Dogodilo se na današnji dan
Danas je sreda, 12. februar, 2025.
1804 - Umro je nemački filozof Imanuel Kant, profesor
Univerziteta u rodnom Kenigzbergu (danas Kalinjingrad), rodonačelnik
nemačke klasične filozofije. Njegovo učenje ilustruju tri
suštinske odrednice: "kopernikanski obrat", "kriticizam" i "primat
praktičnog uma". Postavio je i hipotezu o prirodnom postanku Zemlje
i nebeskih tela - Kantova kosmogonijska hipoteza. Dela: "Kritika
čistog uma", "Kritika praktičnog uma", "Kritika rasudne snage",
"Opšta istorija prirode i teorije neba".
1809 - Rođen je engleski prirodnjak Čarls Robert Darvin,
tvorac teorije evolucije. Tokom ekspedicije brodom "Bigl" od 1831.
do 1836. sakupio je naučni materijal na osnovu kojeg je ustrojio
svoju teoriju razvitka živih bića. Putovanje Biglom opisao je
u knjizi "Put prirodnjaka oko sveta". Na obalama Južne Amerike i
ostrvima Tihog okeana proučavao je geološke formacije, biljke i
životinje i zaključio je da su se organizmi postepeno menjali.
U epohalnom delu "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja"
razradio je tezu o evoluciji. "Postanak vrsta" potpuno je izmenio
dotadašnja shvatanja u biologiji, ali je izazvao i žestoka
protivljenja. Ostala dela: "Promenljivost životinja i biljaka
pod domaćim uslovima", "Poreklo čoveka".
1809 - Rođen je američki državnik Abraham Linkoln,
predsednik SAD od 1860. do 15. aprila 1865. kad ga je u Vašingtonu
ubio jedan fanatik. Pre izbora za predsednika SAD 1860. bio
je zemljoradnik, drvoseča, lađarski momak, upravnik pošte,
advokat, kongresmen. Pripadao je Republikanskoj partiji, stranci
industrijske buržoazije koja je bila za ukidanje ropstva. Od 1861.
do 1865. predvodio je rat protiv južnih država SAD, u kojima su
vlasnici veleposeda (najčešće plantaža pamuka) želeli da
očuvaju ropstvo, zbog gotovo besplatne radne snage.
1818 - Čile je proglasio nezavisnost od Španije.
1832 - Pacifička ostrva Galapagos su pripojena Ekvadoru.
1841 - Rođen je srpski pisac Laza Kostić, izuzetno
snažna i originalna pesnička priroda. U poeziju je uneo nove
i smele oblike i obogatio je srpski književni jezik novim izrazima.
Eksperimentator i tvorac novih puteva, bio je začetnik srpske
avangardne lirike i napisao je nekoliko pesama koje su najviša
ostvarenja srpskog romantizma. Istakao se i prevođenjem Vilijama
Šekspira - bio je poliglota i čovek velike erudicije. Gimnaziju je
učio u Pančevu, Novom Sadu i Budimu, a prava je diplomirao u
Pešti, gde je i doktorirao. Kao nacionalni radnik, publicista
i saborac Svetozara Miletića, vođe vojvođanskih Srba, hapšen
je od strane Austrougarskih vlasti. Kostić je bio i prvi predsednik
1882/83. Srpskog novinarskog društva (danas Udruženje novinara
Srbije). Dela: lirske pesme i balade, poetične tragedije "Maksim
Crnojević", "Pera Segedinac", rasprave "Kritički uvod u opštu
filozofiju", "O Jovanu Jovanoviću Zmaju, njegovu pevanju,
mišljenju i pisanju", "Osnova lepote u svetu".
1851 - Edvard Hargrejvs je pronašao zlato u Samerhil Kriku
u Novom Južnom Velsu, izazvavši zlatnu groznicu u Australiji.
1863 - Srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević
napisao je zaveštajno pismo kojim je poklonio državi palatu u
Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino zdanje. U pismu Ministarstvu
prosvete naglasio je da kuću ustupa "svom otečestvu" za smeštaj
"učenih i prosvetnih zavoda". U Kapetan-Mišinom zdanju nalazila
se docnije Velika škola, Prva beogradska gimnazija, potom
Univerzitet, Narodna biblioteka, Muzej, a danas rektorat Beogradskog
univerziteta uz neka odeljenja Filozofskog fakulteta. Palata koju
je otadžbini darovao Kapetan Miša smatra se najuspešnijim
ostvarenjem češkog arhitekte Jana Nevole.
1912 - Abdicirao je poslednji kineski car iz dinastije
Mandžu - Pu Ji, posle čega je Kina postala republika sa
predsednikom Sun Jat Senom. Kada je Japan 1932. od severoistočnih
kineskih provincija stvorio satelitsku državu Mandžuko, Pu je
"vraćen" na presto, postavši figura u rukama osvajača. Posle
Drugog svetskom rata je osuđen, ali pošto je na robiji "shvatio"
grešku pomilovan je i 1962. postavljen za člana Nacionalnog
kongresa. Do kraja života radio je kao baštovan. Ostavio je
memoare pod naslovom - "Bio sam kineski car".
1923 - Rođen je italijanski filmski režiser Đanfranko
Korsi, poznat kao Franko Zefireli, koji je režirao i opere i
muzičke drame. Posebno je cenjen po inscenacijama drama Vilijama
Šekspira, kojem je ostao veran adaptirajući njegova dela i za
filmove "Ukroćena goropad" i "Romeo i Julija".
1944 - Umro je srpski etnolog i antropogeograf Jovan
Erdeljanović, član Sprske kraljevske akademije, profesor
Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom
i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja
prisustva Srba u današnjoj Vojvodini kao i plemenskog života u
Crnoj Gori. Dela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo
Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih
plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi
najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O poreklu Bunjevaca",
"Makedonski Srbi", "O počecima vere i drugim etnološkim
problemima".
1949 - U Beogradu je počela nastava na Akademiji za
pozorišnu umetnost, osnovanoj 1948. Prvi dekan Akademije bio je
Dušan Matić, a prvi profesori glume bili su Mata Milošević i
Jozo Laurenčić, njihovi asistenti Miroslav Belović, Stevo Žigon
i Soja Jovanović. Prvi profesori režije novoustrojene Akademije
bili su Bojan Stupica i Hugo Klajn.
1953 - Sovjetski Savez je prekinuo diplomatske odnose sa
Izraelom posle bombaškog napada na sovjetsko poslanstvo u Tel
Avivu.
1961 - Umro je srpski pisac Branko Miljković, liričar
snažnog intelektualizma. Počeo je da piše kao srednjoškolac i
1957. objavio je prvu zbirku pesama "Uzalud je budim". Nadahnuto je
prevodio moderne ruske i francuske pesnike. Ostala dela: zbirke
pesama "Poreklo nade", "Vatra i ništa", "Krv koja svetli", "Pesme",
"Smrću protiv smrti".
1973 - Severni Vijetnam je tokom Vijetnamskog rata
oslobodio prvu grupu američkih ratnih zarobljenika.
1974 - U Moskvi je uhapšen ruski pisac Aleksandar
Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, a sutradan
mu je oduzeto sovjetsko državljanstvo i proteran je iz zemlje,
posle čega je u emigraciji proveo dve decenije.
1979 - Umro je francuski filmski režiser Žan Renoar, sin
slikara Ogista Renoara. Autor je niza antiratnih filmova koji su
snažno uticali na duhovno stanje nacije. Napisao je knjige "Renoar,
moj otac" i "Moj život i moji filmovi". Filmovi: "Nana", "Kučka",
"Madam Bovari", "Toni", "Zločin gospodina Lanža", "Izlet", "Velika
iluzija", "Marseljeza", "Čovek-zver", "Pravilo igre", "Močvara",
"Ova zemlja je moja", "Žena na obali", "Reka", "Helena i
muškarci", "Frenč kankan", "Testament doktora Kordelijera",
"Doručak na travi".
1979 - U Rodeziji (sadašnji Zimbabve) gerilci su ubili 59
ljudi, oborivši putnički avionu "Er Rodezije".
1984 - Umro je argentinski pisac Hulio Kortasar, jedan od
najznačajnijih u latinoameričkoj literaturi, majstor kratke
priče. Motivi igre, rituala i mita uvrstili su ga među najveća
imena svetske književnosti, dok njegovom prozom dominiraju
socijalno-političke teme. Dela: zbirke pripovedaka "Tajno
oružje", "Kraj igre", "Sve vatre oganj", "Neko ko ovuda ide",
"Toliko volimo Glendu", "Progonitelj", romani "Školice", "Manuelova
knjiga", književni ogledi "Poslednja runda", "Istorija kronopija i
fama", "Put oko dana za 80 svetova", putopis "Autonauti kosmoputa".
1986 - SAD su Jugoslaviji izručile hrvatskog ratnog
zločinca Andriju Artukovića, ministra unutrašnjih poslova
ustaške "Nezavisne države Hrvatske". Suđenje u Zagrebu pretvoreno
je u farsu, pošto mu je suđeno samo za nekoliko pojedinačnih zločina.
1990 - Karmen Lorens postala je premijer Zapadne Australije
kao prva žena šef vlade neke od australijskih država.
1996 - Jaser Arafat je preuzeo dužnost prvog palestinskog
predsednika.
1997 - Hvang Đang Jop, blizak saradnik predsednika Severne
Koreje Kim Đong Ila, zatražio je u južnokorejskoj ambasadi u
Pekingu politički azil u Južnoj Koreji.
1999 - Američki senat opredelio se većinom glasova protiv
smenjivanja predsednika SAD Bila Klintona, odlučujući povodom
skandalozne ljubavne afere šefa države i pripravnice u Beloj kući
Monike Luinski.
2002 - Pred Sudskim većem Haškog tribunala počelo je
suđenje bivšem predsedniku Jugoslavije i Srbije Slobodanu Miloševiću.
2002 - Pad iranskog putničkog aviona tipa "Tu-154" na zapadu
Irana nije preživeo niko od 117 putnika i članova posade.
2004 - Umro je srpski baletski igrač Dušan Trninić.
Ostvario je veliki broj uloga, uključujući role u baletima
"Šeherezada", "Balerina i banditi", "Plavi Dunav", "Druga rapsodija",
"Ohridska legenda", "Romeo i Julija", "Žizela", "Labudovo jezero",
"Ljubav čarobnica". Pored gostovanja sa baletom nacionalnog teatra u
inostranstvu, ostvario je i niz izuzetno uspešnih samostalnih nastupa
u Italiji, Španiji, Grčkoj, Kini, Nemačkoj.
2016 - Ruski patrijarh Kiril i papa Frančesko (Franja) sastali
u Havani, Kuba. Susret dve najistaknutije ličnosti hrišćanskog sveta
doživljen je kao gest velikog simboličkog značaja.
2016 - Izrael je pozdravio usvajanje, u Skupštini Srbije, Zakona
o restituciji imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih
naslednika.
2017 - Severna Koreja lansirala je novi tip balističke rakete
srednjeg do dugog dometa, sposobnog da nosi nuklearnu glavu. Vojni izvori
Južne Koreje naveli su da je raketa lansirana iz vazduhoplovne baze u
zapadnoj proviniciji Severni Pjongan dostigla visinu od 550 kilometara i
da je pala u more pošto je prešla razdaljinu od 500 kilometara. Pentagon
je saopštio da se ne radi o interkontinentalnoj balističkoj raketi.
2019 - Vlada u Skoplju je saopštila da je Prespanski sporazum
i formalno stupio na snagu, čime je ime države i zvanično promenjeno
u Republika Severna Makedonija, pošto su ustavni amandmani publikovani
u Službenom glasniku te zemlje.
Коментари
Постави коментар