Dogodilo se na današnji dan
Danas je sreda, 4. decembar, 2024. Do kraja godine ima 27 dana.
1154 - Nikolas Brekspir, prvi i jedini Englez izabran za
papu, ustoličen je za poglavara rimokatoličke crkve kao Hadrijan
IV.
1642 - Umro je francuski državnik, kardinal Rišelje,
koji je kao svemoćni ministar inostranih poslova i rata (vojske)
kralja Luja XIII Francusku učinio prvom silom Evrope. Ugušio je
ustanak hugenota (francuski protestanti-kalvinisti) i lišio ih
političkih prava, ali im je ostavio versku slobodu. Zemlju je uveo
u Tridesetogodišnji rat, u kojem je Francuska iako rimokatolička
zemlja ratovala na strani protestanata, kako bi oslabila Nemačko
carstvo, odnosno Habzburge. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske
i započeo kolonizaciju u severnoj Americi (Kvebek). Pomagao je razvoj
poljoprivrede, trgovine i prosvete. Osnovao je 1635. Francusku
akademiju.
1679 - Umro je engleski filozof Tomas Hobs, nastavljač
i sistematizator klasičnog engleskog empirizma. Razradio je
teoriju društvenog ugovora. Smatrao je da je čovek po prirodi
egoističan te da "prirodno stanje" neizbežno vodi opštem
međusobnom ratu. Iz stanja sveopšteg i neprekidnog rata ljudi
izlaze sporazumom, pristankom da "prirodna prava" prenesu na državu,
osnovu reda, mira i civilizovanosti. Na osnovu ugovora, nosilac
suverene vlasti (vladar ili skupština) zastupa volju svih i svi
su dužni da se pokoravaju. Dela: "Elementa philosophica" (ili
"O telu", "O čoveku", "O građaninu"), "Levijatan", "O političkom
telu".
1732 - Umro je engleski pisac Džon Gej, autor nadahnutih
satiričnih poema. Posebno je upamćen po muzičkoj komediji
"Prosjačka opera", sastavljenoj od više popularnih balada.
1791 - Izašao je prvi broj britanskog "Obzervera",
najstarijeg nedeljnika u svetu.
1795 - Rođen je škotski istoričar i filozof Tomas
Karlajl, čija se dela, izrazito faktografski potkrepljena, odlikuju
živim i dramatičnim izlaganjem. Ostavio je veliki utisak na brojne
evropske mislioce 19. pa i 20. veka. Dela: "Francuska revolucija",
"O herojima", "Život Fridriha Velikog", "Sartor Resartus",
"Čartizam", "Prošlost i sadašnjost", "Pisma i govori Olivera
Kromvela", "Kritički eseji".
1798 - Umro je italijanski lekar i prirodnjak Luiđi
Galvani, koji je 1789. pronašao galvanski elektricitet i nazvao ga
"životinjskim magnetizmom". Njegovo ime nose mnogi instrumenti i
oznake u elektromagnetizmu i elektrotehnici uopšte.
1829 - Britanci su u Indiji zabranili običaj spaljivanja
udovica prilikom spaljivanja njihovih preminulih muževa na
posmrtnoj ceremoniji.
1841 - U Beogradu je u "Pozorištu na Đumruku" održana
prva predstava - drama Jovana Sterije Popovića "Smrt Stefana
Dečanskog". Pozorište je organizovao srpski režiser, scenograf,
glumac, pisac i prosvetni radnik Atanasije Nikolić. Tada je
štampan prvi pozorišni plakat kod nas i raspisan prvi
književno-dramski konkurs za dela "po narodnom karakteru i
običajima ustrojenim". Pozorište na Đumruku se održalo samo
godinu dana.
1890 - Rođen je srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta
Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu.
U beogradskoj Bogosloviji predavač mu je bio Mokranjac, školovanje
je nastavio u Moskvi i Minhenu, a okončao u Oksfordu. Zabeležio
je mnoštvo narodnih pesama. Napisao je "Spomenicu Stevanu Mokranjcu"
i etnomuzikološke studije "Muzičke karakteristike našeg juga",
"Muzičko delo našeg sela", "Narodne melodije u istočnoj Srbiji".
Dela: ciklusi horova "Žalne pesme", "Pesme zemlje Raške", "Pesme
zemlje Skenderbegove", solo pesme, obrade narodnih pesama.
1892 - Rođen je Francisko Franko, dugogodišnji diktator
Španije. Rođen je u oficirskoj porodici i nastavio je porodičnu
tradiciju. Pokazao se kao retko vešt oficir tokom rata (gušenja
pobune) u Španskom Maroku. Godine 1926. postao je general,
najmlađi u istoriji Španije. Bio je izrazito monarhistički i
katolički orjentisan i kada je uvedena republikanska vlada koja je
imala i prokomunističke sklonosti on je podigao oružanu pobunu s
ciljem obnove monarhije. Posle trogodišnjeg građanskog rata 1939.
slomio je otpor demokratski izabranog republikanskog poretka i
uspostavio režim koji je trajao do njegove smrti 1975. Iako je
kralj Huan Karlos ubrzo uveo demokratski sistem, osnovna tekovina
Frankovog sistema pokazala se kao veoma vitalna i popularna -
španska monarhija.
1922 - Rođen je francuski filmski i pozorišni glumac
Žerar Filip. U pozorištu je sa ogromnim uspehom igrao glavne role
u dramama Vilijama Šekspira, Albera Kamija, Pjera Korneja, Hajnriha
fon Klajsta, Alfreda de Misea. Filmovi: "Đavo u telu", "Parmski
kartuzijanski manastir", "Fanfan Lala", "Lepotice noći", "Crveno i
crno", "Veliki manevri", "Idiot", "Oholi", "Opasne veze", "Gospodin
Ripoa".
1924 - Umro je srpski lekar dr Vojislav Subotić, u svoje
vreme vodeći hirurg u Srbiji, šef hirurškog odeljenja
Opštedržavne bolnice u Beogradu, jedan od osnivača Medicinskog
fakulteta u Beogradu. Objavio je niz radova iz abdominalne hirurgije,
urologije, ortopedije.
1942 - Američka avijacija je u Drugom svetskom ratu prvi
put bombardovala teritoriju Italije.
1943 - Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt, britanski premijer
Vinston Čerčil i turski predsednik Ismet Ineni razmatrali su u
Kairu zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije, ali
je Turska odbila da objavi rat Nemačkoj.
1945 - Umro je američki biolog i genetičar Tomas Hant
Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu
1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih
svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i
smatra se glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasleđa.
1972 - Čileanski predsednik Salvador Aljende izjavio je u
Ujedinjenim nacijama da američka telefonska i telegrafska kompanija
ITT čini sve da izazove građanski rat u Čileu. General Augusto
Pinoče je uz američku pomoć organizovao vojni udar u kojem je
Aljende ubijen 11. septembra 1973.
1974 - Pad holandskog aviona "DC-8" u blizini glavnog grada
Šri Lanke, bivši Cejlon, Kolomba, nije preživeo niko od putnika i
članova posade, njih 191.
1976 - Umro je engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn,
kojem je svetsku slavu doneo "Fantastični kvartet", delo za obou i
gudačke instrumente i "Jednostavna simfonija" za gudački kvartet,
u kojoj je prvi put ispoljio sklonost ka baroknim formama. Ostala
dela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering",
kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Prolećna simfonija",
"Varijacije na temu Franka Bridža".
1977 - Na jugu Malezije poginulo je 100 osoba prilikom pada
aviona kojeg je otela japanska teroristička grupa Crvena armija.
1977 - Diktator Žan Bedel Bokasa je, na ceremoniji koja
je koštala četvrtinu nacionalnog proizvoda njegove zemlje, sam
sebe krunisao za cara Centralnoafričkog carstva.
1980 - U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se
sumnja da je posledica sabotaže, poginuo je portugalski predsednik
vlade Fransisko Karneiro.
1989 - Članice Varšavskog pakta Bugarska, Mađarska,
Nemačka DR, Poljska i Sovjetski Savez, koje su okupirale
Čehoslovačku 1968. godine, na sastanku u Moskvi osudile su vojnu
intervenciju i saopštile da je to bilo "mešanje u unutrašnje
poslove suverene Čehoslovačke".
1993 - Vlada Angole i pobunjenički pokret UNITA postigli
su saglasnost o uslovima primirja radi okončanja 18-godišnjeg
građanskog rata u toj afričkoj zemlji.
1995 - U nesreći kamerunskog aviona tipa "Boing 737"
poginula su 72 od 77 putnika i članova posade.
1995 - Ministri inostranih poslova Evropske unije
suspendovali su na sastanku u Briselu sankcije SR Jugoslaviji.
1997 - U kanadskom gradu Otava predstavnici 121 države
potpisali su istorijski sporazum o zabrani protivpešadijskih mina,
ali je više zemalja, uključujući SAD, odbilo to da učini.
1998 - Poslednji borci "Crvenih Kmera" predali su se
armiji Kambodže, čime je posle dve decenije okončana borba tog
maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.
2003 - Tužilaštvo pri Okružnom sudu u Beogradu za ratne
zločine podiglo je prve optužnice, optuživši osam ljudi za
masakr oko 200 zarobljenika 1991. na farmi "Ovčara" kod Vukovara.
2005 - U Kazahstanu su održani predsednički izbori, na
kojima je po treći put uzastopno pobedio aktuelni predsednik
Nursultan Nazarbajev.
2005 - U ruskom gradu Čusovoju, na Uralu, srušio se krov
bazena, usmrtivši 14 osoba, među kojima desetoro dece.
2006 - Najmanje 45 lica poginulo je kada se autobus
srušio u provaliju pored puta u peruanskim Andima. Nesreću, koja
se dogodila u peruanskom okrugu Puno, na granici s Bolivijom, 860
kilometara jugoistočno od glavnog grada Lime, preživeli su jedino
vozač autobusa i jedan petogodišnji dečak.
2007 - Umro je Aleksa Brajović, novinar, publicista,
dugogodišnji dopisnik Tanjuga iz inostranstva. U Beogradu je, uz
rad, studirao svetsku književnost. Dela: "Jugoslavija juče i danas",
"Naš sused Rumunija", "U ogledalu tiranije", literarna dela "Hrid
i glog", "Tri hrizanteme", "Od svitanja do sutona", "Teuta i
Demetrij".
2009 - Prvi solarni avion na svetu, "Solar-impul"
delo švajcarskog inženjera Bertrana Pikara, uspešno je
obavio probni let. Prvi let ovog aviona, s baterijama čije se
ćelije pune energijom Sunca, obavljen je na visini od samo
100 santimetara iznad zemljine površine, dok je dužina leta
bila svega 350 metara. Solarna letelica koja bi, prema zamisli
njenog konstruktora, već tokom 2012. trebalo da obavi planetarni
let, teška je svega 1,6 tona.
2012 - Tajfun Bofa koji je pogodio južni deo filipinskog
ostrva Mindanao, odneo je 1.020 života a stotine su nestale, dok je
oko 400.000 ljudi ostalo bez domova.
2017 - Ubijen je bivši predsednik Jemena Ali Abdulah Saleh.
Stradao je tokom pokušaja bega iz prestonice Sane u Marib, s ciljem
da pređe na teritoriju pod kontrolom saudijskih snaga. Saleh je bio
predsednik Severnog Jemena od 1978, a od 1990. do 2012. bio je
predsednik ujedinjenog Jemena. Čelnici pobunjenih Huta ubistvo
Saleha predstavili su kao uklanjanje navodnog izdajnika.
2021 - U Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Šapcu i više mesta
Srbije održani su protesti protiv Zakona o eksproprijaciji, uglavnom
na poziv ekoloških udruženja ali i opozicionih grupa. Blokirano je
više saobraćajnica.
2021 - Papa Francisko je u Atini pred arhiepiskopom Atine i
cele Grčke Jeronimom II ponovio izvinjenje zbog onog što su rimokatolici
kroz istoriju činili pravoslavnima. Zvanična poseta Grčkoj je prva
poseta jednog pape od 2001, kada je u Atini boravio Jovan Pavle II, koji
se takođe tada izvinjavao zbog ogrešenja koje su rimokatolici "činjenjem
ili propuštanjem" skrivili prema pravoslavnima. Papa Francisko doputovao
je u Atinu u sklopu obilaska više mediteranskih zemalja.
- Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Vavedenje
Presvete Bogorodice, dan kada je ona kao devojčica, prvi put uvedena
u hram u Jerusalimu. U skladu s tradicijom pošto je napunila
tri godine, njeni roditelji Joakim i Ana doveli su je iz Nazareta u
Jerusalim u hram.
Коментари
Постави коментар