Dogodilo se na današnji dan
Danas je petak, 20. septembar, 2024.
1519 - Portugalski moreplovac Fernando Magelan isplovio
je iz Sevilje s pet brodova i 270 mornara, predvodeći špansku
ekspediciju na putu oko sveta. Dve godine kasnije ubijen je u
okršaju s filipinskim urođenicima, a 1522. u Španiju se vratio
samo brod "Viktorija" i 18 preživelih i tako je prvi put dokazano
da je Zemlja okrugla.
1772 - Rođen je srpski književnik Joakim Vujić, otac
modernog srpskog pozorišta. Bavio se prevodilaštvom, glumom, pisao je putopise, bio je neka vrsta svetskog putnika, poznavao niz stranih jezika. Školovao se u Baji, Kaloči, Segedinu.
Licej i prava učio je u Požunu (Bratislava). Prva "teatralna predstavlenija" priredio je u Pešti, Baji i Segedinu između 1813. i 1815, a u Zemunu 1823. U tadašnjoj Kneževini Srbiji je s prekidima boravio od 1833. do smrti, i u Kragujevcu i Beogradu je, kao "Knjaževsko-serbskog teatra direktor", osnovao 1834. i 1836. prve pozorišne trupe. Bio je protivnik jezičke reforme Vuka Karadžića kao i brojni učeni Srbi Vukovog vremena. Napisao je "Putešestvije po Serbiji",
"Zemljeopisanije", kao i 21 dramsko delo, uključujući
"Kreštalicu", "Fernanda i Jariku" i "Ljubovnaju zavist
čerez jedne cipele". Autor je i jedne Francuske gramatike.
1773 - Rođen je Atanasije Stojković srpski i ruski
pisac i naučnik, član ruske Carske akademije nauka, profesor i
rektor univerziteta u Harkovu. Pohađao je "gramatikalnu latinsku"
školu u Rumi, školovanje je nastavio u Šopronu, Segedinu i
Požunu (danas Bratislava) a u Getingenu je doktorirao filozofiju.
Od 1803. predavao je na Univerzitetu u Harkovu. Jedan je od
učenih Srba koje je carska Rusija pozvala da budu profesori
na tom univerzitetu, uz Gligorija Trlajića, Savu Petrovića,
Đorđa Koritara. Bio je i rektor i osnivač harkovskog Učenog
društva. Jedan je od nosilaca prosvetiteljstva kod Srba, uz
Dositeja i Pavla Solarića, i bio je među najvećim protivnicima
jezičke reforme Vuka Karadžića. U Budimu je 1801/3 (na podsticaj
Dositeja Obradovića) objavio trotomno delo: "Fisika, prostim
jezikom spisana za rod Slaveno-serbskij". Autor je i prvog originalnog
srpskog romana: "Aristid i Natalija" na tradicijama tzv.
sentimentalnih romana 18.v. iako se začecima beletristike kod
Srba, smatra prerada Marmontelovog "Velizarija" Pavla Julinca
(1730-1785). Po uzoru na Volterov "Kandid" napisao je: "Kandor
ili otkrivanje egipetskih tain", filozofsko poučno delo. Autor
je i dela: "O vazdušnom kamenju i njihovom poreklu", koja se smatra
jednom od prvih ozbiljnih studija o meteoritima uopšte. U Istočnom
Sibiru, gde je 30. juna 1908. godine pao meteorit i izazvao ogromna
razaranja, postoji breg nazvan "Stojkovićevo brdo".
1833 - Rođen je italijanski novinar i pacifista Ernesto
Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je
direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsednik Internacionalnog
kongresa za mir u Milanu 1906. a u mladosti generalštabni oficir
italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea
Garibaldija.
1842 - Rođen je škotski hemičar i fizičar Džejms
Đuer. Prvi je dobio tečan, a zatim i čvrst vodonik. Između
ostalog, Đuer je pronašao i termos-bocu.
1863 - Umro je nemački filolog i književnik Jakob Grim,
osnivač savremene germanistike. Skrenuo je pažnju intelektualne
javnosti na narodne umotvorine i jezik. Izučavao je istoriju jezika
i starije književnosti. Bavio se narodnim predanjem, mitovima i
bajkama, folklorom i običajima. Zasnovao je 1852. veliki "Nemački
rečnik" i napisao je "Istoriju nemačkog jezika". Prevodio je
srpske narodne pesme, a iz prijateljstva s Vukom Karadžićem
nastao je prevod Vukove Srpske gramatike. Zajedno s mlađim
bratom Vilhelmom sakupio je i obradio brojne bajke.
1870 - Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela II
preotele su Rim od malobrojnih Francuza, koji su se tu nalazili
kako bi štitili papsku državu Vatikan. Napoleon III je nastojao
da onemogući ujedinjenje Italije. Rim je ubrzo proglašen
prestonicom ujedinjene Italije.
1878 - Rođen je američki pisac Apton Bil Sinkler,autor
više romana sa socijalnim temama, političkih i socijalnih spisa.
Dela: "Džungla", "Metropola", "Kralj ugalj", "Džimi Higins", "Kraj
sveta", "Između dva sveta", "Aždajini zubi", "Široka je kapija",
"Predsednikov agent", "Svet koji treba osvojiti", "Predsednička
misija".
1904 - U Etnografskom muzeju u Beogradu otvorena
je prva stalna postavka. Etnografski muzej osnovan je februara
1901, ali sakupljanje etnografskih predmeta otpočelo je
organizovano u Srbiji još 1844. U okviru Narodnog muzeja Srbije
(Serbskonarodni muzeum). Prvo pravo sistematsko sakupljanje
obavljeno je radi učešća na Sveslovenskoj izložbi 1867. u
Moskvi. U okrilju Srpskog učenog društva 1872. pojavio se
predlog za osnivanje muzeja koji bi čuvao etnografske predmete,
Stojan Novaković je tada izložio Predlog i nacrt za osnivanje
Srpskog istorijsko-etnografskog muzeja. Kada je februara 1901.
iz Narodnog muzeja u posebnu zgradu, poklon Stevče Mihailovića,
trgovca iz Jagodine, preseljena etnografska zbirka, počeo je s radom
poseban Etnografski muzej. Prvi upravnik bio je Sima Trojanović,
i već 1904. fond muzeja čuvao je oko 8.500 eksponata. Od 1926.
redovno izlazi Glasnik Etnografskog muzeja. Godine 1951. Muzej
je smešten u reprezentativno zdanje negdašnje Beogradske berze,
na Studentskom trgu, izgrađeno 1934. po projektu Milutina
Borisavljevića.
1916 - Na predlog ministra vojnog regent prestolonaslednik
Aleksandar Karađorđević odobrio je Uredbu o vojnom telegrafu, na
osnovu koje su male jedinice veze, iz sastava roda inžinjerije,
prerasle u veće jedinice ranga bataljon-puk i veza je postala
samostalan rod Srpske vojske. Taj datum se obeležava kao Dan Brigade
veze i Dan službe telekomunikacije Vojske Srbije.
1934 - Rođena je italijanska filmska glumica Sofija Loren,
koja se proslavila u neorealističkim italijanskim filmovima posle
Drugog svetskog rata, a kao plod udaje za producenta Karla Pontija
postala je svetska zvezda. Filmovi: "Napuljsko zlato", "Žene sa reke",
"Hleb, ljubav i...", "Čočara", "Crna orhideja", "Čežnja pod
brestovima", "Sid", "Dve žene", "Ključ", "Brak na italijanski
način", "Grofica iz Hongkonga", "Suncokret", "Izuzetan dan".
1945 - Vrh rimokatoličke crkve u Hrvatskoj objavio je
"Pastirsko pismo", čiji je duhovni tvorac bio zagrebački nadbiskup
Alojzije Stepinac, u kojem je žestoko napadnuta nova vlast u
Jugoslaviji zbog presuda "katoličkim vjernicima i svećenicima"
zbog odvajanja crkve od države i zbog agrarne reforme. Presude
rimokatoličkim vernicima velikim delom su bile posledica masovnog
učešća u ustaškim redovima, odnosno počinjenih zločina.
1957 - Umro je finski kompozitor Jan Sibelijus, čiji je
originalni stil inspirisan finskim muzičkim folklorom i narodnim
epom "Kalevala". Dela: simfonijska pesma za orkestar "Finlandija",
orkestarske legende "Labud iz Tuonela", "Povratak Lemikainena",
uvertira "Karelija", violinski kocert.
1970 - Sovjetski kosmički brod "Luna 16" spustio se na
Mesec radi uzimanja delova tla Zemljinog satelita.
1976 - Švedska Socijaldemokratska partija poražena je na
izborima za skupštinu, posle više od 40 godina na vlasti.
1977 - Vijetnam i Džibuti, do tada francuska kolonija,
primljeni su u UN.
1984 - U dvorište ambasade SAD u Bejrutu kamionom punim
eksploziva uleteo je islamski terorista-samoubica i usmrtio 40
osoba.
1988 - Umro je Tibor Sekelj, geograf, istraživač i
putopisac, literata. Učestvovao je u istraživačkim ekspedicijama
širom sveta, napisavši pritom mnoštvo putopisa, ali i jedan
udžbenik za esperanto. Dela: putopisi "Oluja nad Akonkagvom",
"Osvojenje vrhova", "Kroz zemlju Indijanaca", "Putovanje izvan
vremena", "Nepal otvara vrata", "Gde civilizacija prestaje",
"Karavana prijateljstva", roman "Nađena sreća", knjiga za decu
"Kumenana" (prevedena na 16 jezika).
1989 - Frederik Vilhelm de Klerk preuzeo je dužnost
predsednika Južne Afrike.
1990 - Preminuo je srpski konstruktor aviona Slobodan
Zrnić, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, jedan
od konstruktora letelica IK-3 i S-49. Avion IK-3 je 6. aprila 1941.
u aprilskom ratu učestvovao u odbrani Beograda od napada nemačke
ratne avijacije, kada se pokazao kao efikasan. Završio je Mašinski
fakultet u Beogradu i usavršavao vazduhoplovnu tehniku u Francuskoj,
a kao ekspert UN nekoliko godina je proveo u Africi.
1990 - Skupštine Istočne (Demokratska republika Nemačka)
i Zapadne Nemačke (Savezna republika Nemačka) potvrdile su ugovor
o ujedinjenju dveju država.
2000 - Umro je ruski kosmonaut German Titov, drugi čovek
koji je leteo u svemir. Titov je avgusta 1961, u brodu "Vostok 2",
proveo 25 sati u svemiru, obišavši Zemlju 17 puta. Za zasluge u
osvajanju vasione, dobio je najviše državne nagrade i zvanje
heroja Sovjetskog Saveza.
2004 - Sjedinjene Američke Države zvanično su ukinule
trgovinski embargo protiv Libije uveden 1986. godine, pošto je ova
zemlja prethodno odustala od proizvodnje oružja za masovno
uništavanje.
2005 - Umro je lovac na naciste Simon Vizental. Sam je
preživeo holokaust i proveo je gotovo šest decenija prikupljajući
informacije o onima koji su smatrani najodgovornijim za ubistvo 6
miliona Jevreja u Drugom svetskom ratu. Pomogao je da se pred licem
pravde nađe više od 1.100 nacističkih ratnih zločinaca, između
ostalih i Adolf Ajhman, firerova desna ruka u kampanji za
istrebljenje Jevreja, i Franc Stangl, bivši komandant konclogora
Treblinka.
2006 - Najmanje 43 rudara poginula su, dok su dva
povređena u eksploziji u rudniku "Lenjin" u gradu Šahtinsk,
južno od glavnog grada Kazahstana, Astane.
2006 - Umro je švedski filmski snimatelj Sven Nikvist,
bliski saradnik Ingmara Bergmana. Nikvist je dobitnik dva Oskara za
filmove "Krici i šaputanja" (1973) i "Fani i Aleksandar" (1982),
oba u režiji Bergmana.
2018 - Prilikom prevrtanja trajekta na jezeru Viktorija,
Tanzanija, poginule su 224 osobe. Preopterećeni trajekt "Njerere"
prevrnuo se nedaleko od ostrva Ukereve, najvećeg na jezeru Viktorija.
2021 - Prilikom napada na Državnom univerzitetu u Permu,
Rusija, ubijeno je šest osoba a 48 je povređeno. Napadač, student,
Timur Bekmansurov, ranjen takođe prilikom hapšenja, upao je u
univerzitetsko zdanje i započeo napad vatrenim oružjem.
2023 - Preminuo je Nikola Mirkov, dugogodišnji urednik
i rukovodilac u RTS. Godinu dana pošto je diplomirao ekonomiju u
Beogradu, počinje da radi za tadašnju RTV Beograd, 1971. Godine
1985. postaje glavni urednik Prvog programa Radio Beograda. Direktor
te kuće bio je tokom 15 meseci, do avgusta 1991. Jula 2001. vratio
se u RTS, kao urednik Kulturno umetničkog programa. Od 2006. direktor
je Televizije Beograd. Od oktobra 2013. bio je vršilac dužnosti
generalnog direktora RTS-a. Bio je veliki bibliofil, zaljubljenik
i poznavalac umetnosti, otuda i pokrovitelj kako Galerije RTS-a tako
i sektora izdavačke delatnosti njegove matične kuće, biblioteke
Rara, gde su nanovo objavljivane retke stare knjige.
Коментари
Постави коментар