okupacije.


        1959 - Stvaranjem unije republika Senegal i Francuski Sudan


doneta je odluka o osnivanju federalne države Mali, koja je stupila


na snagu u aprilu 1959. Današnji Mali odgovara teritoriji bivšeg


Francuskog Sudana pošto se Senegal odvojio već u avgustu 1960.


        1961 - Ubijen je kongoanski državnik Patris Lumumba, prvi 


predsednik Vlade nezavisnog Konga, tvorac nezavisnosti te zemlje


i jedan od simbola "crne Afrike". Predsednik vlade Konga postao 


je juna 1960, po sticanju suverenosti, ali je smenjen 5. septembra. 


Prilikom bega na istok zemlje 1. decembra je uhapšen. Ubijen je 


u Katangi, tada otcepljenoj inače najbogatijoj provinciji Konga, 


koju je vodio Moiz Čombe. Iza ubistva su stajale zapadne tajne 


službe. Upamćen je i kao nadahnuti pesnik.


        1964 - Umro je srpski slikar Đorđe Andrejević Kun, član


Srpske akademije nauka i umetnosti. Pre Drugog svetskog rata je


najviše slikao socijalne motive. Kao učesnik građanskog rata u


Španiji od 1936. do 1939. i NOP-a od 1941. motive iz rata. Radio je


velike kompozicije, portrete, mrtve prirode i figure, crteže,


gravire, grafičke mape ("Krvavo zlato", "Za slobodu", "Partizani").


        1966 - Iznad Španije su se sudarili američki bombarder


tipa "B-52" i teretni avion za snabdevanje gorivom, pri čemu je


poginulo osam ljudi, a bombarder je prinuđen da u Atlantski okean


baci hidrogensku bombu, koja nije eksplodirala.


        1991 - Vazduhoplovstvo SAD i zapadnih saveznika je u


Zalivskom ratu, u operaciji "Pustinjska oluja", izvelo drugi i


treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu pod


okupacijom iračke armije.


        1994 - U zemljotresu u Los Anđelesu poginula je 61 osoba.


        1995 - U zemljotresu koji je pogodio šire područje


japanskog grada Kobe poginulo je više od 6.400 ljudi, a materijalna


šteta je procenjena na 85,5 milijardi dolara.


        1997 - U Dablinu je sud proglasio prvi razvod braka u


istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se


žestoko protivila katolička crkva.


        1998 - Predsednik SAD Bil Klinton prinuđen je da, kao prvi


šef države u američkoj istoriji, svedoči u svoju odbranu povodom


optužbe Pole Džons za seksualno uznemiravanje.


        2002 - Umro je španski pisac Kamilo Hose Sela, dobitnik


Nobelove nagrade za književnost 1989. Eksperimentišući jezikom i


literarnim tehnikama, napisao je oko 70 knjiga, uključujući romane


"Porodica Paskala Duartea", "Košnica", "Put u Alkariju" i "Mazurka


za dva mrtvaca", kratke priče, putopise, eseje, poeziju i "Tajni


rečnik" zabranjenih reči na španskom jeziku.


        2005 - Umro je kineski političar Džao Cijang, bivši


generalni sekretar KP Kine, koji je smenjen 1989. godine zbog


suprotstavljanja nasilnom gušenju demonstracija na Trgu Tjenanmen.


        2007 - Umro je američki satiričar Artur Art Buhvald


dobitnik Pulicerove nagrade 1982. Karijeru je izgradio pišući 


za evropsko izdanje lista "Njujork herald tribjun". Od 1962. piše 


kolumnu za "Vašington post", koju je preuzimalo čak 550 listova 


širom sveta. Objavio je više od 30 knjiga.


        2008 - Preminuo je Bobi Fišer, šahovski velemajstor, bivši


prvak sveta u šahu i jedan od najboljih šahista u istoriji. Titulu


svetskog prvaka osvojio je 1972. u Rejkjaviku, pobedom nad Spaskim,


a kruna mu je oduzeta tri godine docnije, pošto je odbio meč


protiv izazivača Karpova. Kada je 1956. kao trinaestogodišnjak,


postao juniorski prvak SAD, proglasen je za "čudo od deteta" a već


naredne godine trijumfovao je na Otvorenom prvenstvu SAD. Titulu


velemajstora osvojio je sa 15 godina. Šahu se vratio 1992. kada je


na Svetom Stefanu i u Beogradu odigrao revanš protiv Spaskog. Vlada


SAD optužila ga je tada zbog kršenja sankcija protiv Srbije (SRJ)


što je Fišer javno ismejao doslovno pljunuvši na tekst optužbe.


Nakon osmomesečnog pritvora u Japanu, zbog zahteva SAD za


deportaciju, 2005. dobio je islandsko državljanstvo, pa je 


ostatak života proveo u Rejkjaviku.


2017 - Stejt department potvrdio je da su SAD uvele sankcije 


predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Ministarstvo finanansija 


SAD, odnosno Kancelarija za kontrolu strane imovine, uvelo je sankcije 


predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku navodeći da je razlog 


"opstruisanje primene Dejtonskog sporazuma". 

Коментари

„Dok umire sve što vredi, lopov mirno u fotelji sedi“: Brutalna poruka navijača Partizana o kojoj bruji Srbija

Mitrović izveo najneobičniji penal: Ovo se skoro nikada ne događa

„Sad svi hoće na basket“: Jokić oduševio slikom ispred kuće u Somboru