Dogodilo se na današnji dan
Danas je subota, 22. mart, 2025.
1312 - Vatikan je raspustio monaški viteški red Templara,
osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.
1599 - Rođen je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti
predstavnik flamanske slikarske škole, na kojeg je snažno uticao
Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao
u Italiju, pa u Francusku, a u London je dospeo 1632. i postao
dvorski slikar kralja Čarlsa I i portretista engleskog visokog
društva. Njegove religiozne kompozicije manje su vrednosti, ali
se proslavio portretima, koje odlikuje plemenitost izraza,
suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.
1687 - Umro je Žan Batist Lili, francuski kompozitor,
violinista, dirigent, pevač, glumac, scenograf italijanskog
porekla, tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima,
scenskim efektima. Bio je gospodar pariskog muzičkog života,
neobična ličnost izuzetnog talenta i dalekosežnog uticaja na
razvoj muzike svoje druge otadžbine. U saradnji s komediografom
Žanom Molijerom stvorio je novu dramsko-muzičku vrstu - comedie
ballet - komediju s pevanjem i plesom. Pripisuje mu se prva
upotreba palice za dirigovanje. Dok je početkom 1687. dirigovao
"Te Deum" za oporavak bolesnog kralja Luja XIV, ozledio se dugim
dirigentskim štapom i rana se pretvorila u smrtonosnu gangrenu.
Dela: opere "Tezej", "Persej", "Kadmis i Hermiona", "Alsesta",
"Psiha", "Amadis od Galije", "Asmida", Asis i Galateja",
"Prozefina", "Feton", komedije-baleti "Ženidba na silu", Žorž
Dandin", "Gospodin od Pursonjaka", "Građanin-plemić", crkvene
kompozicije "Te Deum", "De profundis", "Mizerere".
1794 - Kongres SAD usvojio je zakon kojim je američkim
brodovima zabranjen prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.
1797 - Rođen je pruski kralj i nemački car Vilhelm I
Fridrih Ludvig, u čije ime je Oto fon Bizmark, kancelar Pruske
i potom Nemačke, izvršio "krvlju i gvožđem" ujedinjenje
Nemačke. Na pruskom prestolu bio je od 1861, a 1871. postao je prvi
car Nemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Prusi su Danskoj
oteli Šlezvig i Holštajn 1864. u ratu 1866. porazili Austriju
a u Francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od
Francuske. Izdao je 1879. "Lex specialis", kojim je socijalistički
pokret u Nemačkoj stavljen van zakona.
1832 - Umro je nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno
od najvećih imena svetske književnosti. Nekoliko godina posle
završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gde je
28 godina bio upravnik pozorišta. Pored literature, intenzivno se
bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim
poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj
poeziji, koju je uvažavao, i prevodom više srpskih narodnih
pesama, uključujući "Hasanaginicu". Bio je pod uticajem Herdera
koji je takođe bio sklon Srbima. Dela: romani "Faust", "Vilhelm
Majster", "Verter", "Izbor po srodnosti", drame "Gec od Birlinhema",
"Egmont", "Ifigenija na Tavridi", "Torkvato Taso", tragedije
"Klaviho", "Vanbračna kći", ep "Herman i Doroteja", putopis
"Putovanje po Italiji", autobiografsko delo "Iz mog života",
poezija "Marijenbadska elegija", "Rimske elegije",
"Zapadno-istočni divan", epigrami "Ksenije", "Teorija boja".
1848 - Pobunjena Venecija proglasila je nezavisnost od
Austrije.
1895 - Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer u Parizu
su prvi put demonstrirali pokretne slike, upotrebivši celuloidnu
traku.
1910 - Rođen je engleski pisac Nikolas Džon Tarni
Monsara, najpoznatiji po romanu "Surovo more", živoj slici zbivanja
na malom brodu u vreme rata. Ostala dela: romani "Misli na sutra",
"Na prvi pogled", "Priča o Ester Kostelo", "Pleme koje je izgubilo
vođu", "Smit i Džons".
1912 - Rođen je Karl Malden, američki glumac srpskog
porekla, dobitnik Oskara. Najpoznatiji je po ulogama u filmovima
"Tramvaj zvani želja" (Oskar 1951.), "Na dokovima Njujorka" kao
i tv seriji "Ulice San Franciska". Rođen je u Indijani kao Mladen
Sekulović, od oca Srbina i majke Čehinje, a ime je promenio u
22. godini iz profesionalnih razloga. Proslavio se filmovima
Elije Kazana, s kojim je sarađivao i u pozorištu. Njegovo
karakteristično lice omogućilo mu je da igra veoma različite
uloge, od sveštenika do gangsterskog šefa, od rogonje do
generala.
1917 - Uhapšen je poslednji ruski car Nikolaj II,
prethodno prinuđen na abdikaciju. U prvo vreme nalazili su se
u kućnom pritvoru u Carskom selu, nedaleko od Petrograda. Car,
svi članovi porodice i posluga su likvidirani i iskasapljeni
u Jekaterinburgu (docnije Sverdlovsk) jula 1918.
1917 - SAD su, posle pobede Februarske revolucije u Rusiji,
prve priznale privremenu republikansku vladu.
1919 - Prva međunarodna avionska linija uspostavljena je
između Pariza i Brisela.
1933 - Rođen je iranski državnik Abolhasan Bani Sadr,
koji je 1980. izabran za prvog predsednika Irana, posle zbacivanja
šaha Reze Pahlavija u islamskoj revoluciji. Zbog neslaganja s
politikom iranskih verskih vođa, 17 meseci pošto je postao šef
države prinuđen je da ode u izbeglištvo u Francusku.
1945 - Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija su u Kairu
osnovali Arapsku ligu.
1979 - Britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa
u Hagu su ubili irski teroristi.
1983 - Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.
2000 - Nemačka je potvrdila zakon o obeštećenju za
prisilni rad tokom nacističke ere, ignorišući žalbe preživelih
da je ponuđena nadoknada preniska.
2004 - Duhovni vođa i osnivač terorističke palestinske
organizacije Hamas, šeik Ahmed Jasin, ubijen je u gradu Gazi u
blizini svoje kuće raketama ispaljenim iz izraelskih borbenih
helikoptera na vozilo kojim se vraćao iz džamije.
2006 - Baskijska separatističko-teroristička organizacija
ETA proglasila je trajni prekid terorističkih dejstava u nastojanju
da političkim sredstvima postigne nezavisnost španske Baskije.
Od 1968. godine pripadnici ETA-e ubili su približno 850 ljudi.
2007 - U dva napada koalicionih snaga predvođenih SAD
ubijeno je najmanje 69 talibana na jugu Avganistana u oblasti
Girišk, u provinciji Helmand, poznatoj po velikoj proizvodnji
opijata.
2007 - Više od 70 osoba je poginulo od posledica serije
eksplozija u vojnom depou na kilometar od centra Maputa, prestonice
Mozambika a više od 300 osoba je ranjeno. Reč je trećem i
najgorem incidentu u tom vojnom depou od 1985.
2007 - Započeli su oružani sukobi u Kinšasi, u Kongu,
u kojima je stradalo više stotina ljudi tokom višednevnih borbi
između režimskih snaga i sledbenika poraženog predsedničkog
kandidata Žan-Pjera Bembe, pošto su Bembine snage odbile da
izvrše vladinu naredbu o razoružanju.
2010 - Kongres SAD usvojio je Zakon o reformi zdravstvene
zaštite, čime je prvi put u istoriji uvedeno besplatno zdravstvo
u SAD. Ovim činom ostvareno je jedno od ključnih obećanja
predsednika Obame i njegovo usvajanje uzima se kao presedan u
istoriji te zemlje.
2016 - U Briselu su se dogodili teroristički napadi u
kojima je poginulo 35 osoba, a 340 je povređeno. Dve eksplozije
dogodile su se na briselskom aerodromu, a treća na metro stanici
Maelbek. Napade su izveli islamski ekstremisti.
2017 - U terorističkom napadu u Londonu, ispred Parlamenta,
šest osoba je poginulo, uključujući napadača, a 49 je povređeno.
Napadač Halid Masud, motivisan islamskim ekstremizmom, vozilom je
gazio prolaznike na mostu i potom nastavio napad i hladnim oružjem.
2022 - Preminuo je Milovan Vitezović, pisac. Diplomirao je
opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, zatim i
dramaturgiju na FDU. Bio je dugogodišnji urednik u TV Beograd i glavni urednik umetničkog programa RTS, profesor filmskog i televizijskog scenarija na katedri Dramaturgije. Pisao je pesme, romane, drame, filmske i TV scenarije, eseje, kritike,aforizme. Objavio je više od četrdeset knjiga u preko 180 izdanja. Autor je 11 romana. Njegova dela objavljivana su na nemačkom, engleskom, italijanskom, slovenačkom, ruskom, makedonskom, grčkom, rumunskom, hebrejskom. Pisao je scenarije za "Šešir profesora
Koste Vujića", "Snohvatice", "Lajanje na zvezde", "Dimitrije Tucović",
"Pripovedanje Radoja Domanovića", "Vuk Karadžić" i dr. Jedan je od
priređivača dela Pavla Popovića, Bogdana Popovića, Jovana Skerlića,
Milana Kašanina, Stojana Novakovića, Sime Milutinovića Sarajlije.
2024 - U Krasnogorsku, u Moskovskoj oblasti, u terorističkom
napadu u koncertnoj dvorani Krokus siti hol ubijeno je 145 osoba, dok
je 551 lice ranjeno ili povređeno. Teroristi, islamski ekstremisti,
pucali su u ljude iz neposredne blizine, napadali hladnim oružjem,
bacajući pritom eksplozivne naprave, pa je usledio i veliki požar.
Коментари
Постави коментар