Dogodilo se na današnji dan
Danas je subota, 22. april.
1451 - Rođena je Isabela I Katolička, kraljica Kastilje
od 1474. Njenom udajom 1479. za Ferdinanda II od Aragona udaren
je temelj buduće španske države. Njihov izraziti katolicizam
ogledao se uspostavom španske inkvizicije 1478. (utemeljena u
vreme pape Grgura IX u prvoj polovini XIII v.) kao i proterivanjem
svih inovernika, Jevreja i muslimana. Konačno su proterali Arape
iz Španije (Granade) 1492. Iste godine opremljena je, od strane
dvora, ekspedicija Kristifora Kolumba, koja je otkrila Ameriku.
Godine 1503. Španija je, pod njenom vladom, pripojila i Napuljsku
kraljevinu.
1529 - U Saragosi je potpisan ugovor kojim su Španija i
Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.
1616 - Umro je španski pisac Migel de Servantes Saavedra,
autor "Don Kihota", prvog realističkog romana španske
književnosti. Bio je komornik i sekretar rimskog kardinala Đulija
Akvavivija, zatim vojnik i učestvovao je u pomorskoj bici kod
Lepanta 1571. Pri povratku u Španiju 1575. uhvatili su ga pirati
i odveli u Alžir, gde je pet godina proveo u ropstvu dok njegovi
rođaci nisu sakupili novac za otkup. Živeći u bedi morao je da
prihvati posao koji donosi malo novca a dosta omraze: postao je
agent za nabavku žita i ulja za Špansku armadu. Poslodavci nisu
bili zadovoljni pa je zatvoren i čak isključen iz crkve. Potom se
ponovo prihvatio sličnih poslova, ali ga je siromaštvo pratilo do
smrti. Njegov književni rad veoma je raznovrstan - pisao je romane,
drame, komedije, pripovetke i pesme. U "Don Kihotu" - u formi
kritike preživelih srednjovekovnih vrednosti prikazao je
svevremene i opšte ljudske probleme na neprevaziđen način.
Ostala dela: romani "Galateja", "Persiles i Sigismunda" (preteča
modernog avanturističkog romana), zbirka 12 pripovedaka "Uzorne
pripovetke", istorijska drama "Numansija", psihološka komedija
"Blaženi raspusnik", komedija karaktera "Pedro de Urdemalas",
poema "Putovanje na Parnas".
1724 - Rođen je nemački filozof Imanuel Kant, profesor
Univerziteta u rodnom Kenigzbergu (danas Kalinjingrad), rodonačelnik
nemačke klasične filozofije. Njegovo učenje sačinjavaju tri
suštinske odrednice: "kopernikanski obrat", "kriticizam" i "primat
praktičnog uma". Postavio je i hipotezu o prirodnom postanku Zemlje
i nebeskih tela - Kantova kosmogonijska hipoteza. Dela: "Kritika
čistog uma", "Kritika praktičnog uma", "Kritika rasudne snage",
"Opšta istorija prirode i teorije neba".
1766 - Rođena je francuska književnica Ana Lujza Žermen
Neker, baronica od Stal-Holštajna, poznata kao Madam de Stal, čija
je knjiga "O Nemačkoj" znatno uticala na razvoj romantizma. Njen
salon u Parizu je bio jedno od najvažnijih stecišta intelektualaca
krajem 18. veka. Kao protivnik francuskog cara Napoleona I
emigrirala je iz Francuske i potom je živela u Nemačkoj, Italiji,
Rusiji i Švedskoj. Ostala dela: romani "Delfina", "Korina".
1822 - Turska flota zauzela je grčko ostrvo Hios i
masakrirala hrišćansko stanovništvo.
1838 - Britanski brod "Sirijus" prvi je prešao Atlantski
okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske
luke Kork do američke luke Njujork trajalo je 18 dana i 10 časova.
1870 - Rođen je Vladimir Iljič Lenjin, vođa boljševika
i predvodnik Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, prvi sovjetski
lider i tvorac tog političkog sistema. Poreklom je iz činovničke
sitno plemićke porodice. Opredelio se za revolucionarnu delatnost
nakon što je njegov brat osuđen na smrt zbog učešsca u
terorističkoj organizaciji koja je pripremala ubistvo cara.
Dela: "Šta su 'prijatelji naroda' i kako se oni bore protiv
socijaldemokrata?", "Razvitak kapitalizma u Rusiji", "Zadaci ruskih
socijaldemokrata", "Šta da se radi?", "Korak napred, dva koraka
nazad", "Dve taktike socijaldemokratije u demokratskoj revoluciji",
"Agrarni program ruske socijaldemokratske radničke partije",
"Materijalizam i empiriokriticizam", "Socijalizam i rat"
(s Grigorijem Zinovjevom), "Imperijalizam kao najviši stadijum
kapitalizma", "Aprilske teze", "Država i revolucija", "Proleterska
revolucija i renegat Kaucki", "Dečja bolest 'levičarstva' u komunizmu".
1876 - Rođen je austrijski lekar Robert Baranji, dobitnik
Nobelove nagrade za medicinu 1914. Rasvetlio je funkciju
vestibularnog aparata - organa koji reguliše ravnotežu ljudskog
tela i tonus mišića. Doprineo je i boljem upoznavanju funkcije
malog mozga i lečenju nekih oboljenja tog dela mozga.
1889 - Vlada SAD je teritoriju Oklahome, otetu od
Indijanaca, proglasila otvorenom za bele naseljenike i već prvog
dana u nju je nagrnulo najmanje 50.000 ljudi.
1892 - Umro je francuski kompozitor španskog porekla Eduar
Lalo, koji je komponovao emotivna dela, u romantičarskom maniru.
Dela: opera "Kralj od Isa", "Španska simfonija" za violinu i
orkestar, "Koncert za violončelo i orkestar u d-duru".
1904 - Rođen je američki atomski fizičar Robert
Openhajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji, koji je u Drugom
svetskom ratu imao vodeću ulogu u izradi prve atomske bombe. Na
poziv Ministarstva rata SAD, 1942. napustio je Univerzitet i do
1945. rukovodio je laboratorijom za izradu atomske bombe u Los
Alamosu, a potom nastavio posao "u primeni nuklearne energije u
vojne svrhe", koji mu je poverilo isto ministarstvo. Od 1953. bio je
pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u
atomskim programima, jer se protivio proizvodnji hidrogenske bombe
i zalagao za korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Vlada predsednika Džona Kenedija rehabilitovala ga je 1963. a
Komisija za atomsku energiju SAD dodelila mu je Fermijevu nagradu.
1915 - Nemačka vojska je u Prvom svetskom ratu na zapadnom
frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov.
1916 - Rođen je američki violinista jevrejskog porekla
Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista 20. veka. Počeo je
da svira u petoj godini i svetsku karijeru napravio je već kao
"čudo od deteta" - njegovu interpretaciju "Violinskog koncerta"
Feliksa Mendelsona, kojom se u sedmoj godini predstavio publici na
koncertu u San Francisku, muzička kritika ocenila je kao
senzacionalnu. Osnovao je 1963. "Školu Jehudi Menjuhina" za
muzički nadarenu decu.
1933 - Umro je engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji
je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju
"Rols-Rojs", čija su vozila nenadmašna po luksuzu i kvalitetu.
"Rols-Rojs" proizvodi i avionske motore.
1941 - Nemački zapovednik, general Helmut Forster
saopštio je u Drugom svetskom ratu da je preuzeo okupacionu upravu
u Srbiji.
1944 - Diverzantska grupa Devetog korpusa jugoslovenske
armije minirala je u Drugom svetskom ratu nemački oficirski dom u
Trstu. U eksploziji je poginulo oko 150, a ranjeno oko 200 nemačkih
oficira i podoficira. Za odmazdu nacisti su na tom mestu ubili 51
taoca.
1944 - Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom
svetskom ratu formirana je Prva vazduhoplovna eskadrila NVJ, koja je
raspolagala sa 16 borbenih aviona "spitfajer".
1945 - Preživeli zatočenici hrvatskog ustaškog
koncentracionog logora Jasenovac pokušali su da se očajničkim
probojem dokopaju slobode, ali je u tome uspelo samo njih stotinak.
Logor Jasenovac bio je najveća "fabrika smrti" na Jugoistoku Evrope
u Drugom svetskom ratu. Od leta 1941. do 30. aprila 1945, hrvatski
nacisti - ustaše, pobili su u Jasenovcu, prema procenama, 700.000
Srba, Jevreja i Roma. Ogromna većina žrtava bili su Srbi.
1948 - Rođen je Zoran Modli, radijski voditelj, disk dzokej,
muzičar, pisac, pilot. Rođen u Zemunu, decenijama je radio kao pilot
JAT-a, a poslednjih godina i za druge avio kompanije i kao instruktor
letenja. Paralelno, bavio se muzikom s velikim uspehom. Osamdesetih
20. veka, kao voditelj radio emisije "Ventilator 202", bio jedan od
najzaslužnijih za otvaranje prostora brojnim muzičkim sastavima
emitovanjem demo snimaka. Takođe je bio jedan od popularizatora
kompjuterske tehnologije. Autor je više knjiga: "Krilata katedra",
"Piste u noći", "Profesija stjuardesa", "Pilotska knjiga".
1968 - Umro je srpski pisac Milorad Panić-Surep.
Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Između dva svetska rata
bio je novinar, a u NOP je stupio 1941. Posle Drugog svetskog rata
direktor je Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, Narodne
biblioteke i Muzeja revolucije Jugoslavije. Dela: zbirke pesama
"Vetar zviždi", "Prosto", "Ti dolaziš", "Ada", "Žito", "Svetlost
zemaljska", "Jasika", "Od sene i opomene", poema "Mesec i pruće",
letopis "Kad su živi zavideli mrtvima", studija "Filip Višnjić -
pesnik bune".
1969 - Britanac Robin Noks-Džonston okončao je posle 312
dana od isplovljavanja iz luke Falmut prvo putovanje oko sveta
jedrilicom s jednim članom posade.
1992 - U seriji eksplozija u kanalizacionom sistemu u
meksičkom gradu Gvadalahara poginulo je oko 200 osoba.
1994 - Umro je bivši američki predsednik Ričard Milhaus
Nikson, jedini šef države u istoriji SAD koji je podneo ostavku
pod pretnjom smenjenjivanja postupkom opoziva (impičment).
Predsednik SAD postao je 1969. i ponovo je izabran 1972, ali nije
okončao četvorogodišnji mandat jer se 1974. povukao zbog afere
"Votergejt". Primoran je da odstupi sa funkcije pošto je dokazano
da je uoči predsedničkih izbora 1971. kao kandidat Republikanske
stranke naložio špijuniranje suparničke Demokratske stranke.
Nasledio ga je potpredsednik Džerald Ford, koji mu je dao pun
oproštaj. Nikson je potpredsednik SAD bio od 1953. do 1960, kad
je na predsedničkim izborima izgubio od Džona Kenedija.
Normalizovao je 1972. odnose s Kinom, koji su bili u prekidu od
vremena pobede revolucije u Kini, najviše zaslugom Henrija
Kisindžera.
1995 - Armija Ruande pod dominacijom plemena Tutsi otvorila
je vatru na pripadnike rivalskog plemena Hutu u izbegličkom logoru
Kibeho i ubila oko 2.000 ljudi.
1997 - Peruanska vojska prodrla je u rezidenciju japanskog
ambasadora u Limi, oslobodivši 71 taoca koje su četiri meseca
držali gerilci levičarskog pokreta "Tupak Amaru". U akciji je
poginuo jedan talac, trojica vojnika i svih 14 gerilaca.
1999 - Prilikom napada na civilne ciljeve na području
Vranja, avijacija NATO je usmrtila Dalibora Tasića (17) iz Soderca,
sela u blizini tog grada na jugu centralne Srbije.
1999 - NATO avioni su sa tri projektila razorili
ispražnjenu rezidenciju predsednika SRJ Miloševića. Vilu u
Rumunskoj 15 (posle Drugog svetskog rata ulica je preimenovana u
Užičku) izgradio je 1933. vlasnik nekoliko rudnika, inženjer
Acović. Od Drugog svetskog rata koristio ju je kao omiljenu
rezidenciju Josip Broz Tito.
1999 - U napadu avijacije NATO teško je oštećena zgrada
glavne pošte u centru Užica, što je izazvalo prekid telefonskih
veza. Zgrada je u ponovljenom napadu 16 dana kasnije srušena do
temelja.
2002 - Umrla je Sofija Soja Jovanović, srpski filmski,
pozorišni i televizijski režiser. Jedan je od osnivača Akademskog
pozorišta u Beogradu 1944. Za više od pola veka rada režirala je
pedesetak predstava u pozorištima širom bivše Jugoslavije. Kao
prva žena filmski režiser kod nas snimala je komedije po delima
Branislava Nušića, Stevana Sremca, Jovana Sterije Popovića,
Branka Ćopića. Njen film "Pop Ćira i pop Spira" prvi je srpski
(i jugoslovenski) igrani film u boji. Drugi filmovi: "Sumnjivo lice",
"Diližansa snova", "Dr", "Put oko sveta", "Orlovi rano lete",
"Pusti snovi", "Silom otac".
2003 - U Srbiji je ukinuto vanredno stanje uvedeno 12.
marta posle ubistva predsednika vlade Zorana Đinđića.
2004 - U snažnoj eksploziji vagona natovarenih
amonijum-nitratom u železničkoj stanici u severnokorejskom gradu
Rjongčon blizu kineske granice, poginula je najmanje 161 osoba,
više od hiljadu je povređeno, a uništeno je 2.000 zgrada.
2006 - Umrla je italijanska glumica Alida Vali. Rođena je
u Puli 1921, kao Alida fon Altenburger. Vali se u filmskoj karijeri
dugoj više od šest decenija posebno istakla ulogama u filmovima
"Treći čovek" Kerola Rida iz 1949. i "Slučaj Paradin" Alfreda
Hičkoka iz 1947. Igrala je takođe, u fimovima najvećih
italijanskih režisera - Viskontija i Antonionija.
2008 - Ujedinjene nacije saopštile su da je broj žrtava
rata u pobunjenoj sudanskoj provinciji Darfur, dostigao 300.000.
Darfur se nalazi na zapadu Sudana i ima dugu tradiciju separatnih
težnji. Prema vladi u Kartumu ukupan broj žrtava u sukobu koji
je započeo februara 2003. je oko 9000 osoba.
Коментари
Постави коментар