Dogodilo se na današnji dan
Danas je petak, 19. april, 2024.
1689 - Umrla je švedska kraljica Kristina Avgusta, koja
je 1644. okončala rat s Danskom i 1648. Tridesetogodišnji rat,
učinivši Švedsku velikom silom, a Baltik "švedskim morem".
Kraljica je postala 1632, u osmoj godini života, a krunisana je 12
godina docnije. Na dvoru je okupljala učene ljude i bila je mecena
nekolicini naučnika i umetnika, među kojima se nalazio i Rene
Dekart. Prinuđena je da abdicira 1654. zbog tajnog prelaska u
rimokatolicizam. Ostatak života provela je putujući po Evropi,
da bi se na kraju nastanila u Rimu, gde je i umrla.
1775 - Američki rat za nezavisnost počeo je porazom
Britanaca kod Leksingtona i Konkorda.
1824 - Umro je engleski pisac Džordz Gordon Bajron, jedan
od rodonačelnika evropskog romantizma. Njegova poezija oličavala
je slobodarski duh suprotstavljen društvenim normama. Bio je
zaljubljen u antičku kulturu. Britaniju je napustio razočaran
1816. i u Italiji je stvorio najveća dela: "Čajld Herold", "Kain",
"Manfred", "Don Žuan". Zaputio se 1823. s ciljem da pomogne borbu
Grka za oslobođenje od Turaka, ali je ubrzo oboleo od malarije
i umro je u aprilu 1824. ne ostvarivši ideal da se bori
za slobodu grčkog naroda.
1881 - Umro je engleski državnik Bendžamin Dizraeli,
osnivač i vođa konzervativaca, premijer 1868. i od 1874. do 1880.
Započeo je osvajački rat protiv Bura 1877, pokorio Avganistan
(privremeno) i osvojio Kipar. Bio je protivnik Rusije i Francuske,
a podržavao je Austro-Ugarsku i Tursku.
1882 - Umro je engleski prirodnjak Čarls Robert Darvin,
tvorac teorije evolucije. Tokom ekspedicije brodom "Bigl" od 1831.
do 1836. sakupio je naučni materijal na osnovu kojeg je ustrojio
svoju teoriju razvitka živih bića. Putovanje Biglom opisao je u
knjizi "Put prirodnjaka oko sveta". Na obalama Južne Amerike i
ostrvima Tihog okeana proučavao je geološke formacije, biljke i
životinje i zaključio je da su se organizmi postepeno menjali. U
epohalnom delu "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja" razradio
je tezu o evoluciji. "Postanak vrsta" potpuno je izmenio dotadašnja
shvatanja u biologiji, ali je izazvao i žestoka protivljenja.
Ostala dela: "Promenljivost životinja i biljaka pod domaćim
uslovima", "Poreklo čoveka".
1906 - Umro je francuski fizičar i hemičar Pjer Kiri,
koji je sa suprugom Marijom Kiri-Sklodovskom i Antoanom Anrijem
Bekerelom podelio 1903. Nobelovu nagradu za fiziku. S bratom Žakom
otkrio je 1880. piezoelektricitet. Proučavao je magnetske pojave,
a 1898. sa suprugom je pronašao radioktivne elemente polonijum
i radijum. Dokazao je 1903. da soli radijuma spontano oslobađaju
toplotu. Radovi Pjera i Marije Kiri postavili su temelje moderne
nauke o radioaktivnosti i pokazali da radioktivnost uglavnom ne
zavisi od spoljašnjih uslova.
1911 - U Portugaliji je odvojena crkva od države.
1932 - Vlada Kraljevine Jugoslavije donela je Zakon o
zaštiti zemljoradnika kojim je proglašen šestomesečni
moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko
709.000 seljaka-dužnika dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom
lihvarima i trgovcima.
1939 - Streljan je Sima Marković, srpski političar,
matematičar i filozof, profesor Beogradskog univerziteta i vođa
tzv. desne frakcije u Komunističkoj partiji Jugoslavije. Doktorirao
je matematiku 1913. kod Mihaila Petrovića (Mika Alas). Od 1926. do
1928. bio je generalni sekretar KPJ, iz koje je isključen 1929, a
ponovo primljen 1935. Stradao je u Sovjetskom Savezu, u Moskvi, kao
žrtva staljinističkih čistki. Dela: "Nacionalno pitanje u
svetlosti marksizma", "Iz nauke i filozofije", "Teorija
relativnosti", "Tragizam malih naroda".
1943 - Preživeli Jevreji Varšavskog geta, iz kojeg su
do tada nemački nacisti likvidirali pola miliona ljudi, digli su
ustanak i do 16. maja 1943. odolevali su neuporedivo jačim
nacističkim snagama. Izginulo je više od 13.000 ustanika, a 58.000
je poslato u koncentracione logore i likvidirano. Iz geta, koji su
posle propasti ustanka Nemci sravnili sa zemljom, preživele su
samo 82 osobe.
1945 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu zauzele
nemački grad Lajpcig.
1953 - Istraživački centar za realizaciju nuklearnog
programa tadašnje FNRJ u Vinči postao je "Institut za nuklearne
nauke". Taj dan prihvaćen je kao dan Instituta.
1960 - Prvi predsednik Južne Koreje Singman Ri povukao se
s vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje protiv
izbornih prevara.
1971 - Sovjetski Savez je lansirao kosmičku stanicu
"Saljut" u orbitu oko Zemlje.
1975 - Maoistički pokret "Crvenih Kmera" ovladao je celom
Kambodžom.
1975 - S kosmodroma Bajkonur (u današnjem Kazahstanu)
sovjetskom raketom lansiran je prvi indijski veštački satelit.
1984 - Lansiran je prvi kineski telekomunikacioni satelit,
što su pre Kine uspeli samo Sovjetski Savez i SAD.
1989 - U eksploziji tokom pomorskih manevara u Atlantiku
na američkom vojnom brodu "Ajova" poginulo je 47 osoba.
1993 - Više od 80 pripadnika jedne američke verske sekte,
uključujući njihovog vođu Dejvida Koreša, ubili su federalni
agenti nakon što su, posle 51 dana opsade, upali u središte
sekte u teksaškom gradu Vako.
1994 - U Francuskoj je na doživotnu robiju osuđen
nacistički ratni zločinac u Drugom svetskom ratu Pol Tuvije.
1995 - U eksploziji podmetnutoj u jednu federalnu zgradu
u američkom gradu Oklahoma Siti poginulo je najmanje 168 osoba.
1999 - Prilikom NATO bombardovanja Novog Sada pogođena je
arhitektonski izuzetno vredna zgrada Izvršnog veća Vojvodine u
najužem gradskom jezgru - popularna "Banovina". Reč je o zgradi
negdašnje banske uprave Dunavske banovine Kraljevine Jugoslavije.
Zgrada je građena raskošno a posebno je reprezentativna njena
unutrašnjost. Civilni ciljevi bili su na meti i u Nišu gde
je poginuo dispečer "Elektroindustrije" Milen Milojković, a u
naselju "Šljaka" uništeno je 10 porodičnih kuća i oštećena su
postrojenja Duvanske industrije i još neki privredni objekti kao
i železnička stanica "Crveni krst".
2000 - U najtežoj nesreći u istoriji filipinskog
vazduhoplovstva poginuo je 131 putnik i član posade kad se avion
kompanije "Er Filipins" srušio u blizini grada Davao na jugu
Filipina.
2005 - Nemački kardinal Jozef Racinger izabran je za 265.
poglavara rimokatoličke crkve i uzeo je ime Benedikt XVI.
2007 - Umro je francuski glumac Žan-Pjer Kasel. Rođen je
u francuskoj prestonici oktobra 1932. godine kao sin doktora i
operske pevačice. Njegov filmski uspon započeo je zahvaljujući
Dzinu Keliju, koji ga je angažovao u filmu "Srećan put".
Šezdesetih je glumio u komedijama francuskog reditelja Filipa de
Broke i proslavio se ulogama ljubavnika Brižit Bardo i Katrin
Denev. Zapamćen je po ulozi kralja Luja XIII u filmovima "Tri
musketara" i "Četiri musketara". Radio je sa Bunjuelom ("Diskretni
šarm buržoazije"), Šabrolom ("Pakao", "Ceremonija") Altmanom
("Pret-a-porte").
2013 - Ivica Dačić, Hašim Tači i Ketrin Ešton
parafirali su "Prvi sporazum o principima normalizacije odnosa
Beograda i Prištine", poznat kao Briselski sporazum. Sporazum je,
između ostalog, predviđao formiranje Zajednice srpskih opština
(ZSO) koju je trebalo da sačinjava 10 opština sa srpskom većinom
južno i severno od Ibra, što nije nikada sprovedeno.
2017 - Preminuo je Raša Popov, srpski književnik,
novinar, autor niza knjiga i emisija za decu. U Beograd iz rodnog
Banata dolazi na studije 1952. gde završava književnost. Karijeru
novinara započeo je u novosadskom Dnevniku, da bi docnije radio
u Radio televiziji Beograd. Bio je lektor u Londonu, Birmingemu i
Notingemu, a docnije glavni urednik izdavačke kuće Matica srpska.
Kao kolumnista pisao je za "Politiku". Nastupao je u TV serijama:
"Fazoni i fore", "Varošarije", "U snu san", "Šešir bez dna".
Knjige: "Dva oka"(1963), "Gvozdeni magarac"(1976), "Trulež zglave"
(1991), "Šešir bez dna"(2001), "Lažljiva usta istine"(2002),
"Bio sam srećni konj"(2003), "Bajke za XXI vek"(2007), "Mokrinski
patuljci"(2013), "Usamljena princeza"(2014).
2018 - Migel Dijaz-Kanel izabran je za predsednika Kube.
Dijaz-Kanel, po obrazovanju elektroinženjer, 1980-ih se posvetio
politici, nakon službe u kubanskoj vojsci. Godine 2009. postao
je ministar višeg obrazovanja i potpredsjednik vlade. Od 2013.
bio je prvi potpredsjednik Kube. Dijaz-Kanel prvi je čelnik Kube
rođen nakon Kubanske revolucije kao i prvi koji nije pripadnik
porodice Kastro. Raul Kastro je ipak objavio da ostaje na čelu
Komunističke partije do 2021.
2019 - U Beogradu je, ispred zdanja Narodne Skupštine,
održan veliki miting u sklopu kampanje "Budućnost Srbije" na
kojem se okupilo preko 100.000 osoba.
2021 - Robot helikopter "Indžinuiti" svemirske agencije
SAD (NASA) uspešno je poleteo i spustio se na Marsu. Bio je to prvi
kontrolisani let jedne letelice na površini druge planete. Robot
helikopter, težak 1,8 kilograma, leteo je nad površinom Marsa
40 sekundi, do visine oko tri metra. "Indžinuiti"je dospeo na
Mars u sklopu rovera "Prezervans", dva meseca ranije, nakon
sedmomesečnog puta.
Коментари
Постави коментар