Dogodilo se na današnji dan

  Danas je sreda, 29. januar, 2025. 

  1412 - Objavljen je "Zakon o rudnicima" Despota Stefana

Lazarevića (Stefan je potpisao Zakonik) - jedinstven pravni

spomenik srednjovekovne Srbije. Njegova pravna i istorijska vrednost

uveliko prevazilazi srpske nacionalne okvire. Zakon sadrži odredbe

vezane za obavljanje rudarske delatnosti ali i statut grada Novo

Brdo, najvećeg rudarskog centra srednjovekovne Srbije. Zakonik je

pronađen 1959. kada je supruga tadašnjeg jugoslovenskog diplomate

Hočevara u Beču kupila antikvitet, na starosrpskom, nepoznate

sadržine. Primerak koji je pronađen je prepis iz 16. veka.

        1635 - Kardinal Rišelje osnovao je "Francusku akademiju"

(kasniji Institut) - dok je francusku "Akademiju nauka" osnovao

1666. Luj XIV na sugestiju Žana Batista Kolbera.

        1676 - Car Rusije postao je Fjodor III Romanov, posle smrti

Alekseja, njegovog oca. Na prestolu se nalazio do 1682. kad ga je

nasledio polubrat Petar Veliki, ali su zemljom, pošto je Petar bio

maloletan i bolešljiv, upravljali njegovi ujaci, boljari

Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je učvrstila vlast na

ogromnim  novoosvojenim teritorijama u Povoložju, Sibiru i

Ukrajini.

        1688 - Rođen je švedski mistik, filozof i prirodnjak

Emanuel Svedenborg, autor specifičnog mističko-teozofskog učenja.

O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant u spisu "Snovi jednog

duhovnika". Ubrzo posle njegove smrti 1772. pojavila su se "Društva

svedenborgijanaca", iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima.

Njegova dela veoma su čitana i danas. Dela: "Opera philosophica et

mineralia", "Arcana coelestica", "De nova Hierosolyma".

        1782 - Rođen je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri

Ober, autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice.

Dela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz

Portičija".

        1843 - Rođen je američki državnik Vilijam Mekinli,

predsednik SAD od 1897. do 1901. Objavio je rat Španiji 1898. kako

bi od nje preoteo Filipine, Portoriko, Guam i Kubu, započevši tako

eru otvorenog američkog imperijalizma. Zajedno s evropskim silama,

učestvovao je u gušenju antikolonijalnog ustanka u Kini (1899. do

1901.) poznatog kao "Bokserski ustanak" s ciljem da se nametne

režim slobodne trgovine i nesmetan prodor američkog kapitala u

Kinu. Ubijen je 1901. u atentatu.

        1856 - Ustanovljen je "Viktorijin krst", najviše britansko

vojno odlikovanje.

        1860 - Rođen je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji

stil se odlikuje jednostavnošću, izvanrednim darom zapažanja i

specifičnom atmosferom. Pozorištu je otvorio nove puteve i sam je 

stvorio novi dramski oblik "lirsku dramu". Izvršio je ogroman uticaj 

na svetsku literaturu. Dela: drame "Galeb", "Tri sestre", "Ujka

Vanja", "Višnjik", novele i pripovetke "Čovek u futroli",

"Arhijerej", "Kuća na sprat", "Dušica", "Tri godine", "Ogrozd",

"Paviljon broj 6", "Stepa", "Seljaci", "Činovnikova smrt", "U

uvali", zbirke humoreski "Melpomenine bajke", "Šarene priče".

        1862 - Rođen je engleski kompozitor Frederik Dilijes,

impresionista poznat po simfonijama ("Pariz - pesma velikog grada",

"Brigg Fair"). Komponovao je i opere i koncerte, uključujući

"Liturgiju života", inspirisanu delom nemačkog filozofa Fridriha

Ničea "Tako je govorio Zaratustra".

        1866 - Rođen je francuski pisac Romen Rolan, jedan od

najvećih mistika francuske literature 20. veka, dobitnik Nobelove

nagrade za književnost 1915. Bio je pacifista, društveno aktivan 

intelektualac, angažovan na širokom rasponu tema od politicke do 

socijalne problematike, umetnosti, duhovnih zbivanja. Dela: romani 

"Žan Kristof", "Kola Brenjon", 12 drama pod zajedničkim nazivom 

"Pozorište revolucije", romansirane biografije Ludviga van Betovena, 

Mikelanđela Buonarotija, Lava Tolstoja, Fridriha Hendla, Mahatme 

Gandija, antiratni spis "Iznad meteža".

        1867 - Rođen je španski pisac i političar Visente Blasko

Ibanjes, kojem je svetsku slavu doneo roman "Četiri jahača

apokalipse". Kada je 1923. u Španiji zavedena diktatura stavio se 

na čelo borbe za demokratiju i napisao je brošuru "Razobličeni 

Alfonso XIII", koja je odigrala veliku ulogu u rušenju monarhije.

U mladosti je osnovao uticajni list "El Pueblo". Ostala dela: romani

"Među pomorandžama", "Trska i glib", "Krovinjara", "Krv i arena",

"Horda", "Mrtvi zapovedaju", "Katedrala", "Uljez", "Podrum", "Mare

Nostrum", "Kolumbo".

        1886 - Karl Benc je patentirao svoje "kočije bez konja".

Njegova motorizovana kočija označila je začetak automobilske

industrije koja je ubrzo osvojila svet.

        1896 - Američki lekar Emil Grab prvi je upotrebio terapiju

zračenjem u lečenju raka pluća, primenivši je u Čikagu na

pacijentkinji Rouz Li.

        1899 - Umro je francuski slikar engleskog porekla Alfred

Sisle, jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže,

obično ulice pod snegom i prizore iz prirode u lirskom

intimističkom maniru, s naglašenom notom životnog optimizma.

Posebno ga je privlačilo slikanje reka, pri čemu je najviše

istraživao svetlosne efekte.

        1916 - Nemci su u Prvom svetskom ratu prvi put bombardovali

Pariz iz cepelina.

        1916 - Britanska armija je u Prvom svetskom ratu prvi put

testirala tenkove u mestu Hetfild u Engleskoj.

        1929 - Rođen je Sima Ćirković, srpski istoričar, 

akademik. Dopisni član SANU postao je 1972. a redovni 1981. 

Njegova oblast istraživanja bila je istorija srednjeg veka Srbije 

i Bosne. Od 1968. na mestu je redovnog profesora Filozofskog fakulteta 

u Beogradu. Bio je član više inostranih akademija i stručnih 

udruženja, poput Evropske akademije za istoriju u Briselu, 

Međunarodnog instituta za ekonomsku istoriju Frančesko Datini, 

Međunarodnog komiteta za istorijsku metrologiju. Zapažen je

i kao leksikograf. Bavio se i teorijom istoriografije.

        1934 - Umro je srpski pisac Branimir Ćosić. Mahom je

pisao o životu mladih posle Prvog svetskog rata, problemima

njihovog unutrašnjeg života i morala u međuratnom Beogradu. Dela:

romani "Pokošeno polje", "Vrzino kolo", "Dva carstva", pripovetke

"Priče o Boškoviću", "Egipćanka i druge priče", eseji "Deset

pisaca - deset razgovora", "Kroz knjige i književnost".

        1934 - Rođen je srpski pisac Branko Miljković, liričar

snažnog intelektualizma. Počeo je da piše kao srednjoškolac i

1957. objavio je prvu zbirku pesama "Uzalud je budim". Nadahnuto je

prevodio moderne ruske i francuske pesnike. Ostala dela: zbirke

pesama "Poreklo nade", "Vatra i ništa", "Krv koja svetli", "Pesme",

"Smrću protiv smrti".

        1941 - Umro je grčki general i političar Joanis

Metaksas, koji je kao predsednik vlade i ministar vojske 1936.

raspustio skupštinu i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je

u ratu protiv Osmanskog carstva 1897. i u balkanskim ratovima 1912. 

i 1913. U Drugom svetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum

fašističke Italije, iako je i sam bio sklon sličnom političkom

sistemu, i organizovao odlučan i uspešan otpor italijanskoj 

agresiji.

        1942 - Sovjetski Savez, Velika Britanija i Iran ugovorili

su u Drugom svetskom ratu da britansko-sovjetske snage napuste Iran

šest meseci po okončanju rata protiv Sila osovine, a Teheran je

dozvolio Moskvi i Londonu neograničenu upotrebu, kontrolu i

održavanje svih komunikacija, aerodroma i pristaništa na iranskoj

teritoriji.

        1942 - Peru i Bolivija su potpisivanjem protokola u Rio de

Žaneiru okončali rat započet 1941. zbog sporne pogranične

teritorije između dveju zemalja u području amazonske džungle.

        1949 - Velika Britanija je priznala Izrael.

        1959 - Danski putnički brod "Hans Hedtoft" naleteo je

pored obala Grenlanda na ledeni breg i potonuo, povukavši u smrt

95 osoba.

        1963 - Ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku

zajednicu (sadašnja Evropska unija) vetom je sprečila Francuska.

        1963 - Umro je američki pisac Robert Li Frost,

četvorostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su

najčešće teme ljudska usamljenost i prolaznost. Dela: zbirke

pesama "Dečakova volja", "Severno od Bostona", "Potok što teče

na Zapad", "Sabrane pesme".

        1964 - Panama je uputila žalbu Organizaciji američkih

država zbog agresije SAD, zahtevajući puni suverenitet u zoni

Panamskog kanala.

        1989 - Posle sedam godina nesporazuma i međunarodne

arbitraže, Izrael je vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru. Taj

grad Izrael je držao od rata 1967. u kojem je "do nogu" potukao

arapske zemlje.

        1994 - Austrijanka Ulrike Majer, dvostruka svetska

prvakinja u smučanju, umrla je od povreda zadobijenih prilikom pada

na takmičenju u spustu za Svetski kup.

        1996 - Venecijanska operska kuća "La Feniče" nestala je u

požaru, drugi put tokom 204 godine postojanja.

        1999 - Kontakt grupa je pozvala Srbe i Albance sa Kosova i

Metohije da pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje

u blizini Pariza.

        2003 - Skupština Crne Gore usvojila je, dva dana posle

Skupštine Srbije, Ustavnu povelju kojom je federalna država

Savezna Republika Jugoslavija preobražena u znatno labaviju

Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora.

        2005 - Umro je izraelski pisac, satiričar, scenarista i

režiser Efraim Kišon, koji je u svojim kolumnama i filmovima

prikazazivao brutalnost poretka prema pojedincu, život useljenika i

uopšte ljudi izmeštenih iz svoje kulture. Dela: "Nije fer, Davide",

"Još malo pa istina, "Devica kroz ušicu igle", "Kita boli more",

"Lisac u kokošinjcu", "Kod kuće je najgore", "Raj u najam",

"Jabuka je svemu kriva", "Blago onom ko veruje". Filmovi: "Salah

Šabati", "Blaumilhov kanal".

        2005 - Umro je režiser i scenarista Živorad Žika

Mitrović. Pripadao je generaciji sineasta koja je neposredno

nakon Drugog svetskog rata postavila temelje profesionalno

organizovane filmske produkcije u Srbiji. Filmovi: "Ešalon dr M",

"Kapetan Leši", "Marš na Drinu", "Užička republika", "Mis Ston",

"Signali nad gradom", "Solunski atentatori", "Nevesinjska puška",

"Savamala", "Timočka buna".

        2006 - Umro je južnokorejski umetnik Nam Džun Pajk, pionir

video umetnosti 1960-ih 20 veka.

2019 - Preminuo je Draško Ređep, srpski književnik, 

filmski radnik, kritičar, urednik, univerzitetski profesor. Bio je 

retko aktivan, plodan autor nesvakidašnje erudicije. Sarađivao je, 

i kao urednik, s izdavačkom kućom "Prometej", Književnom opštininom 

Vršac (KOV), bio aktivan u žiriju NIN-ove nagrade kao i Vukove 

zadužbine. Knjige: "Antologija Crnjanski", "Poslednja večera, 

Minuli mrak", "Antologija Tišma", "Kojih nema", "Srpski sever", 

"Antologija Antić", "S obe strane reke", "Devet boja Banata".