Dogodilo se na današnji dan

  Danas je petak, 10. februar,

        1258 - Tamerlan je zauzeo Bagdad. Mongoli su tada razorili

drevni grad i ubijeno je oko 10.000 žitelja.

        1755 - Umro je francuski politički mislilac Šarl

Monteskje, s Volterom, Rusoom i Denijem Didroom vesnik Francuske

revolucije. U alegoriji "Persijska pisma" naslikao je francusko

društvo 18. veka kao istočnjačku despotiju, a u najznačajnijem

delu "Duh zakona" razvio je teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu,

izvršnu i sudsku - koja je postala temelj modernih političkih

koncepata.

        1763 - Završen je Sedmogodišnji rat, potpisivanjem mira

u Parizu, prema čijim se odredbama Francuska gotovo sasvim povukla

iz Indije a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu i teritorije

istočno od Misisipija i Floride. Španija je dobila Luizijanu i

Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je otela od Austrije.

        1837 - Preminuo je ruski pisac Aleksandar Sergejevič 

Puškin, začetnik ruskog realizma i jedan od najvećih liričara 

svetske književnosti. Umro je od posledica ranjavanja dva dana ranije 

u dvoboju s jednim francuskim avanturistom. Bio je poreklom iz stare, 

ali osiromašene plemićke porodice, buntovnog duha, često na udaru 

cenzora, zbog čega je bio poslat u progonstvo. Dela: romani u stihovima

"Evgenije Onjegin", "Grof Nulin", "Kućica u Kolomni", drame "Boris

Godunov", "Rusalka", prozna dela "Pikova dama", "Kapetanova kći",

"Egipatske noći", "Pripovetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina",

male tragedije u stihovima "Gozba za vreme kuge", "Vitez-tvrdica",

"Kameni gost", "Mocart i Salijeri", poeme "Cigani", "Poltava",

"Bronzani konjanik", "Gavrilijada", "Ruslan i Ljudmila", "Kavkaski

zarobljenik", bajke u stihovima "Bajka o caru Saltanu", "Bajka o

ribaru i ribici", "Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi".

        1844 - Rođen je Avram Đukić, srpski istoriograf. Bio je

školovani oficir i u intendantskoj službi dospeo je do čina generala

austrijske vojske (Austrougarske). Služio je u Beču, Zadru, Pragu.

Istoriografijom se bavio kao ljubitelj, ali veoma savesno. Proučavao

je prošlost Srba u tadašnjoj Ugarskoj, odnosno današnjoj srpskoj

Vojvodini, i to najviše veliku seobu, istoriju šajkaša i srpske

husarske regimente, bunu 1848. zatim  ustanak Pere Segedinca kao i

seobe Srba u Rusiju, a sa mnogo požrtvovanja ispitivao je živote

Srba austrijskih oficira. Ostavio je Matici Srpskoj u rukopisu veliki

rad: "Generali i pukovnici Srbi u Austro-Ugarskoj od god. 1704 do

danas". Iz tog obimnog dela publikovao je jedino - "Život Arona

Stanisavljevića, barona von Wellenstreit". Ostali radovi: "Kad su

se Srbi sa patrijarhom Arsenijem III doselili u zemlje madžarske

krune?", "Tri pisma patrijarha Arsenija III Čarnojevića", "Ustanova

i spomenici Ugarskih kraljevskih šajkaša", "Nešto za istoriju Carske

i kraljevske srpske husarske regimente".

        1878 - Potpisivanjem konvencije u El Zanjonu okončan je

ustanak protiv španskih kolonijalnih vlasti na Kubi. Ustanak je

trajao čak 10 godina.

        1878 - Rođen je srpski pisac Vasa Stajić, filozof,

istoričar, istaknuti srpski kulturni i nacionalni radnik. Bio je

predsednik Matice srpske i izdavač više časopisa. Studirao je

prava, a potom filozofiju u Budimpešti, Parizu i Lajpcigu, a

diplomirao je 1902. u Budimpešti. Predvodio je Reformistički

srpski nacionalni pokret mlade vojvođanske inteligencije. Izdavao

je časopise "Novi Srbin" i "Prosveta". Izvesno vreme bio je sekretar

Matice srpske i urednik "Letopisa" (1921 i 1936). Napisao je preko

20 knjiga od kojih su najpoznatije "Novosadske biografije" i

"Velikokikindski dištrikt". Autor je i preko 100 naučno-stručnih

rasprava. Posle Drugog svetskog rata izabran je za doživotnog

predsednika Matice srpske. Objavio je više knjiga arhivske građe

iz istorije Novog Sada kao i monografije o Svetozaru Miletiću i

Jovanu Jovanoviću Zmaju. Jedan je od osnivača, 1923. Novosadske

podružnice Srpskog planinarskog društa, koja 1924. postaje

Planinarsko društvo Fruška gora. Dosledno se, čitavog života,

zalagao za svakovrsnu saradnju Srba i Mađara.

        1879 - Otvoreno je zasedanje prve bugarske skupštine

(sobranja) nakon oslobođenja te zemlje, u Velikom Trnovu, staroj

srednjovekovnoj prestonici Bugarske.

        1890 - Rođen je ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak,

dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. oštar kritičar

boljševizma. Odrastao je u intelektualnoj sredini. Uprkos bliskosti

sa futuristima nije prihvatio njihovu revolucionarnu angažovanost.

Bio je opčinjen Hristovim putem stradanja i žrtve, ali i temama

prve i druge ruske revolucije. Zbirke pesama "Iznad barijera" i

"Brat moj - život" donele su mu svrstavanje među klasike evropske

poezije 20. veka. Najveći uspeh kod publike i književne kritike

doneo mu je roman "Doktor Živago", objavljen u inostranstvu, posle

čega su ga izbacili iz ruskog Saveza pisaca. U Sovjetskom Savezu je

"Doktor Živago" štampan tek 1988. Iskazao se i kao teoretičar

književnosti i sjajan prevodilac Šekspira, Getea, Petefija i

gruzijskih pesnika. Njegova filozofska lirika snažno je uticala na

mnoge ruske, evropske i američke pesnike. Ostala dela: roman u

stihovima "Spektorski", zbirke pesama i poeme "Blizanac u oblacima",

"Teme i varijacije", "Poručnik Šmit", "Devetstotina peta godina",

"Uzvišena bolest", "Drugo rođenje", "Kad se razvedri", "Umetnik",

pripovetke "Detinjstvo Liversove", "Povest", autobiografije

"Zaštitna povelja", "Ljudi i situacije", drama "Slepa lepotica".

        1891 - U Kapetan Mišinom zdanju u kom je bila smeštena

Velika škola (danas rektorat Univerziteta) u Beogradu, održana

je prva, osnivačka sednica Srpskog geološkog društva. Duhovni

tvorac Društva je Jovan Žujović, osnivač srpske geologije.

Srpsko geološko društvo jedno je od najstarijih naučnih

društava u Srbiji.

        1894 - Rođen je engleski državnik i publicista Moris

Harold Makmilan, premijer Velike Britanije od 1957. do 1963.

Prethodno je u kabinetima konzervativaca bio državni podsekretar,

ministar avijacije, stambenih pitanja, odbrane, finansija i

inostranih poslova. Dela: politički spisi "Srednji put", "Ekonomski

aspekti odbrane", memoari o Drugom svetskom ratu "Vetrovi promene",

"Izbijanje rata", "Plima sreće", "Jahanje oluje".

        1898 - Rođen je nemački pisac Bertold Fridrih Breht,

jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20.

veka. Svetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom", za koju je

muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl koji je, kao i Breht,

1933. napustio Nemačku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948.

i nastanio u Istočnom Berlinu, gde je 1949. osnovao "Berlinski

ansambl", jedno od najčuvenijih pozorišta u svetu. Dela: drame

"Uspon i pad grada Mahagonija", "Izuzetak i pravilo", "Sveta Jovanka

iz klanica", "Puške Tereze Karar", "Majka Hrabrost i njena deca",

"Život Galilejev", "Dobra duša iz Sečuana", "Gazda Puntila i

njegov sluga Mati", "Kavkaski krug kredom", "Opera za tri groša",

"Doboši u noći", "Baal", "Ranjeni Sokrat", "U džungli gradova",

"Čovek je čovek", roman "Prosjački roman", zbirke pesama "Domaća

postila", "Svendborške pesme", "Bukovske elegije".

        1901 - Umro je srpski kralj Milan Obrenović. Tokom njegove

vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje kao nezavisna

država i ponovo je postala kraljevstvo. Postao je knez 1868. posle

ubistva kneza Mihaila Obrenovića. Pod pritiskom javnog mnjenja

objavio je 1876. rat Turskoj, koji je 1877. neuspešno okončan.

Iste godine je pod uticajem Rusije ponovo zaratio s Turskom, ovog

puta uspešno, pa je Srbiji 1878. na Berlinskom kongresu priznata

puna suverenost, kao i oslobođenje Vranjskog, Niškog, Pirotskog

i Topličkog okruga. Zbog ruske podrške Bugarskoj i Sanstefanskog

ugovora na štetu Srbije, što je poništeno Berlinskim kongresom,

oslonio se na Austro-Ugarsku, s kojom je 1881. zaključio "Tajnu

konvenciju". Beč je zauzvrat garantovao pomoć za širenje Srbije

ka jugu. Ispostavilo se da je sporazum sa Austrijom, iako veoma

nepopularan, omogućio Srbiji više decenija sveukupnog napretka

i stabilnosti. Uzdigao je 1882. Srbiju na rang kraljevstva. Ugušio

je 1883. Timočku bunu koju su podigli neodgovorni ultralevičarski

elementi, protiveći se reformi Vojske, a upravo vojno ustrojstvo

koje je uspostavio kralj Milan dalo je sjajne rezultate tokom ratova

1912-18 (po mišljenju Slobodana Jovanovića). Neuspešno je ratovao

protiv Bugarske 1885. pošto je Bugarska pripajanjem Istočne Rumelije

narušila Berlinski ugovor. Godine 1889. abdicirao je u korist

maloletnog sina Aleksandra, zbog neslaganja sa ustavom iz 1888.

Tokom njegove vladavine utemeljene su brojne važne institucije 

srpske nauke i kulture, poput Srpske kraljevske akademije.

Umro je u Beču 1901. i sahranjen je u manastiru Krušedol.

1912 - Umro je engleski hirurg Džozef Lister, osnivač

antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju.

        1918 - Umro je italijanski novinar i pacifista Ernesto

Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je

direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsednik Međunarodnog

kongresa za mir u Milanu 1906. a u mladosti generalštabni oficir

italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea

Garibaldija.

        1920 - Rođen je srpski glumac Milivoje Mića Tomić. U

Beogradu gde je rođen, studirao je pravo a zatim na Muzičkoj

akademiji - Dramski odsek. U prvim godinama Beogradskog dramskog

pozorišta, Ateljea 212 i prve samostalne pozorišne grupe - Dramska

družina A, ostvario je niz zapaženih uloga. U legendarnoj, prvoj

postavci Beketovog "Čekajući Godoa", Tomić je ostvario prvu

veliku ulogu. Tokom više od 50 godina Tomić je ostvario mnoštvo

značajnih i upečatljivih uloga u pozorištu, na filmu i televiziji

i jedan je od velikana srpskog teatra i filma. Lik čika Jove Zmaja

u nezaboravnoj seriji "Neven" Timotija Bajforda zapamtile su

generacije. Uloge: "Tri", "Neprijatelj", "Buđenje pacova",

"Nacionalna klasa", "Majstori, Majstori", "Maratonci trče počasni

krug", "Salaš u Malom ritu". Dobitnik je mnogobrojnih priznanja,

među kojima i nagrade "Pavle Vuisić" za životno delo 1997.

        1923 - Umro je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen,

koji je 1895. otkrio "iks-zrake", dobitnik Nobelove nagrade za

fiziku 1901. "Iks-zraci", elektromagnetski talasi dužine od

milionitog do milijarditog dela santimetra njemu u čast nazvani su

"rendgenski zraci". Primenjuju se u medicini za dubinsko snimanje

organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne promene u

strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode

lečenja i uspostavljanja dijagnoze. Koriste se i za identifikovanje

hemijskih elemenata i za strukturnu analizu raznih supstanci.

        1927 - Rođen je Konstantin Babić srpski 

kompozitor i profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u 

Beogradu, šef Katedre za muzičku teoriju. Njegov obiman 

i priznat kompozitorski opus već decenijama je nezaobilazni 

deo srpske muzičke istorije. Dela: "Koncertna intrada", 

"Preludijum za simfonijski orkestar", "Gudački kvartet", 

"Burleska za violinu i klavir", "Lovačka svita za mešoviti 

hor", "Balada za ženski hor", "Dečja simfonija za dečji 

gudački orkestar i udaraljke". 

        1942 - Glen Miler, čuveni američki džez muzičar postao

je prvi vlasnik "zlatne ploče" - pošto je prodao milion primeraka

pesme "Ćattanooga".

        1947 - U Parizu je potpisan mirovni ugovor zemalja

pobednica u Drugom svetskom ratu i Italije, Mađarske, Rumunije,

Bugarske i Finske. Jugoslaviji je dodeljen grad Zadar, poluostrvo

Istra i ostrva Cres, Lošinj i Lastovo, Italiji je dat manji ustupak

u zoni Gorice, a Trst i teritorija oko njega dobili su specijalni

status. Ministri spoljnih poslova velikih sila utvrdili su 1946. u

Njujorku status Slobodne teritorije Trsta, koja je trebalo da

nastane spajanjem zone "A" pod okupacijom angloameričkih snaga i

zone "B" pod jugoslovenskom vojnom upravom. Dogovoreno je da pre

toga Savet bezbednosti UN postavi guvernera u dogovoru sa

italijanskom i jugoslovenskom vladom, što nikad nije učinjeno.

Kriza je završena 1954. pripajanjem zone "A" (grad Trst) Italiji a

zone "B" Jugoslaviji.

        1962 - Američki pilot Frensis Pauers, oboren 1960. dok je

preletao Sovjetski Savez špijunskim avionom tipa U-2, u Berlinu je

zamenjen za sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela.

        1964 - U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu

Džervis potonuo je razarač "Vojadžer" i poginulo je više od 80

mornara.

        1979 - Umro je Edvard Kardelj, dugogodišnji funkcioner

iz vremena SFRJ i jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita,

teoretičar samoupravljanja. Važio je za velikog intelektualca

unutar KPJ/SKJ. Bio je veoma plodan autor.

        1996 - Kompjuter nazvan "Duboko plavo" ušao je u šahovsku

istoriju pobedom nad svetskim prvakom Garijem Kasparovom.

        1997 - U Mostaru je došlo do oružanog sukoba pošto

su lokalni Hrvati otvorili vatru na grupu Bošnjaka (muslimana)

iz istočnog dela grada koji su se zaputili u posetu groblju u

zapadnom, većinski hrvatskom delu podeljenog grada. Poginulo je

najmanje jedno lice a 39 je ranjeno.

        1998 - Umro je Moris Šuman, tvorac projekta unije

evropskih država, poznate kao "Šumanov plan", svojevremno šef

francuske diplomatije.

        2004 - SAD su ponovo otvorile diplomatsko predstavništvo u

Tripoliju u Libiji, nakon višegodišnje pauze.

        2004 - Od eksplozije automobila-bombe u Iskandariji južno

od Bagdada poginulo je najmanje 55 osoba.

        2004 - Francuska skupština zabranila je u državnim

školama isticanje verske pripadnosti, uključujući nošenje odeće

koja označava religijsko uverenje.

        2005 - Severna Koreja je zvanično priznala da je proizvela

nuklearno oružje za samoodbranu i da se na neodređeno vreme

povlači iz Ugovora o nuklearnom neširenju.

        2005 - Umro je američki pisac Artur Miler, jedan od

najznačajnijih dramskih pisaca 20. veka. Najpoznatiji je po drami

"Smrt trgovačkog putnika", koju je napisao u 33. godini i za koju

je 1949. dobio Pulicerovu nagradu. Dela: drame "Svi moji sinovi",

"Smrt trgovačkog putnika", "Veštice iz Salema", "Pogled sa mosta",

"Posle pada", "Događaj u Višiju", "Cena", "Slava, i razlog zašto",

"Stvaranje sveta i druga posla", "Ravno iz raja", "Nadbiskupova

tavanica", "Američki sat", zbirka priča "Više mi niste potrebni",

roman "Fokus", esej "Dramski pisac i atomski svet".

        2005 - U Saudijskoj Arabiji održani su lokalni izbori,

prvi u istoriji te islamske apsolutne monarhije, a pravo glasa su

imali muškarci stariji od 20 godina.

        2006 - Umro je francuski farmaceut i hemičar Pjer Potije,

rukovodilac istraživanja koja su rezultirala proizvodnjom jednog od

najkorišćenijih antikancerogenih lekova na svetu "taksotera".

Suština njegovog istraživanja sastojala se u imitiranju prirodnog

procesa sinteze u biljkama, uz pomoć kojeg one proizvode lekovite

supstance.

        2007 - Umro je srpski romanista Slobodan Vitanović. Kao

profesor Univerziteta u Beogradu, predavao je u svojstvu gostujućeg

profesora francuske književnosti i na univerzitetima u Bordou,

Marselju i Parizu. Bio je član Krunskog saveta princa Aleksandra

Karađorđevića i član Izvršnog saveta i potpredsednik Beogradskog

centra Evropskog društva kulture i potpredsednik Alijanse društva

Jugoslavija - Francuska.

        2009 – Dogodio se sudar američkog satelita Iridijum 33 i 

ugašenog ruskog satelita Kosmos 2251. Bio je to prvi poznati incident

te vrste. Prilikom sudara, Iridijum 33 inače lansiran 1997. je još 

uvek bio aktivan satelit. 

2014 - Umrla je Širli Templ, holivudska zvezda. Proslavila

se 1934. ulogom u filmu "Bright Eyes". Godine 1935. dobila je 

specijalnog Oskara kada je imala samo šest godina. Glumila je u 43 

filma. Pošto se iz sveta glume povukla 1950. bila je ambasador SAD 

u Gani i Čehoslovačkoj.