Dogodilo se na današnji dan
- Danas je četvrtak, 18. april, 2024.
1480 - Rođena je Lukrecija Bordžija, kćerka potonjeg
pape Aleksandra VI. Optuživana za krajnji nemoral, u stvarnosti
je bila žrtva političkih igara oca. Otuda i tri politička braka,
prvi put s grofom od Pezara Đovanijem Sforcom, drugi put s Alfonsom
Aragonskom, kojeg je ubio njen brat Čezare, a treći put s grofom
od Ferare Alfonsom I. Na dvoru u Ferari okupljala je umetnike i
naučnike, uključujući Ticijana Večelija, Ludovika Ariosta i
Pjetra Bemba.
1820 - Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Franc fon
Supe, autor više popularnih opereta. Dela: operete "Laka konjica",
"Bokačo", "Lepa Galateja", "Fatinica".
1867 - Turci su predali ključeve Beograda i drugih gradova
srpskom knezu Mihailu Obrenoviću, što je bio završni čin u dugom
procesu političkog oslobađanja tadašnje Kneževine Srbije od
turske vlasti. U prisustvu srpskih i turskih izaslanika pročitan je
carski ferman na srpskom i turskom jeziku, na bedem je podignuta
srpska zastava i ispaljena salva iz 21 topa, a poslednji turski
zapovednik Riza paša predao je ključeve knezu Mihailu, koji je
potom trijumfalno ujahao u Kalemegdansku tvrđavu. U toku
ceremonije, kapetan Svetozar Garašanin zamenio je turske stražare
na tvrđavi srpskim vojnicima. Konačno formalno međunarodno
priznanje Srbija je dobila na Berlinskom kongresu 1878.
1872 - Rođena je srpska slikarka Beta Vukanović, koja je
tokom 80 godina naslikala impozantan broj ulja, akvarela, crteža i
kao pedagog uticala je na generacije srpskih slikara. Na studijama
slikarstva u Minhenu upoznala je budućeg supruga Ristu Vukanovića,
takođe slikara. S njim 1898. dolazi u Beograd kojem je ostala
privržena do kraja života i s velikom predanošću je učestvovala
u umetničkom životu Srbije. Zaslugom tog umetničkog para Beograd
je dobio slikarsku školu, koja je prerasla u Umetničku školu.
Jedan je od osnivača "Lade" i "Cvijete Zuzorić" - društva srpskih
umetnika, slikara i vajara i začetnik za ono doba relativno smele
karikature. Isprva je slikala u maniru impresionista, ali se docnije
približila čvršćoj realističkoj formi.
1906 - U zemljotresu u San Francisku poginulo je više od
1.000 ljudi, sa zemljom su sravnjene mnoge četvrti grada koji je
tada imao 400.000 stanovnika, a oko 200.000 ljudi ostalo je bez
doma.
1922 - Umro je srpski pisac i političar Svetomir
Nikolajević, profesor Velike škole, član Srpske kraljevske
akademije, predsednik vlade Srbije, ministar unutrašnjih dela i
jedan od osnivača Radikalne stranke. Studirao je istoriju na
Velikoj školi u Beogradu i na više evropskih univerziteta. Znatno
je uticao na srpsku književnost u drugoj polovini 19. veka. Više
njegovih studija, kritika, eseja, objavljeno je sabrano pod naslovom
"Listići iz književnosti".
1927 - Rođen je Semjuel Hantington, američki politikolog.
Harvardski profesor, postao je poznat po teoriji "Sukoba
civilizacija" prvobitno publikovanoj u poznatom časopisu "Forin
afers" (Foreign afairs) i docnije u istoimenoj knjizi. Iako njegova
teorija nije bila ni nova ni originalna, predstavljena je kao pravo
otkriće u tadašnjim okolnostima. U vreme predsednika Kartera
1977/8. radio je kao kao koordinator planiranja za Nacionalni savet
bezbednosti SAD.
1936 - Umro je italijanski kompozitor Otorino Respigi,
đak Nikolaja Rimskog-Korsakova, koji je stvarao dela raskošnih
orkestarskih boja, uglavnom u impresionističkom maniru. Dela:
"Gregorijanski koncert" za violinu i orkestar, simfonijske poeme
"Rimske pinije", "Rimske fontane", "Rimski praznici", opere.
1942 - Američki avioni su u Drugom svetskom ratu prvi put
bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju, što je imalo veliki psihološki
efekat na Japance, pošto je tamošnja propaganda tvrdila da je nebo
nad Japanom "apsolutno bezbedno".
1946 - Zvanično je raspušteno Društvo naroda, bila je to
preteča Ujedinjenih nacija, nastala na sličnim osnovama, ali se
nije pokazala efikasnom.
1951 - U Parizu su Belgija, Zapadna Nemačka, Italija,
Luksemburg, Francuska i Holandija potpisale ugovor o osnivanju
Evropske zajednice za ugalj i čelik, prethodnice sadašnje Evropske
unije.
1954 - Gamal Abdel Naser, jedan od vođa udara kojim je
1953. svrgnut kralj Faruk I, postao je predsednik vlade Egipta.
1955 - Umro je Albert Ajnštajn, najistaknutiji teoretičar
fizike u 20. veku, tvorac teorije relativiteta, dobitnik Nobelove
nagrade za fiziku 1921. Studirao je matematiku i fiziku na
Politehnici u Cirihu, gde je dobio švajcarsko državljanstvo i
oženio se srpskom matematičarkom Milevom Marić, čiji doprinos
njegovom delu nije potpuno rasvetljen. Vanredni profesor u Cirihu
je postao 1909. a 1914. direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu
i član Pruske akademije nauka, pa je ponovo primio nemačko
državljanstvo. Iz Nemačke je emigrirao u SAD 1933. posle dolaska
nacista na vlast. Među velikim imenima nauke bio je jedan od
najupornijih u osudi rata i nacizma. Objavio je 1905. specijalnu,
a 1916. opštu teoriju relativnosti. Objasnio je 1905. zakon
fotoelektričnog efekta pomoću kvantne teorije. Razvio je teoriju
fizičkog polja, tražeći vezu među gravitacionim i
elektromagnetnim poljima. Rasprave o osnovanosti teorije
relativiteta još nisu zaključene, ali je nesumnjivo da je njegov
naučni rad izmenio predstavu o svetu i vasioni i postavio temelj
novih nauka. Dela: "Osnovi opšte teorije relativnosti", "O
specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti", "Značenje
relativnosti", "Teorija Braunovih kretanja", "Elektrodinamika tela
u kretanju", "Evolucija fizike", "Moja slika sveta", "Ideje i
mišljenja".
1955 - U indonežanskom gradu Bandung počela je
afroazijska konferencija 29 zemalja, na kojoj su potvrđeni principi
dekolonizacije i stvaranja asocijacije zemalja "trećeg sveta" kao
alternative blokovima.
1976 - Oko 40.000 izraelskih demonstranata umarširalo je u
okupiranu Zapadnu obalu, zahtevajući da Izrael pripoji tu
teritoriju.
1982 - Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti Zimbabvea,
glavni grad Solzberi je preimenovan u Harare.
1983 - U eksploziji bombe koju su islamski teroristi
aktivirali u ambasadi SAD u Bejrutu, najmanje 63 osobe su poginule.
1988 - Ratni brodovi SAD uništili su dve iranske naftne
platforme na moru i napali dve iranske fregate, u znak odmazde za
napad u kojem su Iranci oštetili američku fregatu.
1993 - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio je
rezoluciju 820 o čvrstom stezanju obruča ekonomskih sankcija
oko SRJ, ukoliko Srbi u Bosni do 26. aprila ne potpišu Vens-Ovenov
mirovni plan. Rezolucija je izglasana na inicijativu Francuske,
Velike Britanije i nesvrstanih zemalja. U njoj nije bilo novih
kaznenih mera, ali je do krajnosti pooštrena primena svih do tada
usvojenih sankcija, najtežih u istoriji UN: zabrana svake trgovine
i tranzita robe, zamrzavanje svih finansijskih fondova, presecanje
rečnih i morskih puteva. Iz mera blokade izuzete su samo
telekomunikacije, pošta i pravne transakcije.
1994 - Inostrane humanitarne organizacije su saopštile da
su etnički masakri pripadnika većinskog plemena Hutu i manjinskih
Tutsija, zahvatili celu teritoriju Ruande.
1996 - Više od 100 libanskih izbeglica poginulo je kad je
izraelska artiljerija otvorila vatru na bazu mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija gde su potražili sklonište.
1996 - Islamski teroristi otvorili su u Kairu vatru na
turistički autobus i ubili 18 grčkih turista.
1999 - NATO je drugi put za tri dana bombardovao hemijsku
industriju "Prva iskra" u Bariču kod Beograda, iz koje je uklonjen
deo opasnih hemikalija, ali je ostalo dosta fluorovodonične
kiseline, koju je veoma teško transportovati, ignorišući
opasnost izazivanja ekološke katastrofe velikih razmera.
1999 - Ministar inostranih poslova Savezne Republike
Jugoslavije Živadin Jovanović potvrdio je da je SRJ prekinula
diplomatske odnose sa Albanijom, objasnivši da je ta odluka
"formalna" budući da dve susedne zemlje već duže i nemaju nikakve
odnose. Pritom je optužio Albaniju da se sa njene teritorije
ubacuju terorističke grupe i izvode napadi na SRJ (Srbiju).
2000 - Komandu nad snagama Kfora preuzeo je Evrokorpus,
vojna organizacija Belgije, Luksemburga, Nemačke, Francuske i
Španije, a komandant Kfora je, umesto nemačkog generala Klausa
Rajnharta, postao španski general Huan Ortunjo, koji je naglasio da
su vojne snage na Kosovu i Metohiji i dalje pod vođstvom NATO.
2002 - Umro je norveški istraživač i antropolog Tor
Hejerdal koji je 1947. godine za 101 dan preplovio Tihi okean od
Kaljaoa u Peruu do Rarorije u Polineziji na drvenom splavu
"Kon-Tiki", izgrađenom prema nacrtima iz doba Inka. Time je dokazao
da su peruanski Indijanci mogli da nasele ostrva u Polineziji.
Knjiga o putovanju dugom 8.000 kilometara prevedena je na 67 jezika.
Uspeo je 1970. da preplovi Atlantski okean između Maroka i
Barbadosa na splavu od papirusa, želeći da dokaže da su drevne
mediteranske civilizacije bile u stanju do dopru do američkog
kontinenta.
2002 - Bivši kralj Muhamed Zahir Šah vratio se u
avganistansku prestonicu Kabul posle 29 godina izbeglištva.
2004 - Novi španski predsednik vlade, socijalista Hose
Luis Rodrigez Sapatero izdao je naređenje o povlačenju oko 1.400
španskih vojnika iz Iraka.
2007 - Najmanje 32 radnika su poginula u jednoj čeličani
na severoistoku Kine, kada je pukla velika posuda u kojoj se
nalazilo 30 tona tečnog metala. Nesreća se dogodila u gradu
Tielingu u provinciji Liaoning.
2007 - U četiri odvojena samoubilačka napada u Bagdadu
ubijeno je najmanje 178 ljudi i blizu 240 je ranjeno.
2011 - Preminuo je Ivica Vidović, jedan od najpoznatijih
glumaca bivše Jugoslavije. Rođen u Beogradu maja 1939. na
pozorišnoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1963. Veći deo radnog
veka proveo je u zagrebačkom HNK. Upamćen je po ulogama u filmovima:
"Prometej s otoka Viševice", "U gori raste zelen bor", "Malo misto",
"Ritam zločina", "Izbavitelj", "Čovjek koji je volio sprovode",
"Kako je počeo rat na mom otoku", "Maršal", "Zaseda", "Velo misto",
"Inspektor Vinko".
2017 - Kod manastira Sveta Katarina na Sinaju islamski
ekstremisti izvršili su napad na egipatske snage bezbednosti, pri
čemu je jedna osoba ubijena a teško povređene četiri.
2020 - U Kanadi, u Novoj Škotskoj, poginule su 23 osobe,
a tri su povređene u više oružanih napada. Motivi napadača Gabriela
Vortmana ostali su nejasni. On je, počev od mestašca Portapik, krećući
se automobilom kroz niz varošica Nove Škotske, ubio tokom noći i
prepodneva narednog dana ukupno 22 osobe. Sam napadač bi je 23. žrtva.
Vortman je takođe podmetnuo požare na čak 16 lokacija. Bio je to
najsmrtonosniji događaj ove vrste u istoriji Kanade.
Коментари
Постави коментар