Dogodilo se na današnji dan

  Danas je utorak, 21. januar, 2025. 

        1793 - Francuskom kralju Luju XVI, kojeg je u septembru

1792. revolucionarni Konvent svrgao s prestola, a zatim zbog

"veleizdaje" osudio na smrt, u Parizu je na giljotini odrubljena

glava. Na presto je stupio 1774. a ostao je na tronu još tri godine

po izbijanju Francuske revolucije.

        1861 - Rođen je srpski vajar Đorđe Jovanović, član

Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u

Beogradu. Arhitekturu je studirao na Velikoj školi u Beogradu, a

vajarstvo u Beču, Minhenu i Parizu. Izradio je biste i medalje

više državnika, vojskovođa, naučnika i umetnika kao i javne

spomenike: Kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu Obrenoviću u

Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Živojinu Mišiću u

Beogradu, Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima.

        1892 - Umro je engleski astronom i matematičar Džon Kauč

Adams, profesor Univerziteta u Kembridžu, koji je 1845, na osnovu

nepravilnosti u kretanju Urana, prvi odredio putanju i približan

položaj do tada nepoznate planete Neptun. Otkriće nije

blagovremeno objavio, pa je slava za otkriće Neptuna 1846. pripala

francuskom astronomu Irbenu Žan Žozefu Leverjeu.

        1894 - Umro je srpski pisac Vojislav Ilić, osnivač

moderne srpske lirike i tvorac verističkog izraza u srpskoj

poeziji. Njegova lirika označila je raskid s romantičarskom

poezijom i obeležena je misaonim skepticizmom. Pisao je elegične,

setne pesme u kojima preovlađuju motivi prošlosti i samoće

("Zimska idila", "Jesen", "Ja ništa više ne verujem", "Tamara",

"Istok"). Radio je kao korektor Državne štamparije u Beogradu,

pisar ministarstva unutrašnjih poslova, učitelj u Turn Severinu

i diplomatski činovnik u Prištini i Solunu. Dela: dva izdanja

"Pesama" objavljena za života i sabrana dela posthumno.

        1905 - Rođen je francuski modni kreator Kristijan Dior,

jedan od "modnih diktatora" 20. veka.

        1919 - U Dablinu je Kongres partije "Šin fejn" usvojio

rezoluciju o nezavisnosti Irske. Velika Britanija je ignorisala taj

dokument i dala Irskoj status dominiona 1921. a tek 1949. priznala

joj je samostalnost, ali bez većeg dela Alstera (Severna Irska).

        1924 - Umro je Vladimir Iljič Lenjin, vođa boljševika i

predvodnik Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, prvi sovjetski lider

i tvorac tog političkog sistema. Poreklom je iz činovničke sitno

plemićke porodice. Opredelio se za revolucionarnu delatnost nakon

što je njegov brat streljan zbog terorističke aktivnosti. Dela: 

"Šta su 'prijatelji naroda' i kako se oni bore protiv 

socijaldemokrata?", "Razvitak kapitalizma u Rusiji", "Zadaci

ruskih socijaldemokrata", "Šta da se radi?", "Korak napred, dva

koraka nazad", "Dve taktike socijaldemokratije u demokratskoj

revoluciji", "Agrarni program ruske socijaldemokratske radničke

partije", "Materijalizam i empiriokriticizam", "Socijalizam i rat"

(s Grigorijem Zinovjevom), "Imperijalizam kao najviši stadijum

kapitalizma", "Aprilske teze", "Država i revolucija", "Proleterska

revolucija i renegat Kaucki", "Dečja bolest 'levičarstva' u

komunizmu".

        1928 - Umro je američki vojni inženjer Džordž

Vašington Getals, koji je dovršio izgrađu Panamskog kanala, prvi

guverner zone Kanala.

        1933 - Umro je Džordž Mur, britanski pisac irskog 

porekla, autor realističkih i naturalističkih romana. Dela:

romani "Moderni ljubavnik", "Glumčeva žena", "Ester Voters",

"Ave", "Ispovesti mladića", "Uspomene iz mrtvog života", 

"Salve", "Vale".

        1937 - Rođen je Rade Mihaljčić, istoričar, akademik. 

Bio je profesor Univerziteta u Beogradu i Banjaluci i član Akademije 

nauka Republike Srpske. Studirao je i doktorirao u Beogradu. Boravio 

je na specijalizaciji u Atini, i u Francuskoj kod Žorža Dibija. 

Dela: "Kraj srpskog carstva", "Lazar Hrebeljanović - istorija, 

kult, predanje", "Junaci kosovske legend", "Prošlost i narodno 

sećanje".

        1938 - Umro je francuski filmski režiser Žorž Melijes,

pionir svetskog filma. Domišljat i tehnički obrazovan, preneo je

na film pozorišnu podelu na činove, scenografiju, kostimografiju,

način glume i maskiranje. Pronašao je sistem korišćenja filmskih

trikova što mu je omogućilo da u studiju (ateljeu) snima filmove

fantastike. Snimio je oko 500 filmova, uključujući "Put na Mesec",

preteču svemirskih filmskih avantura. Umro je u krajnjoj bedi, u

vreme komercijalnog procvata filma. Ostali filmovi: "San astronoma",

"Put u nemoguće", "Guliverova putovanja","Halucinacije barona

Minhauzena", "Osvajanje Severnog pola".

        1948 - Umro je italijanski kompozitor nemačkog porekla

Ermano Volf-Ferari, obnovitelj italijanske komične opere, koji je

komponovao uglavnom prema komedijama italijanskog pisca Karla

Goldonija. Dela: opere "Četiri grubijana", "Radoznale žene",

"Škola za očeve", "Suzanina tajna", kantate, instrumentalne

kompozicije.

        1950 - Umro je Džordž Orvel, engleski pisac. Najpoznatiji 

je po delima "1984" i "Životinjska farma" satiričnoj zastrašujućoj 

viziji totalitarne budućnosti. Druga dela: "Burmanski dani", "Niko 

i ništa u Parizu i Londonu" eseji "U kitu", "Kritički eseji", "Lov 

na slona", "Engleska, vaša Engleska", knjiga o Španskom građanskom 

ratu "Kataloniji s ljubavlju".

        1954 - SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon

"Nautilus".

        1957 - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički

pedagog Petar Krstić, koji je pretežno komponovao na osnovama

srpske narodne muzike. Završio je Konzervatorijum u Beču, bio

direktor muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" u Beogradu,

kapelnik Narodnog pozorišta, šef muzičkog odeljenja Radio

Beograda, urednik "Muzičkog glasnika". Dela: muzika za komade

"Ajša", "Koštana", "Dorćolska posla", "Kosovska tragedija",

opera "Zulumćar", "Ženidba Janković Stojana" (nedovršena),

orkestarski "Skerco d-mol".

        1959 - Umro je američki filmski režiser i producent Sesil

Blaunt de Mil, autor vesterna, melodrama, komedija i pseudoistorijskih 

grandioznih filmova s desetinama hiljada statista, često po biblijskim 

motivima. Filmovi: "Virdžinijanac", "Devojka za zlatnog zapada", 

"Karmen", "Mala Amerikanka", "Ne menjaj svog muža", "Deset zapovesti", "Trijumf", "Burlaci sa Volge", "Kralj kraljeva", "Čikago", "Božanske devojke", "Dinamit", "U znaku krsta", "Kleopatra", "Avanture Bufalo Bila", "Pacifik ekspres", "Samson i Dalila", "Najveća predstava na svetu".

        1976 - Prodaja zapadnih listova, uključujući "Njujork

tajms" i "Fajnenšenel tajms", prvi put je dozvoljena u Sovjetskom

Savezu.

        1986 - U istočnom Bejrutu blizu središta hrišćanske

"Falange", partije predsednika Libana Amina Džemaila, islamski

teroristi su eksplozijom automobila-bombe ubili 22 osobe.

        1997 - Kancelar Nemačke Helmut Kol i predsednik vlade

Češke Vaclav Klaus potpisali su deklaraciju o pomirenju dve

susedne zemalje, čime je formalno stavljena tačka na istorijske

sporove, odnosno nacističku okupaciju Čehoslovačke u Drugom

svetskom ratu i proterivanje Nemaca posle završetka rata.

        1998 - Na poziv kubanskog predsednika Fidela Kastra, papa

Jovan Pavle II je počeo petodnevnu posetu toj karipskoj zemlji,

koju su svetski mediji ocenili kao istorijsku.

        1999 - Raul Salinas de Gortari, brat bivšeg meksičkog

predsednika Karlosa Salinasa, osuđen je na 50 godina zatvora zbog

organizovanja ubistva političkog protivnika.

        2006 - Umro je Ibrahim Rugova, lider kosmetskih Albanaca.

        2009 - Izraelska vojska zvanično je saopštila

da je povukla sve svoje vojnike iz pojasa Gaze. Izraelska ofanziva 

bila je odgovor na raketiranje juga te zemlje iz oblasti Gaze.

Tokom tronedeljne ofanzive Izraela stradalo je oko 1.300

Palestinaca, približno 4.000 kuća je potpuno razrušeno, a

više od 17.000 je oštećeno.

2014 - U Briselu je počela prva međuvladina konferencija 

između Srbije i EU, čime je označen početak pristupnih pregovora 

na političkom nivou.

 

2015 - Preminuo je Kemal Monteno,jedan od najpoznatijih 

kantautora i šansonjera bivše Jugoslavije. Upamćen je po 

pesmama: Lidija, Sviraj mi o njoj, Spavaj cvijete moj, Sarajevo 

ljubavi moja, Putovanja, Zaboravi, Nije htjela, Daleko daleko, 

Stari, Dušo moja, Sinoć pod prozorom njenim.

2015 - Delegacija SAD na najvišem nivou, posle 35 godina, 

započela je razgovore sa kubanskim zvaničnicima u Havani, s ciljem 

obnavljanja diplomatskih veza i normalizacije odnosa.

2022 - U vazdušnim napadima na mesta Saada i Hodaida, 

na severozapadu Jemena, u oblasti koja važi za uporište pokreta 

poznatog kao Huti, poginulo je više od 70 osoba, među njima i deca. 

Povređeno je 108 lica. Gađan je migrantski centar. Generalni 

sekretar UN Antonio Gutereš izjavio je da je užasnut činjenicom 

da su meta napada bili migranti, žene i deca. Koalicija koju 

predvodi Saudi Arabija odbacila je optužbu da stoji iza napada. 

Pokret poznat kao Huti, po Huseinu al Hutiju, zvanično Ansar Alah, 

u značenju Božiji pomoćnici, sačinjavaju sledbenici lokalne 

zeiditske varijante šiizma.