Dogodilo se na današnji dan
Danas je četvrtak, 3. jul, 2025.
1423 - Rođen je francuski kralj Luj XI, koji je tokom
vladavine od 1461. do smrti 1483. okončao ujedinjavanje različitih
istorijskih teritorija Francuske.
1608 - Francuski istraživač Samuel de Šamplen, osnovao
je kanadski grad Kvebek.
1642 - Umrla je francuska kraljica italijanskog porekla
Marija de Mediči, koja je posle smrti kralja Anrija IV 1610.
upravljala zemljom kao regentkinja uz sina Luja XIII. Pokušavala je
da suzbije samovolju visokog plemstva, a pošto nije uspela da nađe
oslonac u skupštini raspustila je 1614. posle čega se ona nije
sastajala do Francuske revolucije 1789.
1728 - Rođen je škotski arhitekta i dekorater Robert
Adam, jedan od tvoraca neoklasicističkog stila u arhitekturi.
Projektovao je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u
Londonu, koje se odlikuju karakterističnim vazdušastim i
prozračnim stilom, nazvanim njegovim imenom.
1775 - General Džodž Vašington zvanično je preuzeo
komandu nad Kontinentalnom armijom, sastavljenom od kolonista,
građana potonjih 13 država osnivača SAD.
1849 - Francuske trupe ušle su u Rim slomivši otpor snaga
pod komandom Đuzepea Garibaldija i ponovo ustoličile poglavara
rimokatoličke crkve papu Pija IX.
1854 - Rođen je češki kompozitor Leoš Janaček, koji se
inspirisao moravskom narodnom muzikom i melodikom govornog jezika.
Stvarao je dela intenzivne dramatike i snažnih, realističkih
likova. Osnovao je Orguljašku školu u Brnu i radio je kao
predavač na Konzervatorijumu. Dela: opere "Jenufa", "Kaća
Kabanova", "Lukava lija", "Iz mrtvog doma", simfonijska poema
"Taras Buljba", horske kompozicije, kamerna muzika.
1855 - Rođen je srpski filolog Pera Đorđević,
predsednik Srpske književne zadruge, član Srpske kraljevske
akademije. Sarađivao je u izdavanju "Rečnika" Vuka Karadžića i
izdao gramatičke i polemičke Karadžićeve spise. Dela: "Teorija
književnosti", studije o sintaksi srpskog jezika "O padežima bez
predloga", "O redu reči u srpskom jeziku".
1866 - Pruska vojska je porazila austrijske trupe u bici
kod Sadove (u današnjoj Češkoj).
1881 - Pod pritiskom Velike Britanije, Turska je potpisala
konvenciju s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i delove Epira.
1883 - Rođen je češki pisac jevrejskog porekla Franc
Kafka. Pošto za života gotovo i nije objavljivao bio je do
1945. nepoznat. Glavninu spisa, uključujući pisma i "Dnevnike",
obelodanio je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkine izričite
instrukcije da budu spaljeni. Njegovo delo, najvećim delom, je
prikaz beznadežnosti pojedinca u savremenom društvu, u kom je
čovek neretko suočen sa nejasnim i neprepoznatljivim silama i
motivima. Dela: romani "Proces", "Zamak", "Amerika", pripovetke
"Presuda", "Preobražaj", "U kažnjeničkoj koloniji", "Seoski
lekar", "Umetnik u gladovanju".
1898 - Mornarica SAD porazila je špansku flotu u kubanskoj
luci Santjago u Američko-španskom ratu.
1904 - Umro je jevrejski pisac i publicista Teodor Hercl,
osnivač i teoretičar modernog cionizma, koji se snažno zalagao za
osnivanje jevrejske države u Palestini i razradio projekat te
države. Izabran je 1897. za prvog predsednika Svetske cionističke
organizacije. Dela: "Jevrejska država", "Stara Nova zemlja".
1908 - U Turskoj je izbila Mladoturska revolucija
pod vođstvom mlađih oficira i intelektualaca nezadovoljnih vladom
sultana Abdula Hamida II, koji su kao cilj označili uspostavljanje
ustavnog režima. Pod pritiskom, sultan je pristao na reformu poretka
na osnovu ustava iz 1876. kada je uvedena neka vrsta vrlo ograničenog
parlamentarizma. Pošto je 1909. pokušao povratak na staro Abdul
Hamid je zbačen. Mladoturci su pre dolaska na vlast seljacima
obećali državnu, deo spahijske zemlje, ukidanje desetka i
otkupnog sistema, a neturskim nacijama široku nacionalnu
i kulturnu autonomiju, što nisu ispunili. Seljaci su ostali bez
zemlje, a odnos prema nemuslimanima nije se popravio. Šta više,
Mladoturci su, pod uticajem aktuelnih tendencija u Evropi, bili
izrazito nacionalistički orjentisani, pa je položaj manjinskih
grupa postao još gori. Stari panislamizam zamenjen je tada
panturanizmom, čiju će konačnu pobedu ostvariti Ataturk.
1927 - Rođen je engleski filmski režiser Ken Rasel,
stvaralac izrazitog senzibiliteta, čiji je autorski stil
prepoznatljiv po preziranju građanskih normi. Bio je sklon
alternativnim umetničkim konceptima, poput pop arta. Filmovi:
"Demoni", "Divlji mesija", "Gustav Maler", "Tomi", "Listomanija",
"Valentino".
1944 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu
oslobodila glavni grad Belorusije Minsk, zarobivši pritom
oko 100.000 nemačkih vojnika.
1950 - Američke i severnokorejske trupe sukobile su se
prvi put u Korejskom ratu.
1969 - Jedan od osnivača engleske rok grupe "Rolingstons"
Brajan Džons udavio se u svom bazenu pod dejstvom prekomerne
količine droge.
1972 - U saobraćaj je predata deonica Valjevo-Užice na
pruzi Beograd-Bar. Prva kompozicija prošla je prugom 28. maja
1976. a dva dana potom započeo je redovan saobraćaj između
Beograda i Bara.
1972 - Indija i Pakistan potpisali su mirovni sporazum,
okončavši neprijateljstva izazvana 1971. građanskim ratom u
Bangladešu, prethodno Istočnom Pakistanu.
1983 - U Beogradu je završeno šesto zasedanje
Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
1987 - U Francuskoj je ratni zločinac iz Drugog svetskog
rata Klaus Barbi, nacista poznat po nadimku "Kasapin iz Liona",
osuđen na doživotnu robiju zbog zločina protiv čovečnosti.
1988 - Raketa ispaljena sa ratnog broda SAD "Vensen",
po američki izvorima, greškom, oborila je iznad Persijskog zaliva
u poslednjoj sedmici Iransko-iračkog rata iranski putnički avion
"Erbas A300", usmrtivši svih 290 osoba koliko se nalazilo u avionu.
2000 - Lider meksičke opozicije Visente Foks pobedio je
na izborima Fransiska Labastidu, čime je Institucionalna
revolucionarna partija izgubila vlast posle 71 godine neprekidne
vladavine. Opozicija je dobila većinu i u oba doma meksičke
skupštine.
2001 - Prilikom pada ruskog aviona tipa "Tupoljev 135" kod
Irkutska, u Sibiru, poginulo je svih 136 putnika i devet članova
posade.
2006 - Najmanje 41 osoba je poginula, a 47 je povređeno u
nesreći prilikom prevrtanja voza u podzemnoj železnici u španskom
gradu Valensija. Uzrok nesreće bila je prevelika brzina.
2007 - Umro je violinista Aleksandar Šišić. Tri decenije
bio je član Narodnog orkestra RTS-a, negujući posebno izvornu
narodnu muziku. Šišić je bio jedan od retkih autora te mužičke
oblasti čije je sviranje odlikovala akademska preciznost.
2008 - Žalbeno veće Haškog tribunala oslobodilo je
Nasera Orića, bivšeg komandanta muslimanskih snaga u Srebrenici,
optužbi po kojima je 2006. godine prvostepenom presudom bio osuđen
na dve godine zatvora. Oriću je suđeno po optužnici koja ga je
teretila za smrt zarobljenih Srba u srebreničkoj policijskoj
stanici, okrutno postupanje prema pritvorenicima i bezobzirno
uništavanje 12 srpskih sela od leta 1992. do kraja 1993. kada
je bio zapovednik muslimanskih snaga u Srebrenici.
2008 - Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i
poljoprivredu (FAO) objavila je da se broj gladnih u svetu popeo
tokom prethodne godine na 50 miliona zbog rasta cena hrane.
Generalni direktor FAO Žak Diuf obelodanio je tada da su rezerve
žita u svetu na najnižem nivou za poslednjih 30 godina.
2008 - Umro je srpski glumac Milorad Mida Stevanović,
prvak Drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Glumu je diplomirao
na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.
Član Narodnog pozorišta u Beogradu postao je 1969. i u njemu
je ostao do penzionisanja 2004. Upamćene su njegove kreacije:
Ljevin ("Ana Karenjina" L. Tolstoja), Arči Armstrong
("Amstrongovo poslednje laku noć" DŽ. Ardena), Laert ("Hamlet"
V. Šekspira), Hasanaga ("Hasanaginica" LJ. Simovića), Makdaf
("Magbet" V. Šekspira), Vanko ("Nečista krv" B. Stankovića),
Simo Mataruga - Piton ("Ljudi sa četiri prsta" M. Bulatovića).
Monodramu "Zapisi iz podzemlja", prema Dostojevskom, igrao je
preko tri decenije, blizu 300 puta.
2010 - Umro je Abu Daud, palestinski ekstremista,
glavni organizator napada na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972.
kada je ubijeno 11 izraelskih sportista. Daud je bio vođa
"Crnog septembra", militantne grupe Fataha, poznate po nizu
terorističkih akcija.
2012 - Preminuo je Dušan Popov, novinar, publicista,
istoričar. Rođen u Mokrinu, doktorirao je na novosadskom
Filozofskom fakultetu. Najveći deo karijere proveo je u novosadskom
"Dnevniku" gde je bio i zamenik glavnog urednika. Upamćen je kao
prvi glavni urednik Televizije Novi Sad i prvi generalni sekretar
Sterijinog pozorja. U tri navrata je bio sekretar Matice srpske i
nosilac je projekta "Enciklopedija Novog Sada".
2016 - Preminuo je Miroslav Timotijević, istoričar
umetnosti, univerzitetski profesor. Predavao je na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Odeljenju za istoriju umetnosti,
kao i na Fakultetu likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti
u Beogradu. Autor je i koautor brojnih naučnih radova: "Teodor Ilić
Češljar 1746 - 1793", "Srpsko barokno slikarstvo", "Katarina Ivanović:
prva srpska slikarka", "Rađanje moderne privatnosti", "Manastir
Krušedol" I-II, "Paja Jovanović - Paul Joanowitć", "Takovski
ustanak - Srpske Cveti", "Istorija privatnog života u Srba".
2017 - Severna Koreja uspešno je lansirala projektil
tipa ICBM, nazvan "Hwasong-14", s interkontinentalnim dometom,
uprkos preovlađujućem uverenju da ta zemlja zadugo neće ovladati
tehnologijom neopohodnom za interkontinentalne relacije. Zvaničnici
SAD i Rusije ipak su insistirali da je reč "samo" o projektilu
srednjeg dometa.

Коментари
Постави коментар