Dogodilo se na današnji dan

 

Danas je utorak, 10. februar, 2026. 

 1258 - Tamerlan je zauzeo Bagdad. Mongoli su tada razorili

drevni grad i ubijeno je oko 10.000 žitelja.

        1755 - Umro je francuski politički mislilac Šarl

Monteskje, s Volterom, Rusoom i Denijem Didroom vesnik Francuske

revolucije. U alegoriji "Persijska pisma" naslikao je francusko

društvo 18. veka kao istočnjačku despotiju, a u najznačajnijem

delu "Duh zakona" razvio je teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu,

izvršnu i sudsku, koja je postala temelj modernih političkih

koncepata.

        1763 - Završen je Sedmogodišnji rat, potpisivanjem mira

u Parizu, prema čijim se odredbama Francuska gotovo sasvim povukla

iz Indije a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu i teritorije

istočno od Misisipija i Floride. Španija je dobila Luizijanu i

Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je otela od Austrije.

        1837 - Preminuo je ruski pisac Aleksandar Sergejevič 

Puškin, začetnik ruskog realizma i jedan od najvećih liričara 

svetske književnosti. Umro je od posledica ranjavanja dva dana ranije 

u dvoboju s jednim francuskim avanturistom. Bio je poreklom iz stare, 

ali osiromašene plemićke porodice, buntovnog duha, često na udaru 

cenzora, zbog čega je bio poslat u progonstvo. Dela: romani u stihovima

"Evgenije Onjegin", "Grof Nulin", "Kućica u Kolomni", drame "Boris

Godunov", "Rusalka", prozna dela "Pikova dama", "Kapetanova kći",

"Egipatske noći", "Pripovetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina",

male tragedije u stihovima "Gozba za vreme kuge", "Vitez-tvrdica",

"Kameni gost", "Mocart i Salijeri", poeme "Cigani", "Poltava",

"Bronzani konjanik", "Gavrilijada", "Ruslan i Ljudmila", "Kavkaski

zarobljenik", bajke u stihovima "Bajka o caru Saltanu", "Bajka o

ribaru i ribici", "Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi".

        1844 - Rođen je Avram Đukić, srpski istoriograf. Bio je

školovani oficir i u intendantskoj službi dospeo je do čina generala

austrijske vojske (Austrougarske). Služio je u Beču, Zadru, Pragu.

Istoriografijom se bavio kao ljubitelj, ali veoma savesno. Proučavao

je prošlost Srba u tadašnjoj Ugarskoj, odnosno današnjoj srpskoj

Vojvodini, i to najviše veliku seobu, istoriju šajkaša i srpske

husarske regimente, bunu 1848. zatim  ustanak Pere Segedinca kao i

seobe Srba u Rusiju, a sa mnogo požrtvovanja ispitivao je živote

Srba austrijskih oficira. Ostavio je Matici Srpskoj u rukopisu veliki

rad: "Generali i pukovnici Srbi u Austro-Ugarskoj od god. 1704 do

danas". Iz tog obimnog dela publikovao je jedino - "Život Arona

Stanisavljevića, barona von Wellenstreit". Ostali radovi: "Kad su

se Srbi sa patrijarhom Arsenijem III doselili u zemlje madžarske

krune?", "Tri pisma patrijarha Arsenija III Čarnojevića", "Ustanova

i spomenici Ugarskih kraljevskih šajkaša", "Nešto za istoriju Carske

i kraljevske srpske husarske regimente".

        1878 - Potpisivanjem konvencije u El Zanjonu okončan je

ustanak protiv španskih kolonijalnih vlasti na Kubi. Ustanak je

trajao čak 10 godina.

        1878 - Rođen je srpski pisac Vasa Stajić, filozof,

istoričar, istaknuti srpski kulturni i nacionalni radnik. Bio je

predsednik Matice srpske i izdavač više časopisa. Studirao je

prava, a potom filozofiju u Budimpešti, Parizu i Lajpcigu, a

diplomirao je 1902. u Budimpešti. Predvodio je Reformistički

srpski nacionalni pokret mlade vojvođanske inteligencije. Izdavao

je časopise "Novi Srbin" i "Prosveta". Izvesno vreme bio je sekretar

Matice srpske i urednik "Letopisa" (1921 i 1936). Napisao je preko

20 knjiga od kojih su najpoznatije "Novosadske biografije" i

"Velikokikindski dištrikt". Autor je i preko 100 naučno-stručnih

rasprava. Posle Drugog svetskog rata izabran je za doživotnog

predsednika Matice srpske. Objavio je više knjiga arhivske građe

iz istorije Novog Sada kao i monografije o Svetozaru Miletiću i

Jovanu Jovanoviću Zmaju. Jedan je od osnivača, 1923. Novosadske

podružnice Srpskog planinarskog društa, koja 1924. postaje

Planinarsko društvo Fruška gora. Dosledno se, čitavog života,

zalagao za svakovrsnu saradnju Srba i Mađara.

        1879 - Otvoreno je zasedanje prve bugarske skupštine

(sobranja) nakon oslobođenja te zemlje, u Velikom Trnovu, staroj

srednjovekovnoj prestonici Bugarske.

        1890 - Rođen je ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak,

dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. Uprkos bliskosti

sa futuristima nije prihvatio njihovu revolucionarnu angažovanost.

Bio je opčinjen Hristovim putem stradanja i žrtve, ali i temama

prve i druge ruske revolucije. Zbirke pesama "Iznad barijera" i

"Brat moj - život" donele su mu svrstavanje među klasike evropske

poezije 20. veka. Najveći uspeh kod publike i književne kritike

doneo mu je roman "Doktor Živago" objavljen u inostranstvu, posle

čega su ga izbacili iz ruskog Saveza pisaca. U Sovjetskom Savezu je

"Doktor Živago" štampan tek 1988. Iskazao se i kao teoretičar

književnosti i sjajan prevodilac Šekspira, Getea, Petefija i

gruzijskih pesnika. Njegova filozofska lirika snažno je uticala na

mnoge ruske, evropske i američke pesnike. Ostala dela: roman u

stihovima "Spektorski", zbirke pesama i poeme "Blizanac u oblacima",

"Teme i varijacije", "Poručnik Šmit", "Devetstotina peta godina",

"Uzvišena bolest", "Drugo rođenje", "Kad se razvedri", "Umetnik",

pripovetke "Detinjstvo Liversove", "Povest", autobiografije

"Zaštitna povelja", "Ljudi i situacije", drama "Slepa lepotica".

        1891 - U Kapetan Mišinom zdanju u kom je bila smeštena

Velika škola (danas rektorat Univerziteta) u Beogradu, održana

je prva, osnivačka sednica Srpskog geološkog društva. Duhovni

tvorac Društva je Jovan Žujović, osnivač srpske geologije.

Srpsko geološko društvo jedno je od najstarijih naučnih

društava u Srbiji.

        1894 - Rođen je engleski državnik i publicista Moris

Harold Makmilan, premijer Velike Britanije od 1957. do 1963.

Prethodno je u kabinetima konzervativaca bio državni podsekretar,

ministar avijacije, stambenih pitanja, odbrane, finansija i

inostranih poslova. Dela: politički spisi "Srednji put", "Ekonomski

aspekti odbrane", memoari o Drugom svetskom ratu "Vetrovi promene",

"Izbijanje rata", "Plima sreće", "Jahanje oluje".

        1898 - Rođen je nemački pisac Bertold Fridrih Breht,

jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20.

veka. Svetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom" za koju je

muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl koji je, kao i Breht,

1933. napustio Nemačku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948.

i nastanio u Istočnom Berlinu, gde je 1949. osnovao "Berlinski

ansambl", jedno od najčuvenijih pozorišta u svetu. Dela: drame

"Uspon i pad grada Mahagonija", "Izuzetak i pravilo", "Sveta Jovanka

iz klanica", "Puške Tereze Karar", "Majka Hrabrost i njena deca",

"Život Galilejev", "Dobra duša iz Sečuana", "Gazda Puntila i

njegov sluga Mati", "Kavkaski krug kredom", "Opera za tri groša",

"Doboši u noći", "Baal", "Ranjeni Sokrat", "U džungli gradova",

"Čovek je čovek", roman "Prosjački roman", zbirke pesama "Domaća

postila", "Svendborške pesme", "Bukovske elegije".

1912 - Umro je engleski hirurg Džozef Lister, osnivač

antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju.

        1918 - Umro je italijanski novinar i pacifista Ernesto

Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je

direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsednik Međunarodnog

kongresa za mir u Milanu 1906. a u mladosti generalštabni oficir

italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea

Garibaldija.

        1920 - Rođen je srpski glumac Milivoje Mića Tomić. U

Beogradu gde je rođen, studirao je pravo a zatim na Muzičkoj

akademiji - Dramski odsek. U prvim godinama Beogradskog dramskog

pozorišta, Ateljea 212 i prve samostalne pozorišne grupe - Dramska

družina A, ostvario je niz zapaženih uloga. U legendarnoj, prvoj

postavci Beketovog "Čekajući Godoa", Tomić je ostvario prvu

veliku ulogu. Tokom više od 50 godina Tomić je ostvario mnoštvo

značajnih i upečatljivih uloga u pozorištu, na filmu i televiziji

i jedan je od velikana srpskog teatra i filma. Lik čika Jove Zmaja

u nezaboravnoj seriji "Neven" Timotija Bajforda zapamtile su

generacije. Uloge: "Tri", "Neprijatelj", "Buđenje pacova",

"Nacionalna klasa", "Majstori, Majstori", "Maratonci trče počasni

krug", "Salaš u Malom ritu". Dobitnik je mnogobrojnih priznanja,

među kojima i nagrade "Pavle Vuisić" za životno delo 1997.

        1923 - Umro je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen,

koji je 1895. otkrio "iks-zrake", dobitnik Nobelove nagrade za

fiziku 1901. "Iks-zraci", elektromagnetski talasi dužine od

milionitog do milijarditog dela santimetra njemu u čast nazvani su

"rendgenski zraci". Primenjuju se u medicini za dubinsko snimanje

organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne promene u

strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode

lečenja i uspostavljanja dijagnoze. Koriste se i za identifikovanje

hemijskih elemenata i za strukturnu analizu raznih supstanci.

        1927 - Rođen je Konstantin Babić srpski kompozitor 

i profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, šef Katedre 

za muzičku teoriju. Njegov obiman i priznat kompozitorski opus već 

decenijama je nezaobilazni deo srpske muzičke istorije. Dela: 

"Koncertna intrada", "Preludijum za simfonijski orkestar", "Gudački 

kvartet", "Burleska za violinu i klavir", "Lovačka svita za mešoviti 

hor", "Balada za ženski hor", "Dečja simfonija za dečji gudački 

orkestar i udaraljke". 

        1942 - Glen Miler, čuveni američki džez muzičar postao

je prvi vlasnik "zlatne ploče" pošto je prodao milion primeraka

pesme "Ćattanooga".

        1947 - U Parizu je potpisan mirovni ugovor zemalja

pobednica u Drugom svetskom ratu i Italije, Mađarske, Rumunije,

Bugarske i Finske. Jugoslaviji je dodeljen grad Zadar, poluostrvo

Istra i ostrva Cres, Lošinj i Lastovo, Italiji je dat manji ustupak

u zoni Gorice, a Trst i teritorija oko njega dobili su specijalni

status. Ministri spoljnih poslova velikih sila utvrdili su 1946. u

Njujorku status Slobodne teritorije Trsta, koja je trebalo da

nastane spajanjem zone "A" pod okupacijom angloameričkih snaga i

zone "B" pod jugoslovenskom vojnom upravom. Dogovoreno je da pre

toga Savet bezbednosti UN postavi guvernera u dogovoru sa

italijanskom i jugoslovenskom vladom, što nikad nije učinjeno.

Kriza je završena 1954. pripajanjem zone "A" (grad Trst) Italiji a

zone "B" Jugoslaviji.

        1962 - Američki pilot Frensis Pauers, oboren 1960. dok je

preletao Sovjetski Savez špijunskim avionom tipa U-2, u Berlinu je

zamenjen za sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela.

        1964 - U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu

Džervis potonuo je razarač "Vojadžer" i poginulo je više od 80

mornara.

        1979 - Umro je Edvard Kardelj, dugogodišnji funkcioner

SFRJ i jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita, teoretičar 

samoupravljanja. Važio je za intelektualnog arbitra unutar KPJ/SKJ. 

        1996 - Kompjuter nazvan "Duboko plavo" ušao je u šahovsku

istoriju pobedom nad svetskim prvakom Garijem Kasparovom.

        1997 - U Mostaru je došlo do oružanog sukoba pošto

su lokalni Hrvati otvorili vatru na grupu Muslimana iz istočnog 

dela grada koji su se zaputili u posetu groblju u zapadnom, 

većinski hrvatskom delu podeljenog grada. Poginulo je najmanje 

jedno lice a 39 je ranjeno.

        1998 - Umro je Moris Šuman, tvorac projekta unije

evropskih država, poznate kao "Šumanov plan" svojevremno šef

francuske diplomatije.

        2004 - SAD su ponovo otvorile diplomatsko predstavništvo u

Tripoliju u Libiji, nakon višegodišnje pauze.

        2004 - Od eksplozije automobila-bombe u Iskandariji južno

od Bagdada poginulo je najmanje 55 osoba.

        2004 - Francuska skupština zabranila je u državnim

školama isticanje verske pripadnosti, uključujući nošenje odeće

koja označava religijsko uverenje.

        2005 - Severna Koreja je zvanično priznala da je proizvela

nuklearno oružje za samoodbranu i da se na neodređeno vreme

povlači iz Ugovora o nuklearnom neširenju.

        2005 - Umro je američki pisac Artur Miler, jedan od

najznačajnijih dramskih pisaca 20. veka. Najpoznatiji je po drami

"Smrt trgovačkog putnika", koju je napisao u 33. godini i za koju

je 1949. dobio Pulicerovu nagradu. Dela: drame "Svi moji sinovi",

"Smrt trgovačkog putnika", "Veštice iz Salema", "Pogled sa mosta",

"Posle pada", "Događaj u Višiju", "Cena", "Slava, i razlog zašto",

"Stvaranje sveta i druga posla", "Ravno iz raja", "Nadbiskupova

tavanica", "Američki sat", zbirka priča "Više mi niste potrebni",

roman "Fokus", esej "Dramski pisac i atomski svet".

        2005 - U Saudijskoj Arabiji održani su lokalni izbori,

prvi u istoriji te islamske apsolutne monarhije, a pravo glasa su

imali muškarci stariji od 20 godina.

        2006 - Umro je francuski farmaceut i hemičar Pjer Potije,

rukovodilac istraživanja koja su rezultirala proizvodnjom jednog od

najkorišćenijih antikancerogenih lekova na svetu "taksotera".

Suština njegovog istraživanja sastojala se u imitiranju prirodnog

procesa sinteze u biljkama, uz pomoć kojeg one proizvode lekovite

supstance.

        2007 - Umro je srpski romanista Slobodan Vitanović. Kao

profesor Univerziteta u Beogradu, predavao je u svojstvu gostujućeg

profesora francuske književnosti i na univerzitetima u Bordou,

Marselju i Parizu. Bio je član Krunskog saveta princa Aleksandra

Karađorđevića i član Izvršnog saveta i potpredsednik Beogradskog

centra Evropskog društva kulture i potpredsednik Alijanse društva

Jugoslavija - Francuska.

        2009 - Dogodio se sudar američkog satelita Iridijum 33 i 

ugašenog ruskog satelita Kosmos 2251. Bio je to prvi poznati incident

te vrste. Prilikom sudara, Iridijum 33 inače lansiran 1997. je još 

uvek bio aktivan satelit. 

2014 - Umrla je Širli Templ, holivudska zvezda. Proslavila

se 1934. ulogom u filmu "Bright Eyes". Godine 1935. dobila je 

specijalnog Oskara kada je imala samo šest godina. Glumila je u 43 

filma. Pošto se iz sveta glume povukla 1950. bila je ambasador SAD 

u Gani i Čehoslovačkoj.