Dogodilo se na današnji dan

  Danas je petak, 28. mart, 2025. 

   1472 - Rođen je italijanski slikar Bartolomeo di Pagolo de

Fatorino, poznat kao Fra Bartolomeo, takođe i kao Bačo dela Porta,

jedan od poslednjih firentinskih renesansnih majstora, preteča

baroka. Bio je spretan eklektik i najviše je slikao religiozne

teme, pri čemu su ga posebno zanimali problemi kompozicije.

Privremeno je napustio slikarstvo, otišavši 1500. u dominikanski

manastir, ali ga je četiri godine docnije Rafael ubedio da nastavi

da slika.

1584 - Umro je ruski car Ivan Grozni, prvi car Rusije,

koji je radi stvaranja jake centralizovane države ojačao 

samodržavlje i suzbio samovolju boljara. Reforme je sprovodio

svim sredstvima, zbog čega je dobio nadimak "Grozni" (u značenju

strašni, silni). Ustanovio je 1553. prvu štampariju u Rusiji, 

a 1584. je radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio grad

Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more. Potukao je Mongole 

i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala

celim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir.

        1776 - U Moskvi je osnovan Boljšoj teatar - veliki teatar

opere i baleta, po ugledu na Sankt-Peterburg, u kojem su od

četrdesetih godina 18. veka izvođene operske predstave.

        1800 - Irski parlament je usvojio zakon o ujedinjenju

Irske sa Engleskom.

        1854 - Velika Britanija je, dan posle Francuske, objavila

rat Rusiji i stala na stranu osmanske Turske u Krimskom ratu koji

je izbio krajem 1853.

        1862 - Rođen je francuski državnik Aristid Brijan, 11

puta predsednik vlade, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. U

Prvom svetskom ratu zalagao se za formiranje Solunskog fronta, a

posle rata za stvaranje "Sjedinjenih Država Evrope" i Društva

naroda.

        1868 - Rođen je ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov,

poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma.

Najčešća tema njegovog stvaralaštva su ljudi sa takozvanog dna,

pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni. Posle 1917. polemisao

je s vođom Oktobarske revolucije Lenjinom i drugim čelnicima

boljševičkog vrha, kritikujući postupke sovjetskih vlasti.

Istovremeno je učestvovao u obnovi zemlje i smatra se

najznačajnijim kulturnim poslenikom u postoktobarskoj epohi. Umro

je 1936. u vreme najveće Staljinove strahovlade, pod okolnostima

koje nisu potpuno rasvetljene. Dela: priče, pripovetke i romani

"Makar Čudra", "Starica Izergilj", "Maljva", "Konovalov", "Pesma o

Sokolu", "Foma Gordejev", "Mati", "Pesma o vesniku oluje","Leto",

"Trojica", "Ispovest", "Gradić Okurov", "Čelkaš", "Život Mateja

Kožemjakina", "Supruzi Orlovi", "Artomonovi", "Život Klima

Samgina", "autobiografska" trilogija "Detinjstvo", "Među ljudima" i

"Moji univerziteti", drame "Malograđani", "Na dnu", "Na letovanju",

"Deca Sunca", "Varvari", "Neprijatelji", "Vasa Železnova" (dve

verzije), "Jegor Buličov i ostali", uspomene "Lav Tolstoj".

        1880 - U Beču je potpisana "Železnička konvencija" na

temu povezivanja železničke mreže Srbije i Austrougarske.

        1881 - Umro je ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski,

član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske

nacionalne muzičke škole. Dela: opere "Boris Godunov",

"Hovanščina", "Soročinski sajam", ciklus solo pesama "Dečja

soba", klavirska kompozicija "Slike sa izložbe", orkestarska

kompozicija "Noć na golom brdu".

        1891 - Rođen je mađarski pisac Lajoš Zilahi, veoma

plodan i popularan. Živeo je u emigraciji posle 1948, najviše u

SAD, a umro je 1974. u Sremskoj Kamenici kod Novog Sada. Dela:

romani i pozorišni komadi "Samrtno proleće", "Ararat", "Kad

duša zamre", "Voda nešto nosi", "Duša povratnica", "Sunce sija",

"Drveni tornjevi", "Sibir", "General", "Razbesneli anđeli",

"Purpurni vek", "Zarobljenici".

        1909 - Rođena je srpska glumica Nevenka Urbanova. Prvu

ulogu ostvarila je 1925. godine u predstavi "Kod belog konja"

Narodnog pozorišta, a poslednju 1965. u "Tangu" Jugoslovenskog

dramskog pozorišta. Tokom 40 godina na sceni Narodnog pozorišta

ostvarila je 150 likova, među kojima su Lola Montez ("Opčinjeni

kralj"), Vaska ("Koštana"), Rina ("Pokojnik") za koju je 1948.

godine dobila nagradu Vlade Narodne republike Srbije. Bila je Keti

Zajdl ("Matura") i Barunica Kasteli ("Gospoda Glembajevi"), Gospođa

Erlin ("Lepeza ledi Vindermir"), Ester Kolijer ("Duboko plavo

more"), Julija ("Obožavana Julija"), Serafina ("Tetovirana ruža").

Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije,

dodelili su joj 1984. godine Nagradu za životno delo "Dobričin

prsten". Objavila je sećanja: "Svici koji slovima svetle".

        1911 - Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar

jevrejskog porekla Eli Finci. Bio je učesnik NOP-a od 1941. Po

oslobođenju zemlje bio je direktor "Borbe", Jugoslovenske knjige,

Nolita, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa

"Književnost". Dela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje

od života I-V", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi

o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu

Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću.

        1914 - Rođen je češki književnik Bohumil Hrabal.

Smatran je nastavljačem Jaroslava Hašeka. Na osnovu njegove novele

"Strogo kontrolisani vozovi", Jirži Mencl je snimio istoimeni film

koji je 1968. dobio Oskara. Ostala dela: zbirke pripovedaka "Govori

ljudi", "Biser na dnu", "Časovi igranja za starije i iskusnije",

"Oglas na kuću u kojoj više ne želim da živim", "Vašarske pesme

o ubistvu i legende", "Praznik visibaba".

        1930 - Turski glavni grad Angora preimenovan je u Ankara.

Do Ataturka turska prestonica bio je Istanbul.

        1939 - Predajom Madrida snagama generala Franciska Franka,

potom dugogodišnjeg diktatora Španije, španska republika je

doživela slom. Usledila je odmazda nad republikanskim odnosno 

komunističkim pristalicama.

        1939 - Adolf Hitler je poništio Pakt o nenapadanju, koji

je Nemačka 1934. sklopila sa Poljskom, što je bio uvod u napad na

Poljsku u septembru 1939, čime je započet Drugi svetski rat.

        1941 - Zgrožena ratom, ubila se engleska književnica

Virdžinija Vulf. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena

iz viših slojeva engleskog društva. Dela: romani "Izlet na

svetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando",

eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan

čitalac".

        1941 - Italijanska eskadra pretrpela je u Drugom svetskom

ratu težak poraz od britanske mornarice kod rta Matapan, plativši

visoku cenu za pokušaj sprećavanja britanskog pomorskog

saobraćaja u istočnom Sredozemlju. Potopljeno je više

italijanskih krstarica, a ratni brod "Vitorio Veneto" je teško

oštećen. Posle te bitke italijanska flota nije izlazila na

pučinu, čak ni kad su izgledi na uspeh bili izuzetno povoljni.

        1941 - Italijanski diktator Benito Musolini obavestio je

nemačkog vođu Adolfa Hitlera da su njegove snage spremne da

učestvuju u napadu na Jugoslaviju, posle čega su počele ubrzane

pripreme za agresiju koju su Nemci započeli 6. aprila 1941.

bombardovanjem Beograda.

        1942 - U pomorskoj bazi Sen Nazar u Francuskoj, skrovištu

nemačkih ratnih brodova i podmornica koji su napadali savezničke

konvoje na Atlantiku, izvedena je najuspešnija saveznička

diverzantska akcija u Drugom svetskom ratu. Saveznici su neopaženo

dovukli stari razarač, pun eksploziva sa tempiranim mehanizmom za

paljenje, i u snažnoj eksploziji uništena su sva lučka

postrojenja i oštećen bojni brod "Admiral Tirpic". Luka u Sen

Nazaru ostala je neupotrebljiva za vojne potrebe do kraja rata.

        1943 - Umro je ruski kompozitor, dirigent i pijanista

Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su dela sinteza evropskog duha

i ruske narodne osećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske

kompozicije i druga dela, ali se najoriginalnije izrazio u

klavirskim kompozicijama i solo pesmama. Iz Rusije je emigrirao

1918. i potom je živeo u SAD.

        1945 - Vlada SAD priznala je vladu Demokratske Federativne

Jugoslavije, devet dana posle Velike Britanije, koja je to prva

učinila.

        1969 - Umro je američki general i državnik Dvajt Dejvid

Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svetskom

ratu u Evropi, predsednik SAD od 1953. do 1961. Komandant NATO bio

je od 1950. do 1952, kad je dao ostavku zbog predsedničkih izbora,

koje je dobio kao kandidat Republikanske stranke.

        1970 - U zemljotresu koji je razorio turski grad Gediz u

zapadnoj Anadoliji poginulo je najmanje 1.100 osoba.

        1973 - Američki glumac Marlon Brando odbio je da primi

Oskara za glavnu ulogu u filmu "Kum", poslavši na ceremoniju dodele

nagrade indijansku glumicu Sačin Litlfeder - Sačin "Malo pero" -

kako bi ona prikazala tragično stanje američkih Indijanaca.

        1979 - U najgorem nuklearnom incidentu u SAD, u elektrani

"Ostrvo tri milje" kod Herisburga u Pensilvaniji je, posle

delimičnog topljenja jednog reaktora, radioaktivni gas iscureo u

atmosferu i stanovnici Herisburga su evakuisani.

        1985 - Umro je ruski slikar jevrejskog porekla Mark

Šagal, izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih

slikara 20. veka. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se

inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. U grafičkim

ciklusima ilustrovao je "Mrtve duše" Nikolaja Gogolja, "Hiljadu i

jednu noć" i Bibliju. Takođe je oslikao parisku Operu, sinagogu u

Jerusalimu, zgradu UN i uradio je vitraže u katedrali u Mecu.

        1989 - Usvojeni su amandmani na Ustav Srbije kojim je uspostavljen

državno-pravni suverenitet Srbije na celoj teritoriji republike.

        1991 - Desetine hiljada Moskovljana demonstriralo je

ulicama u znak podrške Borisu Jeljcinu, najvećem rivalu sovjetskog

predsednika Mihaila Gorbačova, prkoseći zabrani javnog okupljanja.

        1994 - Umro je francuski pisac rumunskog porekla Ežen

Jonesko, član Francuske akademije, čije su tzv. antidrame

preobrazile teatar 20. veka. Njegova dela - svojevrsna

antidramaturgija prožeta satiričnim duhom, bave se

apsurdnošću mnogih "vrednosti" savremenog sveta. Dela:

drame "Ćelava pevačica", "Žak ili pokornost", "Lekcija",

"Stolice", "Žrtve dužnosti", "Pastirov kameleon ili Pariska

improvizacija", "Makbet", "Novi stanar", "Nosorog", "Ubica

bez plate", "Kralj umire", "Leteći pešak", "Spavaćica",

"Igra pokolja", "Žeđ i glad", "Kuga", "Čovek s koferima",

"Crno i belo", radio drama "Salon automobila", roman "Usamljenik".

        1994 - Rusija je potpisala ugovor sa Kazahstanom o

korišćenju kosmodroma u Bajkonuru.

        1997 - Savet bezbednosti UN ovlastio je međunarodne snage,

predvođene italijanskim trupama, da stanovništvu Albanije,

ugroženom dvomesečnom masovnom antivladinom pobunom, obezbede

snabdevanje hranom i ostalim potrepštinama.

        2002 - Umro je američki filmski scenarista, producent i

režiser austrijskog porekla Bili Vajlder, prvi filmski stvaralac

koji je u jednoj godini dobio tri Oskara, 1960. za režiju, scenario

i fotografiju filma "Apartman". Najčešće je režirao lake

komedije sa satiričnom crtom, ali je pravo stvaralačko umeće

iskazao u društvenim dramama kojima dominira bespoštedni cinizam.

Nagrađivan je na festivalima u Kanu i Veneciji i osvojio je šest

Oskara. Filmovi: "Propali izlet", "Bulevar sumraka", "Stalag 17",

"Sabrina", "Duh Sent Luisa", "Ljubav popodne", "Svedok optužbe",

"Neki to vole vruće", "Jedan, dva, tri", "Slatka Irma", "Privatni

život Šerloka Holmsa", "Fedora", "Sedam godina vernosti".

        2003 - Srpska policija saopštila je da je na Fruškoj Gori

otkrila posmrtne ostatke Ivana Stambolića, negdašnjeg predsednika

Predsedništva Socijalističke republike Srbije.

        2004 - Umro je britanski glumac, režiser i pisac

rusko-francuskog porekla Piter Aleksander Justinov, ambasador dobre

volje UNICEF-a i UNESKO-a. Pre Drugog svetskog rata u pozorištu je

najčešće igrao u svojim komedijama: "Ljubav četvorice

pukovnika", "Romanov i Đulijeta", "Foto-finiš", "Deseta

simfonija". Napisao je i autobiografiju "Dear me". Filmovi: "Quo

vadis", "Spartak" (Oskar), "Topkapi" (Oskar), "Ljubičasti taksi".

        2005 - U zemljotresu jačine 8,7 stepeni po Rihteru, koji

je pogodio severni deo Sumatre, poginulo je oko hiljadu ljudi.

        2009 - Umro je Ranko Munitić, publicista, kritičar,

filmski poslenik. Školovao se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Od rane mladosti bavio se filmskom kritikom, istorijom i teorijom

filma, publicistikom, dramaturgijom, radio je kao scenarista, a

oprobao se i u filmskoj režiji. Šira publika pamti ga kao

autora i voditelja serijala "Veče sa zvezdama" na TV Beograd 90-ih. 

Priredio je više monografija o srpskim glumcima, među kojima o 

Miodragu Petroviću Čkalji, Pavlu Vuisiću, Bori Todoroviću. 

Iz oblasti teorije značajne su njegove knjige "Fantastika na 

ekranu", "Alisa na putu kroz podzemlje i kroz svemir", "Te slatke 

filmske laže", "Jugoslovenski filmski slučaj", "Zagrebački krug 

crtanog filma", "Uvod u estetiku kinematografske animacije", "Pola 

veka filmske animacije u Srbiji".

2017 - Senat SAD ratifikovao je Protokol o pristupanju 

Crne Gore NATO. Rezolucija o članstvu usvojena je ogromnom većinom 

glasova senatora, iz obe stranke, a samo dvojica senatora, Rend Pol 

i Majk Li, bili su protiv. Članstvo u NATO-u, prema proceduri, 

moraju da odobre svih 28 članica Alijanse.

2024 - Skupština Indonezije donela je odluku da dodeli 

poseban status prestonici Džakarti, nakon što je odlučeno da novi 

glavni grad, administrativno središte, bude Nusantara, na istoku 

ostrva Borneo. Džakarta je ugrožena usled sleganja, gotovo polovina 

površine grada nalazi se ispod nivoa mora. Izgradnja Nusantare, 

nove prestonice, zamisao je predsednika Džoka Vidoda.