Istorijski revizionizam u Hrvatskoj: Od muzeja žrtava komunizma do ostavke upravnika Spomen-područja Jasenovac

Jedna od glavnih tema u Hrvatskoj poslednjih dana, koju u prvi plan gura desničarski Domovinski pokret, jeste osnivanje muzeja posvećenog "žrtvama komunističkog terora", kao još jedan pokazatelj skretanja u desno u toj zemlji nakon formiranja nove vlade u kojoj su upravo Domovinski pokret i HDZ. Najglasniji zagovornik ove ideje je poslanik DP-a Stjepan Bartulica zbog kog je taj uslov uvršten u koalicioni sporazum Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Domovinskog pokreta. 

"U okviru kulturne politike, Hrvatska će dobiti novi muzej posvećen žrtvama komunističkog terora u Zagrebu. S obzirom na to da nije sprovedena lustracija, to je minimum koji mora da se napravi. Demohrišćanski HDZ ne bi smeo da se protivi ovim zahtevima", poručio je Bartulica na nedavno održanoj konferenciji za medije.

Ubrzo se oglasio i predsednik hrvatskog Sabora Gordan Jandroković iz redova HDZ-a, koji je potvrdio da je muzej žrtava komunizma deo koalicionog sporazuma koji, kako je naveo, "kreće u realizaciju".

"Što se tiče roka, nema razloga da to predugo traje", poručio je Jandroković.

Stjepan Bartulice viđeni je član DP, partije široko poznate po svojim nacionalističkim stavovima, pa i po koketiranju sa ustaštvom. Taj pokret se, između ostalog, zalaže za odbranu ustaškog pozdrava "za dom spremni", ali je poznat i po borbi protiv prava Srba (slučaj ćirilica u Vukovaru), te političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj, kao što je SDSS Milorada Pupovca. DP je čak svoj ulazak u vladu, a bez njih se nije moglo do većine, uslovio time da u njoj ne bude Pupovčev SDSS.

Ideja Bartulice, međutim, naišla je na kritiku hrvatskih istoričara i medija, pa tako novinar Ivan Violić za "Telegram" piše da sam muzej žrtava komunizma načelno ne bi trebalo da bude sporan jer je, kako navodi, komunizam u Hrvatskoj prouzrokovao mnogo žrtava.

"Međutim, u sadašnjim političkim okolnostima, koje obeležava žalosna činjenica da je proustaška stranka ušla u vladu, i to prvi put u istoriji Republike Hrvatske, sasvim je neizbežno da Muzej žrtava komunizma postane još jedan gromoglasni instrument istorijskog revizionizma", navodi Violić.

Prema njegovim rečima, muzej će se koristiti da bi se dokazivalo "kako su hrvatski antifašisti bili antihrvati, dok su ustaše bile dobri Hrvati".

"Utoliko je Jandrokovićeva najava osnivanja Muzeja žrtava komunističkog terora samo još jedan prilog prevrednovanju stvarnog, nesumnjivo zločinačkog karaktera NDH, što je za Hrvatsku strateški opasno", ističe novinar.

"Strah me je tog podilaženja DP-u"

Komentarišući inicijativu Domovinskog pokreta, hrvatski istoričar Hrvoje Klasić rekao je da ne bi bio skandal da Hrvatska dobije muzej zločina komunizma, ali ističe da bi bio skandal da nema "muzej zločina genocida i Holokausta koje su ustaše sprovodile tokom Drugog svetskog rata". On je za hrvatski N1 rekao da HDZ podilazi desnici jer je izgubio desni deo biračkog tela.

"Strah me je tog podilaženja DP-u i po pitanju prošlosti, i po nekim drugim pitanjima", naveo je Klasić.

Dodao je da Jugoslavija nije bila isto što i komunističke Bugarska, Rumunija i Poljska. 

"Svesti tu priču samo na priče o zločinima, nije ispravno. Nije to samo to. Danas u Budimpešti postoji Muzej terora posvećen Drugom svetskom ratu. Kako će u tom našem muzeju zločina komunizma biti predstavljen Franjo Tuđman? On je partizan, komunista i oficir JNA koji napreduje u karijeri. Recite mi, ko to napreduje u karijeri tih godina? Je l' to žrtva komunizma?"

Ideju o osnivanju muzeja o žrtvama komunizma kritikovala je i istoričarka Vlatka Vukelić koja je u autorskom tekstu za "Hrvatski glasnik" naglasila da je neophodan "politički i društveni konsenzus, ali i konsenzus struke". 

"Smatram naivnim na ovakav način kretati u taj mega-projekat, da ne kažem i štetnim", napisala je Vukelić.

Ona je istakla da politika treba da bude "distancirana od uticaja na kadrovske potencijale i kapacitete, odnosno od ljudi koji će u takvoj instituciji raditi".

"Teško to možemo da očekujemo u ovako polarizovanoj atmosferi", navela je hrvatska istoričarka.

Slučaj upravnika Spomen-područja Jasenovac

Da se politička situacija u Hrvatskoj zakomplikovala, pokazuje i slučaj upravnika Spomen-područja Jasenovac Iva Pejakovića koji je podneo ostavku na tu funkciju nakon što je Večernji list objavio tekst fektčeking projekta "KroFakt" o navodno netačnim podacima koje je ta institucija objavila na društvenim mrežama.

"Prema Statutu Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac, upravnik je osoba koja odgovara za rad ustanove, a samim tim i za tekstove koji se nalaze na stranicama Spomen-područja Jasenovac na društvenim mrežama. U tom kontekstu, a s obzirom na tekst koji je objavljen na platformi KroFakta, te u Večernjem listu, a koji ukazuje na neke neprecizne formulacije koje se nalaze na stranici Spomen-područja Jasenovac, podneo sam ostavku na mesto upravnika Spomen-područja Jasenovac", naveo je Pejaković u saopštenju.

Međutim, prema pisanju hrvatskog portala "Novosti", Pejakovićeva ostavka je posledica "narasle ekstremno desne atmosfere u društvu i šireg političkog konteksta". Za "KroFakt" je sporna bila objava o sastanku održanom u nemačkoj ambasadi u Zagrebu, u junu 1941. godine, u kojoj piše da je tada zaključeno da "srpsko pitanje" u NDH treba rešiti "masovnim iseljavanjem Srba u Srbiju, masovnim ubijanjima na terenu i deportovanjem u koncentracione logore".

U tekstu "KroFakta" ističe se da izvorna arhivska građa i istoriografski radovi pokazuju da su te tvrdnje neutemeljene, odnosno da se ne spominje da je na tom sastanku ustaša sa predstavnicima Trećeg rajha razmatrano da se srpsko pitanje reši na takav način.

Pejaković je za portal "Novosti" rekao da je "došlo takvo vreme" i da je u ovakvoj situaciji odlučio da podnese ostavku jer više nije hteo da "učestvuje u tim raspravama". Odgovarajući na pitanje novinara, precizirao je da je politička situacija u Hrvatskoj "izazovna i na unutrašnjem i na spoljnom planu", u kontekstu rasprave u generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija o rezoluciji o Srebrenici, ali i najavljene rasprave u crnogorskom parlamentu o rezoluciji o ustaškom logoru Jasenovac.

"Potrebno je zauzeti stav i odrediti koje pravne termine treba koristiti. Treba definisati terminima šta se dogodilo u NDH", istakao je Pejaković.

Dodao je da u hrvatskoj javnosti, uključujući tamošnju vlast, nisu sporni Holokaust nad Jevrejima, ni genocid nad Romima počinjen u Jasenovcu, ali da jeste sporno pitanje "genocida nad Srbima". Istakao je da za njega takva definicija nije sporna, te da je, u ime ustanove koju je predstavljao, o ustaškim zločinima nad Srbima u Drugom svetskom ratu govorio kao o genocidu.

U hrvatskoj vladajućoj garnituri, sa druge strane, ima onih koji izbegavaju da osude zločine počinjene nad Srbima u Jasenovcu, pa je tako pre nekoliko meseci mnistarka kultura i medija Nina Obuljen Koržinek, pod čijim ministarstvom je i JUSP Jasenovac, na pitanje novinara o inicijativi Međunarodnog saveza za sećanje na Holokaust (IHRA) da se Jasenovac uvrsti na popis svetske baštine UNESKO, govorila o "očuvanju mesta stradanja, mesta Holokausta nad Jevrejima, genocidu nad Romima i masovnim zločinima".

Stradanje Srba, međutim, nije spomenula, pa tako ni zločine počinjene nad njima, ne samo u NDH, nego i u Jasenovcu, iako su Srbi, brojčano, bili najveće žrtve ustaškog logora, ističu "Novosti".

IZVOR: NIN