Dogodilo se na današnji dan
Danas je četvrtak, 5. jun, 2025.
1819 - Rođen je engleski astronom i matematičar Džon
Kauč Adams, profesor Univerziteta u Kembridžu, koji je 1845, na
osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, prvi odredio putanju i
približan položaj do tada nepoznate planete Neptun. Otkriće nije
blagovremeno objavio, pa je slava za otkriće Neptuna 1846. pripala
francuskom astronomu Irbenu Leverjeu.
1826 - Umro je nemački kompozitor Karl Marija Fridrih
Ernst fon Veber, tvorac nemačke romantične opere. Komponovao je
i orkestarske kompozicije, kamernu muziku, kantate, horsku muziku.
Vodio je opere u Pragu i Drezdenu, a radio je i u Londonu, gde je
umro. Dela: opere "Čarobni strelac", "Eurijante", "Ribecal"
(nedovršena), "Silvana", "Abu Hasan", "Oberon", koncerti,
"Koncertni komad za klavir i orkestar", klavirski "Poziv na igru",
"Koncertino za klarinet i orkestar".
1827 - Turske snage su zaposele Atinu i Akropolj.
1837 - Srpski knjaz Miloš Obrenović postavio je prve
ekonome (agronomi) čiji je zadatak bio da savetuju seljake i
nastoje da svaki od njih zaseje određenu količinu pšenice, ovsa,
ječma, kukuruza, krompira.
1873 - Pod pritiskom Britanaca, sultan Zanzibara Said bin
Bargaš zatvorio je zanzibarsko tržište robova.
1878 - Rođen je meksički revolucionar Fransisko Pančo
Vilja, koji je predvodio seljački pokret u Meksičkoj revoluciji od
1910. do 1917. Ubili su ga 1923. politički protivnici u mestu
Idalgo del Paral u meksičkoj državi Čivava. Proglašen je 1966.
za meksičkog nacionalnog junaka.
1883 - Rođen je engleski ekonomista Džon Majnard
Kejnz, najznačajniji makroekonomista 20. veka. Zastupao je ekonomsku politiku državnog intervencionizma, odnosno odgovarajuće fiskalne i monetarne mere, uveren da tržišni mehanizam ne vodi punoj zaposlenosti. Delom "Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca" uzdrmao je tradicionalnu ekonomsku teoriju. Ostala dela: "Ekonomska posledica mira", "Rasprava o novcu", "Revizija mirovnog ugovora", "Traktat o novčanoj reformi", "Sredstva ka prosperitetu".
1898 - Rođen je španski pisac, muzičar i slikar Federiko
Garsija Lorka, jedan od najvećih liričara 20. veka. Pisao je duboko
samosvojnim jezikom po formi bliskom nadrealističkom maniru.
Višestruko obdaren, bio je omiljen za života, a posle tragične
smrti, pošto su ga streljali frankisti 1936. u Visnaru kod Granade,
postao je najčitaniji svetski pesnik. Dela: zbirke pesama
"Ciganski romansero", "Pesnik u Njujorku", "Knjiga pesama", "Pesme", "Tamaritski divan", poema "Kante Hondo", tužbalica "Plač za Ignasijom Sanćesom Mehijasom", drame "Leptirove čarolije",
"Marijana Pineda", "Čudesna obućarka", "Don Kristobalovo malo
pozorište", "Ljubav don Perlimplina", "Belise u njihovom vrtu",
"Donja Rosita neudata", "Krvava svadba", "Jerma", "Dom Bernarda
Albe".
1916 - Britanski feldmaršal irskog porekla Horejšo
Herbert Kičiner, ministar vojske Velike Britanije u Prvom svetskom
ratu, nestao je u moru, pošto je brod u kom se nalazio, naleteo na
minu pored Orknijskih ostrva na severu Škotske. Kao komandant
britanske vojske u Egiptu ugušio je 1898. sudanski ustanak. U
Burskom ratu od 1899. do 1902. kao vrhovni komandant britanskih
trupa bezobzirno je pustošio zauzetu teritoriju u Južnoj Africi,
što je izazvalo talas kritika u svetu.
1928 - Rođen je engleski filmski i pozorišni režiser
Toni Ričardson. Zaslužan je za nove tendencije u režiji u
britanskom teatru. Kao filmski autor blizak je takozvanom "slobodnom filmu" početka šezdesetih 20. veka, čija su preokupacija bile socijalne teme. Uspešno je adaptirao za film književna dela.
Filmovi: "Osvrni se u gnevu", "Zabavljač, "Svetilište", "Ukus
meda", "Usamljenost trkača na duge staze", "Tom Džons" (Oskar),
"Gospođica", "Mornar iz Gibraltara", "Juriš lake konjice,
"Hamlet", "Ned Keli".
1941 - U Smederevu se dogodila strahovita eksplozija. U
drevnu tvrđavu Despota Đurđa nemačke okupacione vlasti smestile
su skladište oružja i municije bivše jugoslovenske vojske, koje
je odletelo u vazduh u 14.14. Broj žrtava bio je ogroman, oko 5000
osoba. Pošto je bio pazarni dan u gradu se nalazilo mnoštvo sveta
iz okoline a u stanici pored same tvrđave se u trenutku eksplozije
nalazila kompozicija voza koja je potpuno razorena. Sam grad je
strahovito stradao, od 2393 kuće tadašnjeg Smedereva samo 25 je
ostalo neoštećeno. Nedićeva vlada obrazovala je Komisiju za
obnovu koja je ogromnim naporima postupno obnovila grad, uz masovan rad dobrovoljaca iz cele Srbije. Do 1943. grad je obnovljen. Uzrok eksplozije nikada nije rasvetljen.
1945 - Formirano je Savezničko veće koje su sačinjavali
opunomoćenici vlada SAD, Sovjetskog Saveza, Britanije i Francuske,
kao vrhovna komanda nad poraženom Nemačkom. Određene su četiri okupacione zone. Istočni deo kontrolisala je sovjetska armija, jug i centralni deo SAD, deo središnje Nemacke i sever Britanci, a
francuska vojska nadzirala je pojas uz Rajnu, Baden i Sar, i mali
mostobran na desnoj obali Rajne prema Koblencu. Berlin je takođe
podeljen na četiri dela kojima su upravljali saveznički generali,
a na sličan način određene su okupacione zone i u Austriji i
gradu Beču.
1947 - Državni sekretar SAD Džorž Maršal saopštio je
plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu.
"Maršalovim planom" obuhvaćeno je 16 zemalja, a ukupna suma
pomoći od 1948. do 1952. iznosila je 15 milijardi dolara, od čega
najviše Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji
i Turskoj. Plan je uz ekonomsku imao i političko-vojnu ulogu, i bio
je jedan od bitnih elemenata NATO osnovanog 1949.
1954 - Umro je srpski inženjer ruskog porekla Vladimir
Farmakovski, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske
akademije nauka, prvi mašinski inženjer akademik kod nas. Objavio
je više od 50 naučnih i stručnih radova, uglavnom iz oblasti
železnica. Dela: "Prilog teoriji isticanja vode iz reakcionih
turbina", "Promena stanja u cilindru parne mašine za vreme punjenja
cilindra", "Raspored grejne površine lokomotivskog kotla na peć i
cevi", "Prstenasti pregrejači pare lokomotivskih kotlova".
1965 - Stejt department je prvi put javno priznao da
kopnene snage SAD učestvuju u borbama u Južnom Vijetnamu.
1967 - Počeo je Šestodnevni rat Izraela s arapskim
zemljama u kojem su Egipat, Sirija i Jordan do nogu potučeni.
Izrael je zauzeo ceo Jerusalim, zapadnu obalu Jordana, strateški
važnu Golansku visoravan, pojas Gaze i čitavo Sinajsko poluostrvo
sa obalom Sueckog kanala i bogatim nalazištima nafte.
1968 - Američkog senatora Roberta Kenedija, koji je
sutradan podlegao povredama, u Los Anđelesu je hicima iz revolvera
smrtno ranio Palestinac Sirhan Sirhan.
1972 - U Stokholmu je počela prva konferencija Ujedinjenih
nacija posvećena problemima zaštite i unapređenja čovekove
okoline. Na predlog jugoslovenske delegacije, 5. jun je proglašen
Svetskim danom čovekove okoline.
1975 - Suecki kanal je ponovo otvoren za međunarodni
saobraćaj.
1980 - Umro je italijanski političar Đorđo Amendola,
član najužeg rukovodstva Komunističke partije Italije. Osuđen
je 1932. na pet godina progonstva, koje je proveo u Tunisu
uređujući jedan antifašistički list. S prvacima ostalih većih
italijanskih partija potpisao je 1941. u Marselju antifašistički
pakt koji je postao osnova Komiteta za nacionalno oslobođenje
Italije u kojem je bio predstavnik komunista. Sa Alesandrom Pertinijem rukovodio je u Drugom svetskom ratu pokretom otpora. Jedan je od ideologa evrokomunizma i pobornik "istorijskog kompromisa" komunista i demokratskih snaga. Dela: "Demokratija u Mesođornu", "Radnička klasa i demokratski program".
1993 - U Liberiji je masakrirano 600 izbeglica, za šta
su optužene vladine snage.
1995 - Sin nemačkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana
izjavio je, prekinuvši ćutanje porodice, da je vešanje njegovog
oca u Izraelu 1962. bilo opravdano, u svetlu patnji koje je izazvao
kao neimar nacističkog genocida u Drugom svetskom ratu u kojem je
ubijeno šest miliona Jevreja.
1999 - Minobacačkom vatrom sa teritorije Albanije na
teritoriju Srbije ubijeno je petoro radnika Zdravstvenog centra
u Prizrenu, jedna žena i četiri muškarca, čije je vozilo
pogođeno nadomak sela Planeja gde su se uputili s ciljem
pružanja hitne medicinske pomoći povređenima.
2000 - Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Bil
Klinton se kao prvi lider neke od značajnijih zapadnih zemalja
obratio poslanicima ruske Državne dume (Skupštine).
2002 - Islamski terorista samoubica ubio je na severu
Izraela najmanje 17 osoba, uključujući 13 izraelskih vojnika.
2003 - U poslednjem izveštaju Savetu bezbednosti
Ujedinjenih nacija pre nego što se povukao s funkcije šefa tima
svetske organizacije u Iraku, Hans Bliks je saopštio da nisu
pronađeni dokazi da je Irak obnovio programe za proizvodnju oružja
za masovno uništenje.
2004 - Umro je američki državnik Ronald Regan, predsednik
SAD od 1981. do 1989, u mladosti filmski glumac. Kao 40. američki
predsednik doprineo je okončanju ere tzv. hladnog rata.
2005 - Građani Švajcarske su na dva referenduma
prihvatili pristupanje Šengenskom sporazumu, kojim su praktično
ukinute granice među zemljama članicama Evropske unije i
obezbeđen slobodan protok ljudi i robe. Tada je podržan i predlog
zakona o "registrovanom partnerstvu" homoseksualnih parova.
2006 - Skupština Srbije konstatovala je da je Srbija, na
osnovu Ustavne povelje, sledbenik Državne zajednice SCG i da prema tome nasleđuje njen međunarodno pravni subjektivitet.
2006 - Sa zgrade Skupštine Srbije skinuta je zastava
državne zajednice SCG, pošto je prethodno Skupština usvojila
odluku o preuzimanju nadležnosti te Državne zajednice. Na zgradi
Skupštine Srbije ostale su dve heraldičke verzije zastave Srbije.
Državna zastava, s grbom, koja se ističe na svim državnim
institucijama i druga takozvana narodna zastava, bez grba.
2008 - Ustavni sud Turske odbio je da ukine zabranu
nošenja islamskih marama na univerzitetu. Zakonske reforme koje
je kroz skupštinu progurala islamistička "Partija pravde i razvoja"
(AKP) - su neustavne - stav je Ustavnog suda Turske. Za takvu odluku suda glasalo je devet sudija dok je dvoje bilo protiv. Vladina odluka da dozvoli nošenje marama na univerzitetima doživljena je kao dokaz da AKP nastoji da u Turskoj ukine sekularnu državu.
2013 - Šest osoba je poginulo a 14 je povređeno pošto
se srušila četvorospratna zgrada u Filadelfiji, SAD. Zgrada,
ranije već predviđena za rušenje, nalazila su u užem centru,
između finansijsko-poslovnog dela grada i železničke stanice.
2016 - Novak Đoković osvojio je Rolan Garos, što je sam
opisao kao "verovatno najveći trenutak u karijeri". Ovom pobedom
Đoković je ušao u istoriju tenisa pošto je ostvario niz od čak
28. uzastopnih pobeda.
2017 - Crna Gora je zvanično postala članica NATO pakta.
2017 - Katar se iznenada našao u svojevrsnoj diplomatskoj
izolaciji pošto je više zemalja iz okruženja raskinulo diplomatske
odnose. Bahrein, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i
udaljenije - Egipat, Jemen, Libija, Maldivi saopštili su da povlače
svoje diplomatske predstavnike iz Katara i da proteruju katarske
diplomate sa svoje teritorije, pošto je ta zemlja optužena da podržava
ekstremističke grupe iza kojih stoji Iran.
2022 - Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije uručio
je, u Sabornoj crkvi u Beogradu, arhiepiskopu Stefanu, tomos o priznanju autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve odnosno Ohridske arhiepiskopije.
2023 - Preminula je Astrid Žilberto, brazilska pevačica. Ostvarila
je ogroman globalni uspeh pesmom "Devojka sa Ipaneme" ("Garota de Ipanema") za koju je dobila Gremi nagradu. Astrid Žilberto rođena je 1940. godine u Salvadoru, u državi Baija na severu Brazila. Godine 1992. dobila je "Američku latino džez nagradu za životno delo". Njeno izvođenje kompozicije "Fly me to the moon" takođe je bilo globalni hit.
Коментари
Постави коментар