Dogodilo se na današnji dan

 Danas je sreda, 19. februar, 2025. 

1473 - Rođen je poljski astronom Nikola Kopernik, tvorac

heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji

nauke. Umesto Ptolomejeveog geocentričnog sistema, prema kojem je Zemlja centar vasione, on je posle istraživanja koja je obavio po

povratku sa višegodišnjih studija u Italiji - polazeći od teorije

grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar sveta oko

kojeg kruže Zemlja i druge planete - osmislio heliocentrični

sistem. Prema tom učenju, Zemlja i planete kreću se putanjama u

čijem je centru Sunce, a prividno kretanje nebeske sfere posledica

je kretanja Zemlje. Time je udario temelje moderne astronomije i

osnove za otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna o kretanju

nebeskih tela, ali je njegova teorija imala dalekosežne posledice i

za ostale prirodne nauke i celokupan duhovni razvoj čovečanstva.

Njegovo učenje je, uz mnoštvo sledbenika, zbog zloglasne

rimokatoličke inkvizicije imalo i mučenike - Đordana Bruna sud

inkvizicije poslao je na lomaču, a Galilea Galileja pod pretnjom

smrti primorao da učenje proglasi za zabludu. Rimska crkva je 1616.

zabranila sva dela koja su za osnovu imala Kopernikovo učenje.

Dela: "Narratio prima", "De Revolutionibus Orbium Coelestium" (O

kruženju nebeskih tela).

        1674 - Potpisivanjem Vestminsterskog ugovora okončan je

Englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska (područje Njujorka)

pripala je Engleskoj.

        1743 - Rođen je italijanski kompozitor Luiđi Rodolfo

Bokerini, virtuoz na violončelu, koji je uticao na razvoj gudačkih

kvarteta kao muzičke forme i prvi komponovao muziku za gudačke

kvintete i kvintete za gudačke instrumente i klavir. Stvorio je oko

500 dela u stilu rokokoa, uključujući simfonije, koncerte za

violončelo, kamernu i crkvenu muziku.

        1797 - Papa Pije VI potpisao je sa Napoleonom Bonapartom

Tolentinski ugovor, prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara

pripale Francuskoj.

        1845 - Rođen je ruski vizantolog i slavista 

Fjodor Ivanovič Uspenski, profešor univerziteta u Odesi 

i Petrogradu, dopisni član Srpske kraljevske akademije,

član ruske carske Akademije, kao i docnije sovjetske. 

Od 1894. do 1914. rukovodio je Ruskim arheološkim institutom 

u Carigradu. Bio je plodan naučnik i  autor je najobimnije 

i najsadržajnije Istorije Vizantijskog carstva.

        1868 - Rođen je Tihomir Đorđević, srpski etnolog i

folklorist, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske

kraljevske akademije. Posle završene beogradske Velike škole

i doktorata u Minhenu 1902. radio je kao gimnazijski i

univerzitetski profesor. Objavio je oko 700 studija, putopisa, 

beležaka i komentara o srpskim narodnim običajima. Osnovao je 

i uređivao stručne časopise: "Karadžić", "Etnografski 

zbornik Srpske kraljevske akademije". Dela: "Iz Srbije Kneza 

Miloša", "Naš narodni život", "Priroda u verovanju i predanju 

našeg naroda", "Srbija pre sto godina", "Makedonija", 

"O esnafima".

        1875 - Umro je srpski pisac Kosta Trifković, komediograf

koji je realistički oslikao naravi srpske Vojvodine polovinom

19. veka. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Vinkovcima i Pešti,

a nakon okončanja pomorske škole živeo je kao pomorac 1862/3

Potom završava studije prava u Požunu (sada Bratislava) i

radi u Pešti kao činovnik, potom u Novom Sadu kao beležnik i

advokat. Nasuprot romantičarskoj herojskoj tragediji, negovao

je proznu realističku komediju. Nastavio je komediografsku

tradiciju zanemarenu u srpskoj literaturi posle Jovana Sterije

Popovića, ali bez Sterijine snage i dubine. Dela: "Izbiračica",

"Milo za drago", "Mladost Dositeja Obradovića", "Školski

nadzornik", "Ljubavno pismo", "Čestitam", "Francusko-pruski rat".

        1892 - Rođen je Tadija Sondermajer, pionir srpske

avijatike. Osnivač je "Aeroputa" (Društvo za vazdušni saobraćaj

Aeroput) nacionalne aviokompanije, i prvi naš vazduhoplovni

inženjer. Bio je pilot-lovac i jedan od osnivača Aerokluba

Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nakon okončanja gimnazije u

rodnom Beogradu, u Nemačkoj je započeo studije arhitekture.

Kada je izbio Prvi balkanski rat prijavio se u srpsku vojsku kao

dobrovoljac. Postao je vazduhoplovac 1916. na Solunskom frontu.

Proslavio se istorijskim letom sa pilotom Leonidom Bajdakom, na

relaciji Pariz - Bombaj i natrag, od 20. aprila do 2.maja 1927.

nepun mesec pre čuvenog Lindbergovog leta Njujork - Pariz.

Maršrutu dugu 14.800 kilometara, prešli su u 15 etapa, za 11

dana, odnosno 89 sati efektivnog leta. Prilikom povratka, dvojicu

heroja na beogradskom (bežanijskom) aerodomu svečano je dočekalo oko 50.000 Beograđana. Odlikovan je nizom srpskih i savezničkih odlikovanja, među kojima su i Karađorđeva zvezda s mačevima, Zlatna medalja za hrabrost, Legija časti.

        1896 - Rođen je francuski pisac Andre Breton. U

psihoanalizi je video sredstvo za otkrivanje umetničke istine.

Pokušao je da u prvom i drugom Nadrealističkom manifestu 1924. 

i 1930. primeni takav stav na teoriju umetnosti, stvorivši teorijsku

osnovu nadrealizma. Sa francuskim piscima Lujom Aragonom i Filipom Supoom osnovao je 1919. časopis "Literatura", organ dadaističkog pokreta. Vlada u Višiju zabranila je 1941. njegovu "Antologiju crnog humora", posle čega je izbegao u SAD. Vratio se 1946. i u Parizu je 1947. organizovao Međunarodnu nadrealističku izložbu. Dela: "Nadrealistička revolucija", "Nađa", "Sjaj zemlje",

"Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i

slikarstvo".

        1911 - Rođen je Nikola Hercigonja, jugoslovenski kompozitor

i muzikolog. Studirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Bio je profesor istorije muzike i muzikologije na Muzičkoj akademiji

u Beogradu od 1950. do 1975. Autor je više od 300 muzičkih dela

različitih žanrova - od monumentalnih muzičko-scenskih dela: scenski

oratorijum "Gorski vijenac", muzičko-scenska vizija "Planetarijum",

opera-balet "Stavite pamet na komediju", oratorijum "Jama", "Sluga

Jernej i njegovo pravo" pa do masovnih pesama, poput Svečanih pesama "Jugoslavijo" i "Uz maršala Tita". Publikovao je i više od 200

muzikoloških publicističkih radova u dnevnoj i periodičnoj štampi

kao i na radiju.

        1918 - U Rusiji je dekretom boljševika zabranjeno privatno

vlasništvo nad zemljom, vodom i prirodnim dobrima.

        1920 - Rođen je Desimir Tošić, publicista, jedan od

lidera Demokratske stranke. Rođen je u Beloj Palanci nedaleko od

Pirota. Bio je jedan od studentskih prvaka Demokratske stranke uoči

Drugog svetskog rata i napada na Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon rata

živeo je kao politički emigrant u Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Decenijama je uređivao emigrantski list "Naša reč" (1948-1990).

Vratio se u Srbiju 1990. i jedan je od osnivača obnovljene

Demokratske stranke. Izvesno vreme bio je i narodni poslanik.

Dela: "O ljudima, eseji, zapisi, sećanja", "Kolektivizacija u

Jugoslaviji", "Crkva, država, društvo", "Demokratska stranka

1920-1941".

        1922 - U Zagrebu je izašao prvi broj lista "Borba", iza

kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija. List zabranjen

13. januara 1929. ponovo je izlazio kao organ KPJ u Drugom

svetskom ratu u Užicu od 19. oktobra do 27. novembra 1941. i u

Bosanskoj krajini od 1. oktobra 1942. do 27. februara 1943. Posle

oslobođenja Beograda, 15. novembra 1944. kao organ KPJ postao je

dnevni list. Glasilo srpskih socijalista pod imenom "Borba"

izlazilo je 1882/3 a Srpska socijaldemokratska partija izdavala

je 1910-1914 list "Borba" koje je bio više teorijsko-ideološkog

karaktera (ukupno je izašlo 85 svezaka).

        1924 - Rođen je američki filmski glumac Li Marvin,

briljantan tumač uloga brutalnih otpadnika i ljudi sa margine

društva. Filmovi: "Velika trka", "Komančerosi", "Dvanaest

žigosanih", "Čovek koji je ubio Liberti Valansa", "Kat Balu"

(Oskar), "Monti Valš", "Point Blank", "Pakao Pacifika", "Ubice".

1924 - Rođen je Mateja Matejić, književnik, profesor, 

sveštenik. Kao profesor Ohajo univerziteta u Kolumbusu, gde je 

predavao slovenske jezike i književnost, osnovao je znamenitu 

"Hilandarsku sobu ", najveću kolekciju mikrofilmovanih starih 

slovenskih rukopisa. Godinama je bio glavni urednik izdavačke 

ustanove "Kosovo" kao i zvaničnog lista SPC u SAD i Kanadi 

"Staza Pravoslavlja". Odlikovan je ordenom Svetog Save prvog 

stepena kao i arhiepiskopskom gramatom Patrijarha Pavla. 

Dela: "Tamo gde vreme ne stari ", "Pravoslavlje - Hrabrost biti 

drukčijim, snaga ostati ne promenjen ", "Na stazama izbegličkim", 

"Jevanđelje po Majku ", "Biography of Saint Sava", "The Holy 

Mount and Hilandar Monastery ", "The oldest Ćristian liturgy 

in English ".

        1940 - Umro je srpski političar Ljuba Davidović,

osnivač i svojevrsni simbol Demokratske stranke. Bio jedan od

prvaka Radikalne partije, da bi se kasnije sa grupom

istomišljenika izdvojio. Završio je Filozofski fakultet u

Beogradu i bio dobrovoljac u Srpsko-bugarskom ratu 1885. a 1901.

osnovao je sa Jašom Prodanovićem Samostalnu radikalnu stranku,

za čijeg predsednika je izabran 1912. Prvi put ministar prosvete

postao je 1904. na tom položaju bio je i od 1914. do 1917. u vladi

Nikole Pašića i treći put 1918. Jedan je od tvoraca Krfske

deklaracije. Posle stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

1919. postao je predsednik novostvorene Demokratske stranke, iste

godine predsednik vlade, a drugi put je vladu Kraljevine Srba,

Hrvata i Slovenaca predvodio 1924.

        1942 - Japanski avioni su u prvom napadu na Australiju u

Drugom svetskom ratu bombardovali grad Darvin i obližnju vojnu

bazu. U napadu su poginula 243 Australijanca, potopljeno je osam

brodova i uništena su 23 aviona.

        1945 - Američke snage su se u Drugom svetskom ratu

iskrcale na pacifičko ostrvo Ivo Džima, a posle krvavih borbi, od

22.000 Japanaca samo 212 najtežih ranjenika predalo se 26. marta

1945. dok su Amerikanci imali više od 6.800 mrtvih.

        1951 - Umro je francuski pisac Andre Žid, izuzetan

stilista i tvorac niza antikonformističkih dela, dobitnik Nobelove

nagrade za književnost 1947. Dela: romani "Kovači lažnog novca",

"Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana",

putopisi "Povratak iz ŠSR", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski

"Dnevnik".

        1952 - Umro je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik

Nobelove nagrade za književnost 1920. Hamsun je bio medu

najmarkantnijim  književnim pojavama u istoriji uopšte. Njegovi

romani, pisani superiornim stilom, usredsređeni su na psihologiju

ličnosti i prožeti doživljajima prirode i ljubavi. U okupiranoj

Norveškoj tokom Drugog svetskog rata podržao je vladu koju su

ustoličili nacisti. Posle rata osuđen je za veleizdaju, ali u

poslednjem delu, autobiografiji "Na zaraslim stazama", nije iskazao

nikakvo kajanje. Ostala dela: romani "Glad", "Misterije", "Pan",

"Viktorija", "Sanjari", "Rosa", "Pod jesenjom zvezdom", "Benoni",

"Lutalica svira sa sordinom", "Poslednja radost", "Deca vremena",

"Grad Segelfos", "Plodovi zemlje", "Skitnice", "Žene kraj

studenca", "Poslednje poglavlje", "August", "Ali život živi".

        1959 - Velika Britanija, Grčka i Turska potpisale su u

Londonu sporazum o nezavisnosti Kipra.

        1976 - Island je prekinuo diplomatske odnose sa Velikom

Britanijom posle neuspešnih pregovora dve zemlje o pravu na

ribarenje u spornim vodama.

        1977 - U Bukureštu je potpisan jugoslovensko-rumunski

sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji

hidrocentrale "Đerdap 2".

        1991 - Boris Jeljcin je zatražio ostavku predsednika

Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao

reforme da bi povećao ličnu vlast.

        1992 - U Južnoj i Severnoj Koreji stupili su na snagu

sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.

        1993 - Pored obala Haitija u oluji je potonuo feribot

i od oko 1.500 putnika i članova posade spaslo se samo 285 ljudi.

        1997 - Umro je kineski državnik Deng Sjaoping, glavni

arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine

krajem 20. veka. Najmnogoljudnijom zemljom sveta rukovodio je od

1978. a sa poslednje zvanične rukovodeće funkcije povukao se

1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti. U ranoj

mladosti 1920. radio je u fabrikama u blizini Pariza, gde je 1922.

postao član Omladinske komunističke lige, a po povratku u

otadžbinu 1924. Komunističke partije Kine. Posle studija u Moskvi,

1927. izabran je za sekretara CK KP Kine i potom je bio jedan od

rukovodilaca Kineske revolucije i istaknuti komandant jedinica

kineske Crvene armije. Član Politbiroa CK KP Kine postao je 1955.

a 1956. generalni sekretar, ali je zbačen 1966. u ultralevičarskoj

Kulturnoj revoluciji i poslat u radni logor na "prevaspitavanje".

Autor je sada već legendarne izjave: "Nije važno da li je mačka

crna ili bela, sve dok lovi miševe" (1961). Rehabilitovan je 1973.

i postavljen na funkciju potpredsednika vlade, ali ga je sa vlasti

1976. oborila "četvoročlana banda" predvođena Maovom suprugom

Đang Ćin. U vrh kineske politike vratio se 1977. posle Maove

smrti i hapšenja "četvoročlane bande", a 1978. započeo je

gigantske političke i ekonomske reforme kojima je preobrazio Kinu,

učinivši je jednom od ekonomski najuspešnijih zemalja sveta.

        1999 - Ubijen je verski vođa iračkih šiita veliki

ajatolah Mohamad Sadek el Sadr. Tom prilikom stradala su i

njegova dva sina.

        1999 - "Nećemo dati Kosovo i Metohiju ni po cenu

bombardovanja" bile su reči tadašnjeg predsednika SRJ Slobodana 

Miloševića u razgovoru sa predstavnicima skupštine Kipra, 

povodom pretnji bombardovanjem ukoliko ne bude dozvoljena strana 

okupacija tog dela Srbije.

        2003 - U do tada najgoroj avionskoj nesreći u Iranu, na

jugoistoku te zemlje srušio se vojni transportni avion tipa

"Iljušin 76" sa pripadnicima iranske Revolucionarne garde i 18

članova posade, što nije preživeo niko od 276 osoba u letelici.

        2007 - U podmetnutom požaru koji je zahvatio dva vagona

jednog ekspresnog voza na severu Indije, život je izgubilo najmanje

64 putnika. Do nesreće je došlo kod grada Panipata, u indijskoj

državi Harijana, a voz se kretao od glavnog grada Indije ka granici

sa Pakistanom (Delhi-Lahore).

        2008 - Umrla je ruska balerina Natalija Besmertnova,

primabalerina moskovskog Boljšoj teatra od 1961. do 1995.

Bila je diplomac Moskovskog koreografskog učilišta a docnije

prvakinja baleta najpoznatijeg ruskog teatra gde je dospela

još kao učenica znamenite baletske škole. Najzapaženija je

po rolama u baletima: "Spartak" (Frigija), "Romeo i Julija",

"Legenda o ljubavi", "Ivan Grozni" "Zlatni vek", "Angara". Nakon

odlaska sa scene u Boljšoj teatru je u svojstvu pedagoga.

Nosilac je brojnih nagrada među kojima je nagrada Pariske

baletske akademije "Ana Pavlova", Lenjinova nagrada, imala je

i zvanje Narodnog umetnika Sovjetskog Saveza.

2013 - Umro je Dinko Tucaković, reditelj i dugogodišnji 

upravnik Muzeja kinoteke. Bio je filmski reditelj, scenarista, 

teoretičar i istoričar filma, predavač na Fakultetu dramskih 

umetnosti. Dela: filmovi "Šest dana juna", "Država mrtvih" 

(koautor), "Doktor Rej i đavoli", serija "Srbi u Holivudu". 

2014 - Nemački naučnici izveli su do tada najpreciznije 

merenje mase elektrona. Prema proračunu nemačkih naučnika, koji 

je 13 puta precizniji od prethodnih pokušaja, elektron ima 

0.000548579909067 jedinica atomske mase.

2016 - Službenici ambasade Srbije u Libiji, Slađana Stanković 

i Jovica Stepić poginuli su u američkim vazdušnim napadima na baze 

islamskih ekstremista kod libijskog gradu Sabrata. Njih dvoje oteti su 

novembra 2015, kod Sirta, iz kolone vozila koja se kretala ka Tunisu.

2016 - Preminuo je Umberto Eko, italijanski pisac i naučnik.

Svetsku slavu doneo mu je roman "Ime ruže", preveden na 43 jezika i 

prodat u više od 30 miliona primeraka. Eko, inače univerzitetski 

profesor izuzetnog ugleda, diplomirao je filozofiju na Univerzitetu 

u Torinu 1954. Bio je stručnjak za filozofiju Srednjeg veka i 

semiotiku, koju je definisao kao "filozofiju jezika". Autor je brojnih 

eseja i knjiga iz teorije umetnosti, lingvistike, semiotike, teorije 

medija, a pisao je i književnu kritiku pa i knjige za decu. Redovno 

je objavljivao i u dnevnim novinama i vodećem italijanskom magazinu 

"Espreso". Druga dela: "Fukoovo klatno", "Ostrvo dana pređašnjeg", 

"Baudolino", "Praško groblje", "Tajanstveni plamen kraljice Loane".

2018 - Dogodila se erupcija vulkana Sinabung na severu 

Sumatre, Indonezija. Eksplozija je raznela čitav vrh planine i 

izbacila pepeo više od 5.000 m u visinu. Erupcija tog vulkana 

prethodno se dogodila 2010. Oko 30.000 osoba primorano je da 

napusti domove u okolnom području.

2019 - Umro je Karl Lagerfeld, modni kreator. Rođen u 

Hamburgu 1933, Lagerfeld se u Pariz preselio već 1953. Imao je 

22 godine kada je osvojio prestižnu nagradu Međunarodnog 

sekretarijata za obradu vune za kaput koji je kreirao. Tada ga 

je primetio modni dizajner Pjer Balman s kojim počinje da radi 

kao asistent. Ubzo postaje kreativni direktor modne kuce "Žan Patu". 

Nakon razlaza s njima, radi kao slobodnjak u Italiji, Francuskoj, 

Nemačkoj, Britaniji. Pored mode, Lagerfeld se bavio fotografijom, 

dizajnom uopšte, kreirao je kostime za teatar i operske kuće u 

Firenci, Beču, Salcburgu, Monte Karlu, bavio se starinama i 

restauracijom, važio je za stručnjaka za 18 vek.

2019 - Preminuo je Vladimir Jagar, oficir JNA koji je 

najzaslužniji za razotkrivanje nelegalnog uvoza oružja u Hrvatsku 

1990. i 1991, kao i zločinačkih namera Martina Špegelja. Jagar, 

rođen i odrastao u selu Stari Gradac kod Virovitice u hrvatskoj 

porodici bio je ubeđeni pristalica Jugoslavije i otuda je odbio 

da podrži naoružavanje i separatizam novoizabranih vlasti u Hrvatskoj. 

Od oktobra 1990. do januara 1991, tajno je zabeležio 120 sati 

audio i 19 sati video svedočanstava kako se tamošnja vlast spremala 

za secesiju i rat.

2020 - U gradu Hanau, država Hese, Nemačka, približno 

25 kilometara istočno od Frankfurta na Majni, dogodili su se napadi 

na barove u kojima se okupljaju imigranti. Napadač, Nemac srednjih 

godina, prilikom napada na goste dva nargila bara ubio je 10 osoba 

a pet ranio. Jedanaesta žrtva bio je sam napadač.

2021 - Preminuo je Đorđe Balašević, srpski kantautor, 

poeta, literata, jedan od najpopularnijih muzičara negdašnje Jugoslavije. 

Opevao je rodni Novi Sad i Vojvodinu. Više desetina njegovih pesama 

postale su veliki hitovi. Bio je član grupa "Žetva" i "Rani mraz", 

a 1982. započeo je solo karijeru. Proslavio se 1977. kada je objavljen 

singl "U razdeljak te ljubim", koji se prodao u neverovatnih 180.000 

primeraka. Pobednik je splitskog festivala 1979, pesmom "Panonski mornar". Učestvovao je u više filmova i tv serija, poput "Pop Ćira i pop Spira", "Vojnici", "Specijalna redakcija", "Kao rani mraz", kao autor muzike, scenarista, glumac. Lično, bio je sklon društvenom angažmanu, i otvoreno, i  hrabro, se izjašnjavao kao protivnik zvanične politike devedesetih. Knjige: "Tri posleratna druga", "Dodir svile", "Jedan od onih života", "Kao rani mraz", "Kalendar mog detinjstva". Druge pesme: "Priča o Vasi Ladačkom", "Ringišpil", "Devojka sa čardaš nogama", "Svirajte mi jesen stiže dunjo moja", "Ne lomite mi bagrenje", "Neki novi klinci" "Lepa protina kći", "Prva ljubav", "Badnje veče", "Namćor", "Ilona", "Ratnik 

paorskog srca", "Budimpeštanski sneg", "Pesma o jednom petlu", "Boza zvani Pub", "Oprosti mi Katrin", "Život je more", "Bluz mutne vode".

2023 - Umro je Ričard Belzer, američki glumac, najpoznatiji po 

ulogama detektiva Džona Manča u seriji "Odeljenje za ubistva" kao i u 

seriji "Red i zakon. Rođen je avgusta 1944. u državi Konektikat, SAD. 

Karijeru je započeo kao stend-ap komičar u klubovima u Njujorku. 

Pojavio se i u serijama "Dosije Iks", "Žica", "30 Rock".

2024 - Preminuo je Jan Asman, nemački egiptolog, kulturolog, 

helenista. Predavao je egiptologiju u Minhenu, Hajdelbergu, Parizu, 

Jerusalimu, na Jejlu u SAD. Arheološki je krajem šezdesetih istraživao 

egipatsku Tebu. Bio je plodan autor, najviše je istraživao i tumačio 

verovanja i religioznost drevnog Egipta ali i umetnost, književnost, 

opštu teoriju kulture. Dela: "Kulturno pamćenje", "Monoteizam i 

kosmoteizam", "Pismo i pamćenje".

2024 - Savet Evropske unije pokrenuo je vojno pomorsku operaciju za zaštitu slobode plovidbe u Crvenom moru i Persijskom zalivu EUNAVFOR ASPIDES, u oblastima koje jemenski Huti ugrožavaju brojnim napadima. 

U operaciji učestvuju vojno pomorske snage niza zemalja: Belgije, 

Estonije, Finske, Francuske, Nemačke, Grčke, Italije, Letonije, 

Holandije i Švedske.