Dogodilo se na današnji dan
Danas je subota, 13. jul, 2024.
100. p. n. e. - Rođen je rimski vojskovođa, pisac i
državnik Gaj Julije Cezar, jedna od najmarkantnijih ličnosti
antičke istorije. Republikanski zaverenici ubili su ga 44. p.n.e.
na dan martovskih ida, ali time nisu uspeli da spasu republiku -
što je bio njihov cilj. U početku karijere bio je pristalica
stranke populista, rimskih republikanskih demokrata, uz čiju je
pomoć 68. počeo da se penje lestvicama moći, postavši kvestor,
zatim edil, pretor i prokonzul u Španiji. Ambiciozan i bezobziran,
okrenuo je leđa populistima i 60. sklapa Prvi trijumvirat o
podeli vlasti s Gnejem Pompejem i Markom Licinijem Krasom. Vojnički
se proslavio osvajanjem Galije (grubo, danas Francuska i Belgija).
Posle Krasove smrti ušao je vojskom na teritoriju Rima - za
prelazak granične rečice Rubikon vezuje se znamenita njegova
izjava: "Kocka je bačena" (na teritoriji samog Rima nisu smele da
se nalaze naoružane trupe - prelazak Rubikona značio je građanski
rat). Potukao je Pompejeve snage 48. u bici kod Farsale u Tesaliji.
Pripojio je Egipat, iz kog je doveo grčkog astronoma Sosigena koji
mu je pomogao da reformiše računanje vremena i sačini Julijanski
kalendar. Dosta je pisao i bio je dobar stilista, ali su izgubljene
njegove pesme i gramatički spis "O analogiji". Ostala dela:
"Komentari o građanskom ratu", "Komentari o Galskom ratu".
1793 - Francuskog lekara i novinara Žana Pola Maraa,
jednog od vođa Francuske revolucije i lidera montanjarske grupe,
u Parizu je ubila žirondinka Šarlota Korde. Mara se zalagao za
ukidanje torture i smrtne kazne i za slobodu štampe, a u listu
"Prijatelj naroda", koji je pokrenuo, zastupao je interese gradskih
donjih slojeva i bio je potpuno isključiv prema aristokratiji.
1837 - Kraljica Viktorija I se kao prvi britanski monarh
preselila u Bakingemsku palatu u Londonu.
1839 - U Beogradu su prvi put održani izbori za Opštinu
grada Beograda. Ukazom o "Ustrojaniju obština" sve opštine u
Srbiji su podeljene u tri reda: prvoj je pripadao Beograd, drugoj
okružne i druge varoši, a trećoj seoske opštine. U Beogradu su
birana 32 člana gradske opštine - "najčestitija, najrazumnija i
najpravdoljubivija". Svi članovi gradske opštine svoju dužnost
su obavljali besplatno.
1863 - Rođen je Jovan Vujić Joca, kolekcionar umetnina,
bibliofil, veliki dobrotvor srpskog naroda. Rodom iz Sente,
filozofiju i istoriju studirao je u Beču, a diplomirao je i
agronomiju. Bio je veleposednik i vremenom je stvorio ogromnu zbirku
umetničkih dela, starina, vrednih knjiga. Posedovao je biblioteku
od oko 20.000 knjiga važnih za srpsku kulturu i istoriju, oko 3.000
autografa, pisama, povelja, kao i zbirku starog novca i oružja.
Stvorio je i veliku zbirku dela srpskih slikara od 18. do 20. veka.
Svoju zbirku poklonio je Beogradskom univerzitetu uz dogovor da se
pored Univerzitetske biblioteke podigne Galerija Joce Vujića, što
nikada nije urađeno.
1878 - Završen je Berlinski kongres, na kojem je revidiran
Sanstefanski mirovni ugovor. Odlukama Berlinskog kongresa Srbiji su
priključene oslobođene teritorije na jugu od kojih su obrazovani
Niški, Pirotski, Toplički i Vranjski okrug, takođe, priznata joj
je potpuna suverenost. Austro-Ugarskoj je dato pravo da okupira
Bosnu i Hercegovinu i da stacionira svoj garnizon u Raškoj oblasti
(Novopazarski sandžak), a Britaniji da okupira Kipar. Rumunija je
postala nezavisna. Bugarska je formirana kao kneževina pod
suverenitetom turskog sultana, dok je Istočna Rumelija je ostala
u sastavu Turske u autonomnom statusu. Rusija je dobila proširenja
na Kavkazu.
1930 - U glavnom gradu Urugvaja Montevideu počelo je Prvo
svetsko fudbalsko prvenstvo, na kojem je u konkurenciji 13 ekipa
pobedila reprezentacija zemlje domaćina. Kraljevina Jugoslavija
(koju su bojkotovali klubovi iz Zagreba, Sarajeva i Subotice) je
kao najbolje plasirana reprezentacija izvan Amerike podelila treće
i četvrto mesto, ali je FIFA, zbog gol-razlike rangirala SAD kao
trećeplasiranu.
1943 - Četnici su u Drugom svetskom ratu tokom bitke na
Sutjesci, u obračunu s partizanima kod sela Vrbnice u fočanskom
kraju, zarobili i ubili pisca Ivana Gorana Kovačića i profesora
Medicinskog fakulteta u Beogradu dr Simu Miloševića. Kovačić je
autor potresne poeme "Jama" o zločinima hrvatskih ustaša nad
Srbima, kao i dela "Štrajk u fabrici štrebera", "Humoreske i
satire", "Par nas s Parnasa" a Milošević više radova iz oblasti
parazitologije, mikrologije i bakteriologije.
1943 - Pobedom sovjetske armije, u Drugom svetskom ratu je
posle samo osam dana okončana ključna faza Kurske bitke, najvećeg
tenkovskog okršaja u istoriji ratova, u kojoj je učestvovalo oko
6.000 tenkova sa obe strane. Nemci su angažovali 50 divizija, od
kojih 14 oklopnih i dve motorizovane, sa oko 2.900 tenkova, ali su
pretrpeli poraz. Tokom borbi koje su trajale do 23. avgusta 1943.
uz gotovo sve tenkove, iz stroja je izbačeno pola miliona nemačkih
vojnika a 30 njihovih divizija je uništeno.
1951 - Umro je austrijski kompozitor Arnold Šenberg,
osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor
muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu. U
ranim kompozicijama bio je sledbenik romantizma, ali je kasnije
napustio tonalni sistem i komponovao atonalno, pri čemu je uveo nov
dvanaestotonski način komponovanja, nevezan za usvojena harmonska
pravila. Napisao je "Nauku o harmoniji" i nedovršeni "Priručnik za
kontrapunkt" i "Teoriju kompozicije". Muzička dela: opera "Mojsije
i Aron", simfonijska poema "Peleas i Melisandra", kantate
"Gurelider", "Preživeli iz Varšave", melodrama "Pierrot lunaire",
monodrama "Očekivanja".
1955 - Rut Elis, osuđena na smrt zbog ubistva ljubavnika,
postala je poslednja žena obešena u Velikoj Britaniji.
1971 - Pod optužbom da su pokušali da obore kralja
Hasana, u Maroku je streljano 10 oficira armije te severnoafričke
zemlje.
1985 - Na londonskom stadionu "Vembli" i na stadionu "Džon
Kenedi" u Filadelfiji su istovremeno održani veliki humanitarni
koncerti pod nazivom "Lajv ejd". U akciji pomoći gladnima u Africi,
koju je organizovao Bob Geldof, najpoznatiji rok i pop muzičari
sveta, prikupili su 60 miliona dolara, a TV prenos koncerata je
pratilo oko milijardu i po gledalaca širom sveta.
1985 - Sovjetski atletičar Sergej Bubka preskočio je
motkom u Parizu, prvi u istoriji atletike, "magičnu granicu" od
šest metara.
1992 - Preuzimajući dužnost predsednika vlade Izraela,
Jicak Rabin je najavio da će posetiti prestonice arapskih zemalja
radi postizanja mira na Bliskom istoku.
1993 - Hapšenjem stotina muslimanskih civila, Hrvati su u
Mostaru otpočeli nov talas etničkih čišćenja.
1994 - Firme iz SR Jugoslavije i Danske povukle su osoblje
iz Alžira, ugroženo napadima islamskih terorista.
2000 - Vijetnam je potpisao trgovinski ugovor sa SAD, što
je označilo normalizaciju trgovinskih odnosa dveju zemalja, prvi
put od okončanja Vijetnamskog rata četvrt veka ranije.
2005 - U udesu tri putnička voza u Gotki, 400 kilometara
severoistočno od Karačija, na jugu Pakistana, poginulo je oko 200
ljudi a više stotina ih je povređeno.
2005 - U eksploziji automobila bombe u Bagdadu poginula su
32 deteta, pošto je eksplozivna naprava aktivirana dok je američka
patrola delila deci slatkiše. Poginuo je i jedan američki vojnik.
2006 - Otvoren je naftovod Baku-Tbilisi-Džejhan, dugačak
1.774 kilometra a u njegovu izgradnju uloženo je četiri milijarde
dolara. Naftovodom Baku-Tbilisi-Džejhan nafta se transportuje od
Kaspijskog mora do sredozemne turske luke Džejhan, zaobilazeći i
Rusiju i Iran. Ovaj naftovod, prema rečima turskog predsednika
vlade Redžepa Tajipa Erdogana, predstavlja "put svile 21. veka".
2014 - Preminula je Nadin Gordimer, južnoafrički pisac,
nobelovac. U svojim delima bavila se pitanjima morala i rasizma,
posebno u kontekstu aparthejda u Južnoj Africi. Do tada apolitična,
posle masakra u Šarpvilu 1960. postala je aktivan borac protiv
aparthejda. Na srpski su prevedeni njeni romani: "Priča moga sina",
"Slučajni susret" i "Dođi sebi". Nobelovu nagradu za književnost
dobila je 1991. godine.
2014 - Najmanje šest osoba je poginulo a 25 ranjeno
u žestokim borbama suprotstavljenih libijskih milicija kod
aerodroma u Tripoliju, u najžešćim sukobima u glavnom gradu
te zemlje otkako je svrgnut i ubijen dugogodišnji lider Muamer
Gadafi 2011. godine. Sukobljene naoružane milicije, koje su
učestvovale u svrgavanju Gadafija, nastavile su međusobne
obračune i posle promene režima.
2019 - Rusko nemačka astrofizička opservatorija Spektr-RG,
lansirana je s kosmodroma Bajkonur, Kazahstan. Spektr-RG je nastavak
projeta Spektr-R, lansiranog 2011. godine. Reč je o visokoenergetskom
satelitskom teleskopu.
Коментари
Постави коментар