Dogodilo se na današnji dan
Danas je ponedeljak, 30. decembar,
2024. Do kraja godine ima jedan dan.
1691 - Umro je engleski hemičar i fizičar Robert Bojl,
koji je otkrio zakon o odnosu pritiska i zapremine kod gasova i prvi
utvrdio razliku između smeše i hemijskog jedinjenja.
1803 - U sastav SAD ušla je dotadašnja francuska kolonija
Luizijana, koju je ranije iste godine, pritisnut finansijskom
oskudicom, francuski car Napoleon I prodao Amerikancima za 15
miliona dolara. Današnja savezna država Luizijana ne poklapa se
teritorijalno sa negdašnjom francuskom kolonijom, koja je bila
neuporedivo veća, i obuhvatala je više današnjih saveznih država
SAD.
1847 - Umro je srpski pisac Sima Milutinović Sarajlija,
preteča srpskih romantičara. Nadimak je dobio po mestu rođenja.
Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima.
Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a u Cetinju je od 1827.
bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i vaspitač i
pesnički učitelj njegovog sinovca Petra II Petrovića Njegoša. Na
poziv kneza Miloša Obrenovića vratio se 1831. u Srbiju i bio
sekretar Ministarstva prosvete i istoriograf kneza Miloša. Dela:
spevovi "Srbijanka", "Trojebratstvo", "Trojesestarstvo", tragedija
"Obilić", istorijski spisi "Istorija Srbije", "Istorija Crne Gore",
zbirka narodnih pesama "Pjevanija crnogorska i hercegovačka".
1864 - Rođen je srpski slikar Marko Murat, član Srpske
kraljevske akademije, osnivač Umetničke zanatske škole u
Beogradu. Počeo je kao realista, ali se potom približio
impresionistima. Slikao je portrete, istorijske kompozicije,
predele, snažno je uticao na stvaranje "Beogradske škole" i u
srpsko slikarstvo je uneo nova umetnička shvatanja. Za veliku
istorijsku kompoziciju "Ulazak cara Dušana u Dubrovnik" nagrađen
je na svetskoj izložbi u Parizu 1900. Druga dela: "Proleće",
"Cveti", "Konavoka", "Dum Ante", "Dubrovnik".
1865 - Rođen je engleski pisac Rađard Kipling, dobitnik
Nobelove nagrade za književnost 1907. majstor kratkih priča u
kojima su s puno efekata isprepleteni humor i užas. Njegova proza
prikazivala je život u Indiji, u kojoj je i rođen, s izuzetnim
smislom za dečji svet. Česta tema su i životinje. Dela: "Knjiga o
džungli", "Hrabri kapetan", "Kim", "U belom i crnom", "Priče za
decu", "Izistinske priče".
1886 - Nemačka i Portugal sporazumom su odredile granice
portugalske Angole i nemačke Jugozapadne Afrike (Namibija).
1903 - U požaru u čikaškom pozorištu "Irikvoi" poginulo
je 588 osoba.
1906 - Rođen je engleski filmski režiser Kerol Rid,
izvrstan poznavalac tehničkih aspekata režiserskog zanata sa
izrazitim smislom za vizuelno pripovedanje. Filmovi: "Zvezde gledaju
s neba", "Noćni voz za Minhen", "Prava pobeda", "Begunac", "Pali
idol", "Treći čovek", "Prognan na ostrva", "Jare za dve pare",
"Trapez", "Ključ", "Naš čovek u Havani", "Agonija i ekstaza",
"Oliver" (Oskar).
1915 - Nemačka podmornica torpedovala je kod Krita u Prvom
svetskom ratu britanski putnički brod "Persija", usmrtivši 330 od
501 putnika i člana posade.
1918 - U Berlinu je počeo trodnevni osnivački kongres
Komunističke partije Nemačke na kojem je usvojen program čiji je
tvorac bila Roza Luksemburg. Kongres je izrazio podršku Sovjetskoj
Rusiji.
1922 - Zvanično je osnovan Savez Sovjetskih
Socijalističkih Republika, stvaranjem federalne zajednice od
Rusije, Belorusije, Ukrajine i Transkavkaske Federacije. Kasnije su
se priključivale ili formirale druge sovjetske republike.
1928 - Rođen je američki muzičar Bo Didli, gitarista,
jedan od pionira rokenrola. Autor niza nezaboravnih pesama, među
kojima su "Say Man", "Shave and a Haircut", Uncle John", "Who
Do You Love?". Bio je pionir električne gitare i bitno je uticao
na pojedine velike muzičare poput Badi Holija, Rolingstounsa,
grupe "Who", Brusa Springstina ili Elvisa Kostela. Godine 1999.
dobio je nagradu "Gremi" za životno delo.
1933 - Rumunska ekstremistička politička organizacija
"Gvozdena garda", ubila je predsednika vlade Jona Duku, kojeg je
zamenio profašista George Tartaresku. Rumunija se potom ubrzo
približila Silama osovine, kojima se kao članica Trojnog pakta
priključila u ratu protiv Sovjetskog Saveza.
1944 - Umro je francuski pisac Romen Rolan, jedan od
najvećih mistika francuske literature u 20. veku, dobitnik Nobelove
nagrade za književnost 1915. Bio je duboko zainteresovan i aktivno
uključen u sva bitna socijalna, politička i duhovna zbivanja svoje
epohe, uključujući "aferu Drajfus", fenomen komunizma i fašizma,
nastojanja da se postigne svetski mir. Dela: romani "Žan Kristof",
"Kola Brenjon", 12 drama pod zajedničkim nazivom "Pozorište
revolucije", romansirane biografije Ludviga van Betovena,
Mikelanđela Buonarotija, Lava Tolstoja, Georga Fridriha Hendla,
Mahatme Gandija, antiratni spis "Iznad meteža".
1947 - U Rumuniji je pod pritiskom komunista abdicirao
kralj Mihail I.
1947 - Umro je engleski filozof Alfred Nort Vajthed,
jedan od najznačajnijih anglosaksonskih mislilaca 20. veka. Najpre
se bavio matematičkom logikom i zajedno sa engleskim filozofom i
matematičarom Bertrandom Raselom napisao je "Principia
mathematica". Potom je razvio originalnu metafiziku, kosmološko
gledište o "večnim objektima". Smatrao je da filozofija ima
sudbonosan socijalno-istorijski značaj. Ostala dela: "Rasprava o
univerzalnoj algebri", "Organizacija mišljenja", "Istraživanje
principa prirodnog znanja", "Nauka i moderni svet", "Proces i
realnost", "Smeli poduhvati ideja", "Religija u bitnim svojstvima".
1968 - Umro je norveški državnik Trigve Li, prvi
generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1946. do 1952. Pre Drugog
svetskog rata bio je sekretar Socijalističke partije Norveške i
ministar pravosuđa, a posle nemačke invazije na Norvešku 1940.
šef diplomatije u izbegličkoj vladi u Londonu.
1988 - Jugoslovenski šef vlade Branko Mikulić i
pripadnici njegovog kabineta podneli su ostavku, zbog opšteg
nezadovoljstva ekonomskim prilikama. Kao tehnička vlada njegov
kabinet je potrajao do marta naredne godine. Bila je to pretposlednja
vlada Jugoslavije, tokom mandata njegovog naslednika Ante Markovića,
Jugoslavija je razbijena.
1989 - Poljska skupština (sejm) je uspostavila
višepartijski politički sistem.
1990 - Vlasti Albanije su prvi put dozvolile Jevrejima
iseljavanje u Izrael.
1991 - Na sastanku u glavnom gradu Belorusije Minsku lideri
Zajednice Nezavisnih Država, nastale posle raspada Sovjetskog
Saveza, nisu se dogovorili o jedinstvenoj vojsci i svim bivšim
sovjetskim republikama je dopušteno da formiraju sopstvene oružane
snage.
1992 - Umro je Mihailo Lalić, pisac, član Srpske
akademije nauka i umetnosti. Njegova tipična tema su prilike u
Crnoj Gori uoči i tokom Drugog svetskog rata. Bio je interniran u
Grčkoj tokom rata, ali je uspeo da prebegne grčkim partizanima i
postao je politički komesar Jugoslovenskog bataljona. Dela su mu
izrazito slikovita, s dubokim poniranjem u psihologiju i mentalitet
ljudi. Dela: romani "Svadba", "Zlo proljeće", "Lelejska gora",
"Hajka", "Raskid", "Pramen tame", "Zatočenici", "Ratna sreća",
"Dokle gora zazeleni", "Gledajući dolje na drumove", pripovetke "Na
mjesečini", "Izvidnica", "Prvi snijeg", "Gosti", "Poslednje brdo".
1993 - Izrael i Vatikan su potpisali sporazum o međusobnom
priznavanju i uspostavljanju punih diplomatskih odnosa,
okončavajući time dva milenijuma "bolnih odnosa između dve velike
religije", judaizma i rimokatoličanstva.
1997 - Kina i Južna Afrika su potpisale sporazum o
uspostavljanju diplomatskih odnosa od 1. januara 1998.
2002 - Mvai Kibaki preuzeo je dužnost predsednika Kenije
pošto su on i njegova koalicija "Nacionalna duga" izbornom pobedom
okončali posle 24 godine vladavinu Danijela Arapa Moija i četiri
decenije dugu vladavinu KANU partije.
2004 - Umro je američki džez muzičar, "kralj svinga"
Arti Šo. Važio je za vrhunskog klarinetistu. Jedan od Šoovih
najvećih uspeha, koji je bio uvod u njegovu svetsku karijeru, bio
je snimak Kol Porterovog "Begin the Beguine". Komponovao je koncerte
za klarinet i niz poznatih melodija: "Nightmare", "Any old time",
"Everything's Jumpin'".
2006 - Bivši irački lider Sadam Husein obešen je u
Bagdadu, pošto ga je lokalni sud osudio na smrt zbog ubistva oko
150 šiita 80-tih godina prošlog veka. Pogubljenje je izazvalo
slavlje šiita širom Iraka. Vladao je Irakom, čvrstom rukom, punih
35 godina. Obešen je posle kontroverznog procesa, tokom kojeg su u
velikoj meri zanemarivana prava optuženog i odbrane. Nove iračke
vlasti, postavljene od strane SAD, tvrdile su da je Sadam Husein
odgovoran za smrt više od 500.000 ljudi, mahom šiita u Kurda.
2006 - Najmanje 75 Iračana je poginulo, dok je 125 ranjeno
u seriji eksplozija u oblastima naseljenim šiitima širom Iraka, na
dan kada je bivši predsednik Sadam Husein pogubljen.
2013 - U napadu bombaša samoubice u trolejbusu u Volgogradu,
na jugu Rusije, poginulo je 16 a povređena 41 osoba. Napad se dogodio
sutradan posle istovetnog napada na železničkoj stanici u tom gradu.
2020 - U Adenu, Jemen, dogodilo se više terorističkih napada
prilikom dolaska novoobrazovane jemenske Vlade, uključujući ministra
predsednika kao i Saudi ambasadora u toj zemlji. Ukupno je poginulo
28 osoba a 107 je ranjeno. Prvi napad se dogodio na aerodromu kada
je eksplodirao automobil napunjen eksplozivom, upravo dok je sletao
avion s pripadnicima novog kabineta, a usledila je eksplozija kod
predsedničke rezidencije u Adenu. Obrazovanje novog kabineta trebalo
je da simbolizuje okončanje dugogodišnjeg građanskog rata u toj zemlji
2021 - Predsednik vlade Slovenije Janez Janša prilikom javnog
televizijskog nastupa izjavio je, komentarišući dalje širenje EU,
da mu je jedan od zvaničnika čije ime nije hteo da obelodani,
u raspravi rekao: "Zašto bismo ih uveli u Evropsku uniju, kad su
nam ovako jeftiniji kao radna snaga?" Zaključio je da u nekim starim
članicama EU preovladava uskogrudost ili "nacionalistički interesi"
nasuprot vizije slobodne, mirne i ujedinjene Evrope.
2022 - Odlukom Vlade Srbije šest crkava proglašeno je za
spomenike kulture. Status spomenika kulture dobile su crkva Uspenja
Presvete Bogorodice u Vukoni, sagrađena 1905. godine, i hram Prenosa
moštiju Svetog oca Nikolaja u Vrelu. Takođe, crkva Blažene Deve Marije
u Zemunu, s kraja 18. veka, Evangelističko Hrišćanska crkva u Vrbasu
iz 1820. godine. Istovetni status dobile su i crkva Vaznesenja Gospodnjeg
u Cvetulji iz 1884, i Grkokatolička crkva u Kucuri, izgrađena 1792,
čiji ikonostas je 1813. oslikao Arsa Teodorović.
Коментари
Постави коментар