Dogodilo se na današnji dan
Danas je utorak, 11. mart, 2025.
1544 - Rođen je italijanski pisac Torkvato Taso. Najveći
deo burnog života proveo je na dvoru vojvode Alfonsa II od Este. U
glavnom delu "Oslobođeni Jerusalim" opisao je Prvi krstaški rat.
Tri soneta i pet madrigala posvetio je dubrovčanki Cvijeti
Zuzorić, a njegova poezija inspirisala je Getea, Bajrona pa i Ivana
(Dživa) Gundulića.
1820 - Umro je američki slikar Bendžamin Vest, koji je u
klasicističkom maniru slikao portrete i istorijske kompozicije.
Poslednje godine života je proveo u Londonu, gde je portretisao
britanskog kralja Džorža III.
1857 - Umro je španski pisac Manuel Hose Kintana.
Kao literata oslanjao se na antičke uzore. Bio je sekretar
pobunjeničkog pokreta za nezavisnost u vreme vladavine Španijom
Napoleona I od 1808. do 1814. Dela: poetska "Oda Španiji", "Oda
štampariji", drame "Pelajo", "Vojvoda od Visea", istorijsko delo
"Životi slavnih Španaca", kritika "Pravila drame".
1885 - Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca
Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao
svetski brzinski rekord u vožnji automobilom, a između 1937. i
1939. tri puta u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovek koji
je automobilom vozio brže od 300 milja na čas (483 kilometra).
Očeve rekorde oborio je njegov sin Donald, koji je 1967. poginuo u
čamcu "Plava ptica" prilikom postavljanja novog svetskog rekorda na
vodi od 527,9 kilometara na čas.
1887 - Počelo je s radom Narodno pozorište u Nišu. Teatar
koji se tada zvao "Sinđelić" prvu predstavu "Srpski ajduci" iz pera
J. Sterije Popovića, davao je u gostionici "Knez Mihajlo". Niško
pozorište koje je tim izvođenjem započelo rad osnovali su Stevan
Sremac, Milorad Petrović, Đoka Protić, Henrih Liler, Spiro Kalik
i Stevan Nikšić-Lala. Prvi upravnik bio je Mihajlo Dimić. Posle
Drugog svetskog rata niško pozorište preimenovano je u Narodno
pozorište. Od januara 1939. smešteno je u namenski građenom zdanju
na Sinđelićevom trgu.
1892 - Rođen je američki filmski režiser Raul Volš,
koji se okušao u više filmskih žanrova, posebno uspešno u
vesternima u kojima je iskazao majstorstvo u slikanju sirove ljudske
prirode. Filmovi: "Bagdadski lopov", "Cena slave", "Umrli su u
čizmama", "Džentlmen Džim", "Srebrna reka", "Udaljeni bubnjevi",
"Svet u njegovim rukama", "Belo usijanje", "Goli i mrtvi", "Udaljena
truba".
1913 - Velika Britanija i Nemačka postigle su sporazum o
granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.
1915 - U Čikagu je završen Prvi iseljenički narodni sabor,
na kojem je 468 delegata iz SAD i Kanade podržalo ujedinjenje Srba i
drugih južnih Slovena. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini
spas vide "u kidanju svake veze sa Austro-Ugarskom" i formiranju
jedinstvene države.
1915 - Velika Britanija je počela blokadu Nemačke u Prvom
svetskom ratu.
1916 - Rođen je engleski državnik i publicista Džejms
Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike
Britanije od 1964. do 1970. i od 1974. do 1976. Dela: "Nju dil za
ugalj", "Rat protiv siromaštva u svetu".
1917 - Britanske trupe zauzele su Bagdad, tada Turska, u
Prvom svetskom ratu, zarobivši 9.000 turskih vojnika.
1938 - Nacista Artur Sajs-Inkvart postao je austrijski
kancelar umesto Kurta fon Šušniga, a dan potom nemačka vojska je
ušla u Austriju i pripojila je Trećem rajhu.
1941 - Kongres SAD je, na inicijativu predsednika Frenklina
Ruzvelta, usvojio "Zakon o zajmu i najmu", kojim je omogućeno
državi da sve ratne materijale "proda, prenese, zameni, pozajmi,
da pod zakup, ili na bilo koji drugi način da vladi one zemlje
čija je odbrana od vitalnog značaja za odbranu SAD". Tim putem
je Velika Britanija dobila znatnu oružanu pomoć u Drugom svetskom
ratu, a SAD su zvanično ostale izvan rata, do Perl Harbura.
1955 - Umro je škotski mikrobiolog Aleksander Fleming,
koji je 1928. iz gljive Penicilium notatum izolovao prvi antibiotik
penicilin. Otkriće nije korišćeno do Drugog svetskog rata, kad su
ga britanski fiziolog i biohemičar Ernst Boris Čejn i australijski
lekar Hauard Volter Flori primenili u lečenju infekcija. Fleming je
1945. s njima podelio Nobelovu nagradu za medicinu.
1974 - Umro je srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od
najistaknutijih srpskih stručnjaka za međunarodno javno pravo,
profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije
nauka i umetnosti. Bio je državni savetnik i član niza delegacija
Jugoslavije na zasedanjima UN. Dela: "Stvarno pravo", "Osnove
privatnog prava", "Međunarodno javno pravo".
1975 - U Lisabonu je ugušena pobuna padobranskih jedinica
protiv levičarske vojne vlade, a bivši predsednik general Antonio
Ribeiro de Spinola pobegao je s grupom oficira u Španiju. Sutradan
je obrazovan takozvani Savet revolucije, radi nastavljanja
revolucionarnog procesa započetog 25. aprila 1974. obaranjem
režima koji je u nasleđe ostavio Antonio de Oliveira Salazar.
1976 - Bivši predsednik SAD Ričard Nikson priznao je
da je 1970. naredio Centralnoj obaveštajnoj agenciji da spreči
Salvadora Aljendea da postane predsednik Čilea. CIA je prilikom
rušenja Aljendea 1973. obilato pomogla vojnu zaveru generala
Augusta Pinočea.
1985 - Mihail Gorbačov je dan posle smrti Konstantina
Černjenka izabran za generalnog seketara Centralnog komiteta
vladajuće Komunističke partije Sovjetskog Saveza.
1990 - Skupština Litvanije objavila je nezavisnost od
Moskve, kao prva sovjetska republika koja je to učinila.
1990 - Čileanski diktator general Augusto Pinoče je posle
više od 16 godina prepustio predsednički položaj Patrisiju
Ajlvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.
1998 - Predsednik Indonezije Suharto je, uprkos snažnim
studentskim protestima, započeo sedmi petogodišnji mandat, ali je
ubrzo prinuđen da podnese ostavku na položaj šefa države.
2000 - U eksploziji gasa u rudniku uglja Barakovo na istoku
Ukrajine poginuo je 81 rudar.
2003 - U Hagu je inaugurisan Međunarodni krivični sud.
Pred tim sudom, koji ima mandat da sudi samo za dela počinjena
posle 1. jula 2002. godine, mogu da se podnose tužbe za genocid,
ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.
2004 - U terorističkom napadu Al Kaide na vozove u Atoči,
glavnom železničkom čvoru španske prestonice, poginuo je 191, a
povređeno je oko 1.500 ljudi.
2006 - Umro je Slobodan Milošević, bivsi predsednik
Srbije i Savezne Republike Jugoslavije. Po obrazovanju pravnik,
nakon dugogodišnje karijere u privredi, tokom 80-ih 20. veka dospeo
je u sam vrh političke elite tadašnje Jugoslavije. Inicijator je
promene ustavnog položaja autonomnih pokrajina unutar Srbije.
Centralna je ličnost srpske politike 90-ih 20. veka. Milošević je
pronađen mrtav u svojoj ćeliji u zatvoru Haškog tribunala u
Ševeningenu, u kom se nalazio od juna 2001.
2007 - U napadu automobila-bombe koji je samoubica usmerio
na kamion sa hodočasnicima ubijena je najmanje 31 osoba i ranjeno
još 20 u Bagdadu, u blizini koledža Al Mustansirija u pretežno
šiitima naseljenoj oblasti Al Karada.
2009 - Umro je Peter Bačo, mađarski filmski režiser.
Slavu je stakao filmom "Svedok" (1969), posvećenom vremenima
montiranih procesa za vlade Maćaša Rakošija. Zbog "osetljivosti"
teme film se nalazio u bunkeru punu deceniju, a kada se pojavio na
Kanskom festivalu 1981. doživeo je ovacije pa je Bačo, docnije,
napravio nastavak priče o doživljajima čuvara nasipa Pelikana
pod nazivom "Ponovo svedok" (1994). Nosilac je brojnih filmskih
priznanja i smatra se, uz Ištvana Saboa i Mikloša Janča,
najvećim mađarskim režiserom u 20. veku.
2011 - U katastrofalnom zemljotresu magnitude 9 stepeni i
njime uzrokovanom cunamiju, visine gotovo 10 metara, koji je pogodio
severoistok Japana i progutao cela naselja duž obale, došlo je do
havarije u elektrani Fukušima. Prva havarija dogodila se sutradan,
a potom su usledile nove narednih dana. Ukupno je poginulo oko
20.000 osoba.
2014 - Ukrajinska Vrhovna rada (skupština) izglasala
je suspenziju referenduma o budućnosti Krima, koji je prethodno
zakazao Vrhovni savet Krima.
2016 - Umro je Dragan Nikolić. Omiljeni srpski glumac
Fakultet dramskih umetnosti završio je u Beogradu. Filmsku karijeru
započeo je 1964. manjom ulogom u filmu "Pravo stanje stvari", a
proslavila ga je uloga Džimija Barke u filmu Živojina Pavlovića "Kad
budem mrtav i beo" (1967). Jedinstvenom glumačkom igrom, s neponovljivim
šarmom, ostvario je niz izuzetnih uloga, poput Džimija Barke, Flojda,
Prleta, Popaja, Vlah-Alije... a glavne i veće sporedne uloge imao je u
više od 80 filmova. Bio je član Beogradskog dramskog pozorišta i
Ateljea 212. Dobitnik je brojnih priznanja, uključujući Nagradu za
životno delo "Pavle Vujisić" 2000. godine.
2020 - Svetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju
korona virusa. Tedros Gebrejesus, direktor SZO, naglasio je duboku
zabrinutost alarmantnim širenjem zaraze. Do tada, zvanično je zabeleženo
118.000 slučajeva u 114 zemalja, a korona virus odneo je 4.291 život.
Коментари
Постави коментар