Dogodilo se na današnji dan
Danas je utorak, 14. januar, 2025.
1742 - Umro je engleski astronom i geofizičar Edmund
Halej, direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, koji
je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto
nebesko telo koje se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se
ona pojaviti i 1758, 1835. i 1910. Njemu u čast dato joj je ime
Halejeva kometa. Već u 19. godini objavio je raspravu o putanjama
planeta. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i
otkrio da se i zvezde kreću, shvatio ih kao sunca, a naše Sunce
kao zvezdu. Izradio je prvu meteorološku kartu. Dela: "Katalog
južnih zvezda", "Pregled astronomije kometa", "Teorija magnetskog
kompasa".
1784 - SAD su ratifikovale mirovni ugovor s Velikom
Britanijom, čime je formalno okončan Američki rat za nezavisnost.
1809 - Britanija i Španija sklopile su savez protiv
francuskog cara Napoleona I.
1842 - U Irigu je srpski pisac i iguman manastira
Krušedol Dimitrije Krestić otvorio Srpsku čitaonicu. Na
svečanosti prilikom otvaranja, prvi njen predsednik, Kiril
Neofitović, sveštenik, obratio se prisutnima rečima: "da svi
skupa revnosno služe narodu i da ne samo slavom nego i delom na
oltar prosvešćenija žrtve prinose". Srpska čitaonica u Irigu je
čitavih stotinu godina primala svu važniju srpsku štampu kao i
strane časopise, ali su ovu dragocenu zbirku 1944. tokom Drugog
svetskog rata, uništile hrvatske ustaše. Čitaonica je potom
obnovljena.
1850 - Rođen je francuski pisac Luj Mari Žilijen Vio,
poznat kao Pjer Loti. Zbog napisa o okrutnosti kolonijalnih trupa u
Indokini otpušten je iz vojne službe. Kao pomorski oficir bio je
neka vrsta svetskog putnika i njegova dela obiluju egzotikom. Veliki
turkofil, u Prvom balkanskom ratu izražavao je simpatije za
Tursku, ali je posle bugarskog prepada na srpsku vojsku u Drugom
balkanskom ratu i kasnije u Prvom svetskom ratu s neskrivenim
divljenjem pisao o Srbima. Dela: "U haremu", "Lotijeva ženidba",
"Mornar", "Islandski ribar", "Gospođa hrizantema", "Roman jednog
spahije".
1875 - Rođen je Albert Švajcer, lekar, teolog, muzičar,
književnik i hrišćanski misionar. Dobitnik je Nobelove nagrade za
mir 1952. Gotovo ceo život posvetio je borbi protiv bolesti u
Africi. Od 1913. do smrti rukovodio je bolnicom koju je sam i
osnovao u Gabonu, tada u sastavu Francuske Ekvatorijalne Afrike.
Dela: "Kultura i etika", "Između vode i prašume",
"Autobiografija", "Afričke priče", "Potraga za istorijskim
Isusom".
1890 - Rođen je srpski slikar Petar Dobrović, majstor
kolorita i jasnog ekspresivnog crteža. Njegove slike svedoče o
snažnom temperamentu i impulsivnoj strukturi ličnosti. Slikarstvo
je studirao u Budimpešti, a u rodnom Pečuju učestvovao je 1918. u
vojnoj pobuni, posle koje je uhapšen, ali je pobegao iz zatvora.
Mađarske vlasti su ga u odsustvu osudile na smrt. Bio je predsednik
Baranjske srpsko-mađarske republike 1921. Potom je živeo u Parizu,
a zatim u Beogradu gde je bio profesor na Akademiji likovnih
umetnosti.
1892 - Rođen je srpski klasični filolog Miloš Đurić,
član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske
književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika". Objavio je
više od 200 radova iz oblasti klasičnih nauka. Prevodio je Eshila,
Sofokla, Platona, Aristotela, Plutarha i Homera - "Ilijada" i
"Odiseja", kao i savremenike - Adlera, Junga, Duranta, Tagorea.
Dela: "Vidovdanska etika", "Filosofija panhumanizma", "Racionalizam
u savremenoj nemačkoj filosofiji", "Problemi filosofije kulture",
"Istorija helenske etike", "Ogledi iz grčke filosofije umetnosti",
"Aristotelovo etičko učenje", "Iz helenskih riznica", "Platonova
akademija i njen politički rad", "Sofisti i njihov istorijski
značaj", "Istorija helenske književnosti".
1897 - Rođen je srpski istoričar Vasa Čubrilović,
akademik, profesor Beogradskog univerziteta. Kao đak pristupio
je nacionalno-revolucionarnoj organizaciji "Mlada Bosna", a zbog
učešća u Sarajevskom atentatu osuđen je na 16 godina robije
i do sloma Austrougarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru.
Tokom Drugog svetskog rata izvesno vreme proveo je u logoru na
Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom univerzitetu, gde
je doktorirao 1927. Između dva svetska rata pripadao je levom
krilu Zemljoradničke stranke, a posle 1945. bio je direktor
instituta, izvesno vreme i ministar. Dela: "Bosanski ustanak
1875-1878", "Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini",
"Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi", "Politička prošlost
Hrvata", "Istorija političke misli u Srbiji XIX veka",
"Odabrani istorijski radovi".
1898 - Umro je engleski pisac i matematičar Luis Kerol,
čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem
nadrealizmu. Dela: "Alisa u zemlji čuda", "Kroz ogledalo".
1907 - Zemljotres je razorio grad Kingston na Jamajci i
usmrtio oko hiljadu ljudi.
1912 - Rođen je srpski pisac Milorad Panić-Surep.
Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Između dva svetska rata
bio je novinar, a u NOP je stupio 1941. Posle Drugog svetskog rata
direktor je Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, Narodne
biblioteke i Muzeja revolucije Jugoslavije. Dela: zbirke pesama
"Vetar zviždi", "Prosto", "Ti dolaziš", "Ada", "Žito", "Svetlost
zemaljska", "Jasika", "Od sene i opomene", poema "Mesec i pruće",
letopis "Kad su živi zavideli mrtvima", studija "Filip Višnjić -
pesnik bune".
1922 - Umro je srpski general Pavle Jurišić Šturm, jedan
od najistaknutijih srpskih oficira u balkanskim ratovima i u Prvom
svetskom ratu. Bio je pruski oficir ali je prešao u Srpsku vojsku
gde je ostvario sjajnu karijeru. Veoma je zaslužan za blistave
pobede srpske vojske nad austrougarskom armijom u Cerskoj i
Kolubarskoj bici. U Srpsku vojsku primljen je 1876. kao dobrovoljac
u činu poručnika i već u Srpsko-turskom ratu 1876-1877. istakao
se kao komandant Šabačkog i Posavsko-tamnavskog bataljona. U
Srpsko-turskom ratu 1877-1878. veoma uspešno je komandovao Prvim
dobrovoljačkim pukom, potom Krajinskim kombinovanim pukom u borbama
kod Bele Palanke i Pirota. U Srpsko-bugarskom ratu 1885. komandovao
je Šestim pukom Drinske divizije, u Prvom balkanskom ratu 1912-1913.
Drinskom, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom.
U Prvom svetskom ratu 1914. je kao komandant Treće armije primio
prvi udar znatno nadmoćnije austrougarske Pete armije i usporio
njeno napredovanje, što je omogućilo srpskim snagama da se
pregrupišu za Cersku bitku. Trećom armijom komandovao je i u
Kolubarskoj bici i na Solunskom frontu do avgusta 1916.
1923 - Rođen je srpski glumac Mihajlo Paskaljević "Bata",
koji je široku popularnost stekao nizom uloga u humorističkim
televizijskim serijama i u filmskim komedijama poput "Sumnjivog
lica", "Diližanse snova" i filma "Silom otac". Upečatljive
kreacije u pozorištu ostvario je kao kapetan Jerotije u "Sumnjivom
licu" Branislava Nušića i Estragon u drami "Čekajući Godoa"
Semjuela Beketa.
1925 - Rođen je japanski pisac Jukio Mišima. Kao
književnik opisivao je mladu generaciju Japana posle Drugog
svetskog rata i njihovu sve slabiju vezanost za tradicionalni
Japan. Bio je izrazito angažovan umetnik a psihološkim tumačenjima
oslanjao se na Frojdovo učenje. Njegova pripovetka "Patriotizam"
objavljena 1966. praktično je potpuno predvidela Mišiminu dalju
sudbinu. Počinio je javno rutualno samoubistvo (sepuko) 1970. u
znak protesta protiv uništavanja tradicionalnih vrednosti Japana.
Ostala dela: romani "Ispovest maske", "Šum valova", "Zlatni
paviljon", "Posle banketa", "Mornar koji je izneverio more",
drama "Pet modernih 'no' igara".
1929 - Rođen je srpski filmski režiser i pisac Aleksandar
Petrović. Filmski stvaralac koji je smelošću tretiranja
osetljivih tema i originalnim ostvarenjima proslavio srpski film
u svetu. Pripadao je takozvanom "crnom talasu" srpskog odnosno
jugoslovenskog filma sedamdesetih godina 20. veka, zbog čega je
bio meta ideoloških sumnjičenja. Dela: kratkometražni filmovi
"Let nad močvarom", "Petar Dobrović", "Putevi", igrani "Dani",
"Dvoje", "Tri", "Skupljači perja" (nagrada na Kanskom festivalu),
"Biće skoro propast sveta", "Maestro i Margarita", "Grupni portret
s damom", "Seobe", eseji "Novi film".
1942 - Umro je srpski filolog Milan Rešetar, član Srpske
Kraljevske akademije, univerzitetski profesor slovenske filologije
u Beču i Zagrebu. Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekate
i akcenate, posebno književnu i kulturnu istoriju rodnog Dubrovnika
i bio je najbolji znalac starog dubrovačkog novca. Bio je istaknuti
predstavnik dubrovačkog kruga Srba rimokatolika i pristalica
integralnog jugoslovenstva. Dela: na srpskom - izdanje "Gorskog
vijenca", "Dubrovačka numizmatika", "Nove dubrovačke povelje
Stojanovićeva zbornika", "Nikša Zvijezdić, dubrovački kancelar
XV veka", "Najstariji dubrovački govor", "Najstarija dubrovačka
proza", "Dubrovački zbornik od god. 1520.", "Jezik Marina Držića",
na nemačkom - "Čakavština i njene nekadašnje i sadašnje granice",
"Štokavski dijalekt", "Dubrovački spomenici XIII-XV veka".
1957 - Umro je američki filmski glumac Hemfri Deforest
Bogart, dobitnik Oskara 1951. za film "Afrička kraljica". Izuzetna
popularnost koju je uživao posebno je porasla nakon njegove smrti
1957. Vremenom postao je svojevrsna mitska ličnost istorije
kinematografije. Ostali filmovi: "Kazablanka", "Malteški soko",
"Duboki san", "Blago Sijera Madre", "Rt Largo", "Imati i nemati",
"Pobuna na Kejnu", "Bosonoga kontesa", "Časovi očaja", "Težak
pad".
1965 - Prvi put od osamostaljenja Irske sastali su se
premijeri Republike Irske i britanske Severne Irske.
1969 - Lansiran je sovjetski "Sojuz 4", dan kasnije "Sojuz
5", da bi potom prvi put u orbiti oko Zemlje bila spojena dva
vasionska broda s ljudskom posadom.
1977 - Umro je engleski državnik Robert Entoni Idn,
premijer Velike Britanije od 1955. do 1957. Kao ministar za vezu
s Društvom naroda pre Drugog svetskog rata zalagao se za sankcije
Italiji zbog napada na Etiopiju. Od 1935. do 1938. bio je šef
diplomatije i zastupao je "politiku nemešanja" u Španski
građanski rat. Dao je ostavku kad je premijer Nevil Čembrlen
potpisao Minhenski sporazum kojim je Čehoslovačka prepuštena
Nemačkoj. Ministar spoljnih poslova bio je ponovo od 1941. do 1945.
i od 1951. do 1955. u vladama Vinstona Čerčila, posle čijeg je
povlačenja 1955. postao premijer i šef Konzervativne stranke.
Podneo je ostavku u januaru 1957. zbog neuspele
britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u oktobru 1956.
1977 - Umrla je američka književnica francusko-španskog
porekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek delo samoanalize i
zanimljivo svedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih
romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po
narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Dela: romani
"Požarne lestve", "Kuća incesta", "Zavođenje Minotaura", "Deca
Albatrosa", "Šijun u kući ljubavi", zbirka priča "Pod staklenim
zvonom", priče "Venerina delta", "Ptičice", studije "D. H. Lorens:
neprofesionalna studija", "Roman budućnosti".
1986 - Vinisio Sereso preuzeo je dužnost predsednika
Gvatemale kao prvi civilni šef te centralnoameričke države posle
16 godina.
1988 - Umro je sovjetski političar Georgij
Maksimilijanovič Maljenkov, koji je 1953. na položaju predsednika
vlade nasledio preminulog Staljina. U februaru 1955. dao je ostavku
i postao jedan od potpredsednika u vladi Nikolaja Bulganjina, a u
junu 1957. smenjen je s funkcije u vladi i isključen iz Politbiroa
i Centralnog komiteta vladajuće KP Sovjetskog Saveza, pod optužbom
da je učestvovao u zaveri za obaranje Nikite Hruščova.
1990 - U napadima Azera ubijeno je najmanje 20 jermenskih
civila u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu.
1991 - Umro je je srpski filolog Mihailo Stevanović,
profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i
umetnosti. Objavio je više od 600 radova. Uređivao je "Srpski
dijalektološki zbornik, "Južnoslovenski filolog", "Naš jezik",
"Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU",
"Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika Matice srpske". Dela:
"Savremeni srpskohrvatski jezik", "Đakovački govor", "Funkcije i
značenja glagolskih vremena", "Gramatika srpskohrvatskog jezika".
1991 - U Tunisu su ubijena tri bliska saradnika Jasera
Arafata, uključujući Abu Ijada, jednog od osnivača Palestinske
oslobodilačke organizacije, što je nanelo ogromnu štetu PLO, jer
je bilo očito da je atentator blizak vrhu te organizacije.
1992 - U okviru Vensovog plana za Krajinu, u Jugoslaviju je
stigla prva grupa pripadnika UN. Kasnije je na osnovu rezolucije
Saveta bezbednosti UN raspoređeno oko 19.000 "plavih šlemova" u
Kninskoj krajini, Lici, Kordunu, Baniji, zapadnoj Slavoniji i u
Sremsko-baranjskoj oblasti. Mirovne snage UN nisu reagovale prilikom
agresije Hrvatske na Zapadnu Slavoniju 1. maja 1995. kao i na Kninsku
krajinu, Liku, Kordun i Baniju 4. avgusta 1995.
1996 - Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu je, preuzimajući
dužnost šefa države, apelovao na levičarske gerilce da otpočnu
pregovore o okončanju građanskog rata koji je 35 godina potresao
tu zemlju Srednje Amerike.
2003 - Desetine hiljada ljudi demonstriralo je u Nikoziji,
priredivši najveći protest u istoriji Kipra pod turskom
okupacijom, zahtevajući okončanje decenija izolacije.
2005 - Posle sedam godina putovanja, evropska sonda
"Hajgens" uspela je da se spusti na Saturnov mesec Titan i pošalje
prve fotografije kontroli leta u Darmštatu.
2006 - Umrla je američka glumica Šeli Vinters, dobitnica
Oskara američke Filmske akademije za sporedne uloge u filmovima
"Dnevnik Ane Frank" i "A Patć of Blue". Filmovi: "Mornarov odmor",
"Večeras i svake noći", "Crvena reka", "Mesto pod suncem",
"Dvostruki život", "Lolita".
2009 - Umro je Dušan Džamonja, jugoslovenski
vajar, poznat po brojnim spomenicima vezanim za NOB. Diplomirao
je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umetnosti, prvu izložbu
imao je 1954. Najčešće je kao materijale koristio bronzu,
gvožđe i aluminijum. Njegove skulpture nalaze se na trgovima u
Parizu, Londonu i Lisabonu kao i ispred Palate pravde u Briselu.
2017 - Voz koji je ujutru iz Beograda krenuo put Kosovske
Mitrovice zaustavljen je popodne u varošici Raška. "Promotivni"
voz, kojim je trebalo da posle 18 godina, ponovo započne redovna
železnička linija Beograd - Kosovska Mitrovica, zaustavljen je
oko 16.30, posle informacije da prištinske vlasti nameravaju da
uhapse mašinovođu i osoblje.
2019 - Preminuo je Miodrag Radovanović Mrgud, srpski
glumac. Rođen u Čačku, u Beogradu je prvobitno studirao slavistiku
i agronomiju, a završio je Pozorišnu akademiju, docnije preimenovanu
u Fakultet dramskih umetnosti. Prvi angažman dobio je 1952. u
Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Ostvario je 154 uloge u pozorištu,
na filmu i televizijskim formatima. Posebno je upamćen po ulozi
Šicera u filmu, potom seriji "Salaš u malom ritu" ali i po nizu
drugih uloga poput Libeka u "Balkan ekspresu", Nikole Pašića u
"Kolubarskoj bici", Spiridona u "Boju na Kosovu", Dositeja Obradovića
u seriji "Vuk Karadžić".
2024 - Frederik X postao je novi kralj Danske, pošto je njegova
majka Margareta II odlučila da se povuče sa prestola nakon 52. godine
vladavine. Smena na prestolu obavljenja je prigodnom ceremonijom, uz
prisustvo novog prestolonaslednika Kristijana, nakon koje je kraljica
Margareta formalno napustila palatu Kristijansborg u Kopenhagenu.
Kraljica Margareta, najduže vladajući monarh u istoriji Danske, presto
je od oca kralja Frederika IX nasledila januara 1972.
- Danas je prvi dan Nove godine prema julijanskom kalendaru,
kojeg se pridržavaju srpska, ruska i još neke pravoslavne crkve,
kao i neke stare istočne patrijaršije. Kod Srba je vremenom
postalo uobičajeno da taj dan nazivaju - Srpska nova godina.
Коментари
Постави коментар