Dogodilo se na današnji dan
Danas je subota, 1. jun, 2024.
1479 - Osnovan je univerzitet u Kopenhagenu.
1780 - Rođen je pruski general Karl Marija fon Klauzevic,
vojni teoretičar, koji je glavne ideje o ratnoj strategiji i taktici
izložio u delu "O ratu". Njegova knjiga smatra se klasičnim delom
na temu veštine ratovanja. Zbog neslaganja s politikom vodećih
krugova Pruske prema Napoleonu I, protiv kojeg se borio u više
bitaka, od 1812. do 1814. nalazio se u službi Rusije.
1804 - Rođen je ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka,
tvorac ruskog nacionalnog stila. Autor je prve ruske nacionalne
opere "Život za cara". Prvobitni naziv je navodno bio "Ivan
Susanjin", ali je, prema želji cara Nikolaja I preimenovana. Prema
istoimenoj poemi Aleksandra Puškina, napisao je libreto za operu
"Ruslan i Ljudmila". Ostala dela: fantazija "Kamarinskaja" (na teme
iz ruskih narodnih pesama), španske uvertire "Aragonska hota",
"Noć u Madridu", kamerna muzika, romanse, crkvena muzika, solo
pesme.
1878 - Rođen je engleski pisac Džon Mejsfild. Suptilan
poeta koji je često prikazivao grubost i sirovost života. Pisao
je i dramska dela u rimovanom dvostihu. Dela: pesme "Balade s mora",
"Soneti", "Večno milosrđe", "Polja zelenkada", "Lis Rejnard",
drame "Veliki petak", "Kralj Filip".
1879 - Knez Milan Obrenović doneo je ukaz o uspostavljanju
počasnog konzulata Srbije u Njujorku. Za počasnog konzula imenovan
je tada Gerhard Jansen. Kao datum uspostavljanja potpunih
diplomatskih odnosa između Srbije i SAD uzima se 1. februar 1881.
Tog dana je američki diplomata Džon Kason odgovorio srpskom
ministru Hristiću da je njegova vlada "sa velikim zadovoljstvom
prihvatila kao izraz prijateljskih osećanja Vlade Srbije njenu
želju da u Beogradu ima predstavnika Sjedinjenih Američkih
Država".
1880 - U SAD je instalirana prva javna telefonska kabina u
svetu, u zgradi "Jejl banke" u Nju Hejvnu.
1892 - Srpski naučnik Nikola Tesla doputovao je iz SAD u
jedinu posetu Beogradu, gde mu je na železničkoj stanici priređen
doček. Sa ministrom prosvete Androm Mitrovićem primljen je u
audijenciju kod kralja Aleksandra Obrenovića. Posetio je i Narodni
muzej i Veliku školu (Univerzitet), gde je o svom radu govorio
studentima i profesorima, a sa srpskim fizičarem Đorđem
Stanojevićem razgovarao je o započetoj gradnji prve električne
centrale u Beogradu.
1911 - Fudbalska reprezentacija Kraljevine Srbije održala
je prvu međunarodnu utakmicu. Reprezentacija je tada poražena od
zagrebačkog kluba HAŠK.
1926 - Rođena je američka filmska glumica Norma Džin
Mortenson, poznata kao Merilin Monro, jedan od najvećih erotskih
simbola u istoriji filma. Holivudska filmska industrija on nje je
stvorila mit. Godine 1962. okončala je život samoubistvom.
Filmovi: "Džungla na asfaltu", "Nijagara", "Majmunska posla",
"Autobuska stanica", "Muškarci vole plavuše", "Reka bez povratka",
"Sedam godina vernosti", "Neki to vole vruće".
1935 - Rođen Vladislav Lalicki, srpski scenograf i
kostimograf. Kao scenograf započeo je 1958. u šabačkom Narodnom
pozorištu, a od 1961. radio je u Ateljeu 212 gde je izradio
scenografiju za više kultnih predstava: "Dragi moj lažljivče",
"Kartoteka", "Arsenik i stare čipke", "Kralj Ibi", "Kafanica,
sudnica, ludnica", "Kosa", "Purpurno ostrvo", "Čudo u Šarganu".
Lalicki je bio scenograf i kostimograf za preko 500 pozorišnih
predstava, 200 filmova i serija i ilustrator više od 500 knjiga.
Od 1984. do 2002. godine živeo je u Johanesburgu, gde je takođe
imao zapaženu karijeru.
1936 - Rođen je Bekim Fehmiu, glumac koji je u Jugoslaviji
60-ih i 70-ih uživao veliku popularnost. Proslavio se crno-talasnom
filmom "Skupljači perja" Saše Petrovića 1967. Upamćen je po
ulozi vaspitača Žarka u "Specijalnom vaspitanju" Gorana Markovića.
Često je igrao u evropskim produkcijama. Ostvario je oko 45 filmskih
i tv uloga. Objavio je knjigu uspomena: "Blistavo i strašno".
1941 - Nemci su osvojili Krit i zarobili 13.000 britanskih
vojnika, čime su obezbedili važnu bazu za operacije na Bliskom
Istoku i u Severnoj Africi. Osnovna namera nemačkog vojnog vrha
bila je da se onemogući nesmetana kontrola Sredozemlja od strane
Britanaca.
1943 - Nemački lovci oborili su britanski avion iznad
Biskajskog zaliva, koji se kretao od Lisabona ka Irskoj, usmrtivši
sve putnike, uključujući engleskog pozorišnog i filmskog glumca
i reditelja Leslija Hauarda. Hauard je bio poznat po izuzetno suptilnoj
glumi. Filmovi: "Romeo i Julija", "Pigmalion", "Prohujalo sa vihorom",
"Intermeco".
1944 - Jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević je,
pod pritiskom britanskog premijera Vinstona Čerčila, odstranio
iz izbegličke vlade sa središtem u Londonu vođu četnika
(Jugoslovenska vojska u Otadžbini) Dražu Mihailovića i potpisao
ukaz o imenovanju za predsednika vlade Ivana Šubašića, bana
Hrvatske. Time je otvoren put za stvaranje jugoslovenske koalicione
vlade, na osnovu sporazuma Josipa Broza Tita i Ivana Šubašića.
1946 - Pogubljen je rumunski diktator Jon Antonesku, tokom
Drugog svetskog rata saveznik nacističke Nemačke. Po dolasku na
vlast 1940. prisilio je na abdikaciju rumunskog kralja Karola II
Hoencolerna, koji je 1938. takođe zaveo profašističku diktaturu
i priključio zemlju Trojnom paktu.
1948 - Umro je srpski političar i pisac Jaša Prodanović,
član Srpske akademije nauka i umetnosti. U kraljevini Srbiji bio je
ministar prosvete i ministar privrede, a posle Drugog svetskog rata
potpredsednik vlade FNRJ. Kao ministar privrede izborio je 1910. u
skupštini usvajanje Zakona o radnjama, kojim su stvorene radničke
i druge komore i uvedeno zaštitno radno zakonodavstvo. S Ljubom
Stojanovićem osnovao je 1921. Republikansku stranku, koju je
predvodio do smrti 1948. Uređivao je više časopisa ("Narodna
misao", "Ođek", "Glasnik Profesorskog društva"), priredio dve
antologije narodnih pesama i pripovedaka i celokupna dela Jovana
Jovanovića Zmaja, Jove Ilića, Svetislava Vulovića i Laze
Lazarevića. Ostala dela: "Ustavni razvitak i ustavne borbe u
Srbiji", "Vuk Karadžić i Miloš Obrenović", "Istorija političkih
stranaka i struja u Srbiji", "Naši i strani", "Naša narodna
književnost".
1962 - U Izraelu je obešen nemački ratni zločinac Adolf
Ajhman, tokom Drugog svetskog rata glavni egzekutor zamisli Adolfa
Hitlera o "konačnom rešenju" jevrejskog pitanja. U sudskom procesu
je utvrđeno da je kriv za smrt šest miliona ljudi.
1969 - Kandidat degolista Žorž Pompidu pobedio je na
predsedničkim izborima u Francuskoj posle ostavke Šarla de Gola.
1973 - Grčki predsednik vlade Georgios Papadopulos
proglasio je i formalno republiku. Poslednji grčki kralj Konstantin
II, koji se nalazio na čelu Grčke od 1964. do 1967. napustio je
zemlju 1967, nekoliko meseci posle uvođenja vojne uprave, i
proglašenje republike 1973. je više bio formalni čin. Vojna vlada
u Grčkoj smatrala je kralja odgovornim za veliku krizu u kojoj se
nalazila zemlja, tako da je monarhiju u Grčkoj ukinula jedna
izrazito desna vojna uprava.
1973 - Britanski Honduras promenio je naziv u Belize.
1987 - U eksploziji bombe podmetnute u helikopter kojim se
prevozio iz Bejruta u Tripoli ubijen je libanski premijer Rašid
Karami.
1990 - Predsednici Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država
Mihail Gorbačov i Džordž Buš potpisali su sporazum o okončanju
proizvodnje hemijskog oružja i uništavanju stokova tog oružja do
kraja 1992.
1994 - Armando Kalderon Sol postao je prvi predsednik
Salvadora posle okončanja građanskog rata koji je više od
decenije potresao tu centralnoameričku zemlju.
1996 - Ukrajina je, odlukom predsednika Leonida Kučme i
nacionalnog parlamenta, postala zemlja bez nuklearnog oružja,
pošto je prebacila poslednje rakete s nuklearnim glavama u Rusiju.
1999 - Poginuo je general-pukovnik Vojske Jugoslavije pilot
Ljubiša Veličković, pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande
Ratnog vazduhoplovstva i Protivvazdušne odbrane, u trenutku dok je
obilazio jedinice na prvoj liniji odbrane, tokom agresije NATO pakta
na Srbiju (SRJ). Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne
dužnosti u RV i PVO JNA i VJ.
2001 - Prema zvaničnoj verziji, nepalskog kralja Birendru,
kraljicu Aišvarju i šest drugih članova kraljevske porodice ubio
je u kraljevskoj palati prestolonaslednik Dipendra, koji je potom
izvršio samoubistvo.
2004 - Ijad Alavi, inače šiit, imenovan je za predsednika
prelazne vlade u okupiranom Iraku.
2005 - Holandski glasači odbacili su na referendumu
Predlog Ustava Evropske unije.
2007 - Svih 30 putnika utopilo se nakon što se prevrnuo
brod koji se kretao ka ostrvu Kjati na jezeru Viktorija u Ugandi.
2008 - Umro je Tomi Josef Lapid, bivši izraelski
ministar pravde i novinar. Rođen je u Srbiji, u Novom Sadu, 1931.
kao Tomislav Lampel. Bio je novinar u tiražnom "Maarivu", a docnije
postaje direktor nacionalne izraelske RTV, od 1979. do 1984. Lapid
je bio ministar pravde u vladi Arijela Šarona, ali je njegova
partija napustila vladajuću koaliciju 2004. zbog protivljenja
povećanom finansiranju verskih institucija. Predsedavao je bordom
direktora Memorijalnog centra Jad Vašem. Pisao je i literarna i
dramska dela, pa i kuvare i vodiče za turiste.
2008 - Umro je Iv Sen Loran, jedna od najistaknutijih
ličnosti sveta mode. Imao je samo 21 godinu kada je izabran, nakon
smrti Kristijana Diora 1957. za njegovog naslednika, što je bila
posledica prethodne uspešne saradnje. Početkom 60-tih 20 v. osniva
sopstvenu kuću visoke mode. Loran je bio prvi dizajner koji je,
1966. plasirao nov koncept luksuzne ženske konfekcije ("Leva
obala") namenjene širem tržištu.
2010 - Preminuo je Andrej Voznesenski, ruski literata,
pesnik i prozaista. Pripadao je pesničkoj avangardi "generacije
šezdesetih". Bio je dopisni član francuske Akademije Malarme,
počasni akademik nekoliko međunarodnih akademija, potpredsednik
PEN centra Rusije. Dela:"Parabola", "Mozaik", "Antisvetovi",
"Ahilovo srce", "Pogled", "Iskušenje", "Kazino Rusija".
2013 - Preminula je Jelena Genčić, velikan srpskog sporta,
reprezentativka u rukometu i tenisu i jedan od najboljih srpskih
trenera uopšte. Imala je izuzetnog uspeha u otkrivanju i podučavanju
potonjih velikih teniskih šampiona, poput Monike Seleš i Novaka
Đokovića.
2022 - Australijski naučnici istraživači Univerziteta
Zapadne Australije, otkrili su najveću biljku na svetu, objavili su
tamošnji mediji. Najveća poznata biljka na Zemlji, morska trava koja
pokriva površinu približno tri puta veću od Menhetna, nepunih 200
kvadratnih kilometara, pronađena je na zapadnoj obali Australije, na
prostoru "Ajkula zaliva", oko 800 km severno od Perta. Genetskim
testiranjem utvrđeno je da je reč o morskoj travi koja je nastala
iz jednog semena pre najmanje 4.500 godina.
Коментари
Постави коментар