Dogodilo se na današnji dan
Danas je sreda, 23. april, 2025.
1616 - Umro je engleski pisac Vilijam Šekspir, po
mnogima, najveći dramski pisac u istoriji književnosti. Od
1585. nalazi se u Londonu, gde će vremenom postati suvlasnik
pozorišta u kojem je i počeo kao nadareni glumac. Oko 1610.
povukao se u rodni Stratford, u kojem umire 1616. Književni
istoričari su hronologiju njegovih dela podelili na "doba učenja"
od 1588. do 1594, doba velikih komedija od 1595. do 1600, sumorni
"Hamletov period" od 1601. do 1604, "Lirov period" od 1604. do
1608. i "romantični period" od 1609. do 1613. Njegova brojna dela
imaju univerzalan karakter i svevremena su. Dela: tragedije "Romeo
i Julija", "Tit Andronik", "Julije Cezar", "Hamlet", "Otelo",
"Koriolan", "Kralj Lir", "Makbet", "Antonije i Kleopatra", "Timon
Atinjanin", "Perikle", istorijske drame "Henri VIII", "Henri IV",
"Ričard III", "Ričard II", "Kralj Džon", "Henri V", komedije
"San letnje noći", "Mletački trgovac", "Uzaludan ljubavni trud",
"Komedija pometnja", "Dva plemića iz Verone", "Ukroćena
goropadnica", "Vesele žene vindzorske", "Mnogo vike ni oko čega",
"Kako vam drago", "Bogojavljenska noć", "Sve je dobro što se dobro
svrši", "Mera za meru", satirična komedija "Troil i Kresida",
tragikomedije "Simbelin", "Zimska bajka", "Bura", narativne poeme
"Venera i Adon", "Otmica Lukrecije", "Tužbalica zaljubljene",
alegorična elegija "Feniks i grlica", 154 soneta.
1728 - Veliki požar progutao je znatan deo Kopenhagena.
1775 - Rođen je engleski slikar Džozef Malard Vilijam
Tarner, preteča impresionista. Najviše je slikao pejzaže.
Odlikovao ga je izrazito spontan slikarski postupak i koloristička
sloboda.
1815 - U Takovu su, na Cveti, srpske starešine odlučile
da podignu ustanak, docnije nazvan Drugi srpski. Turci su ponovo
zaposeli Srbiju po slomu Prvog srpskog ustanka 1813. Bio je to period
strahovlade nad Srbima, što je prouzrokovalo novu bunu. Drugom srpskom
ustanku prethodila je Hadži Ruvimova buna 1814, brzo ugušena. Za vođu
Drugog srpskog ustanka izabran je Miloš Obrenović, vojvoda iz
Karađorđeve bune (Prvog srpskog ustanka). Porta je požurila da uguši
ustanak, ali je Miloš vojnim pobedama i diplomatskim akcijama uspeo
da nadvlada. Čemu je doprinela i Rusija, koja je po slomu Napoleona I
bila u mogućnosti da vrši pritisak. Turci su pristali na primirje i
obećali Srbiji samoupravu, u kojoj je Miloš postupno izborio položaj
autonomnog naslednog knjaza.
1850 - Umro je engleski pisac Vilijam Vordsvort, čija je
poezija označila prelaz iz klasicizma u romantizam. Najznačajniji
je stvaralac prve generacije engleskih romantičara i ideolog novih
kretanja u poeziji, mada ih sam nije označio kao romantizam.
Centralna tema njegove lirike bila je opis osećanja mistične
povezanosti s prirodom. Boravio je 1791. i 1792. u revolucionarnoj
Francuskoj, postavši vatreni republikanac. Dela: zbirka pesama
"Lirske balade", stihovana autobiografija "Preludijum".
1858 - Rođen je nemački fizičar Maks Plank, profesor
teorijske fizike na univerzitetima u Kilu i Berlinu, tvorac
kvantne teorije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1918.
Njegov zakon zračenja (Plankova formula) i ideja o diskontinuitetu
energije osnov su tumačenja svih atomskih pojava.
1867 - Rođen je srpski političar i pisac Jaša
Prodanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U Kraljevini
Srbiji bio je ministar prosvete i ministar privrede, a posle Drugog
svetskog rata potpredsednik vlade FNRJ. Kao ministar privrede
izborio je 1910. u skupštini usvajanje Zakona o radnjama, kojim su
stvorene radničke i druge komore i uvedeno zaštitno radno
zakonodavstvo. S Ljubom Stojanovićem osnovao je 1921. Republikansku
stranku, koju je predvodio do smrti 1948. Uređivao je više
časopisa "Narodna misao", "Ođek", "Glasnik Profesorskog
društva". Priredio je dve antologije narodnih pesama i pripovedaka
i celokupna dela Jovana Jovanovića Zmaja, Jove Ilića, Svetislava
Vulovića i Laze Lazarevića. Ostala dela: "Ustavni razvitak i
ustavne borbe u Srbiji", "Vuk Karadžić i Miloš Obrenović",
"Istorija političkih stranaka i struja u Srbiji", "Naši i strani",
"Naša narodna književnost".
1880 - Rođen je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog
Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog stila igre. Bio je
solista Marijinskog teatra, koreograf Imperatorskog pozorišta i
trupe Ruski balet Sergeja Đagiljeva. Kao koreograf nastojao je da
spoji igru, muziku i slikarstvo. Mnoge njegove koreografije izvode
se i sada: "Polovecke igre", "Šopenijana", "Silfide", "Žar ptica",
"Petruška", "Frančeska da Rimini", "Šeherezada", "San o ruži",
"Smrt labuda".
1891 - Rođen je ruski kompozitor i pijanista Sergej
Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih
stvaralaca 20. veka. Od 1918. živeo je u zapadnoj Evropi i SAD,
a 1932. vratio se u otadžbinu. Dela: opere "Zaljubljen u tri
narandže", "Rat i mir", "Plameni anđeo", simfonijska bajka
"Peća i vuk", baleti "Romeo i Julija", "Pepeljuga", "Priča o
kamenom cvetu", kantata "Aleksandar Nevski", simfonije "Klasična
simfonija", "Peta simfonija", muzika za filmove "Aleksandar Nevski",
"Ivan Grozni".
1897 - Rođen je kanadski državnik Lester Bouls Pirson,
šef diplomatije od 1948. do 1957. i premijer Kanade od 1963. do
1968, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1957. Zalagao se za mirno
rešenje korejskog problema i istakao naporima za očuvanje mira
tokom Seucke krize.
1899 - Rođen je srpski istoričar Mihailo Dinić, profesor
Filozofskog fakulteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije.
Objavio je veliki broj radova iz srednjovekovne istorije Srpskih
zemalja - Bosne, Dubrovnika, primorja. Izučavao je i rudarstvo u
srpskim zemljama srednjeg veka. Jedan je od utemeljitelja srpske
istorijske geografije.
1913 - Zapovednik združenih jedinica Srbije i Crne Gore,
prestolonaslednik Danilo i komandant turskog Skadarskog armijskog
korpusa Esad paša Toptani potpisali su u Prvom balkanskom ratu
sporazum o povlačenju turske vojske iz Skadra i predaji grada.
Presudnu ulogu prilikom oslobođenja Skadra imale su srpske trupe.
Prema sporazumu, turske snage su istog dana napustile Skadar u koji
su ušli oslobodioci, svečano dočekani od građanstva. Sledećeg
dana Esad paša sačekao je na kapiji tvrđave kneza Danila i predao
mu ključeve tvrđave. Ipak, 14. maja 1913. odlukom velikih sila,
Srbi su morali da se povuku iz Skadra, koji je pripao
novoustanovljenoj Albaniji.
1938 - Sudetski Nemci zatražili su punu autonomiju u
okviru Čehoslovačke. Međutim već u septembru 1938. Minhenskim
sporazumom, uz nevoljnu saglasnost Britanije i Francuske, taj deo
Češke pripojen je Nemačkoj, da bi već u martu 1939. Čehoslovačka
bila potpuno okupirana i raskomadana. Od ostatka Češke oformljen
je protektorat Češka i Moravska. Prikarpatska Rusija (Ukrajina)
pripojena je Mađarskoj, kao i južni delovi Slovačke, i formirana
je takozvana nezavisna Slovačka.
1941 - Grčka vojska je u Drugom svetskom ratu kapitulirala
pred trupama Nemačke, a kralj i vlada su napustili okupiranu
zemlju.
1945 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu
oslobodila nemačke logore Saksenhauzen i Ravensbrik.
1975 - Poslednja sajgonska (južnovijetnamska) vlada
podnela je ostavku, a predsednik SAD Džerald Ford praktično je
priznao da su Amerikanci pretrpeli poraz u Vijetnamskom ratu.
1986 - Umro je američki filmski režiser austrijskog
porekla Oto Preminger, pionir u primeni "širokog platna", koji
je iskazao dubok smisao za analizu ljudskih karaktera. Filmovi:
"Laura", "Anđeosko lice", "Karmen Džons", "Reka bez povratka",
"Čovek sa zlatnom rukom", "Sv. Jovanka", "Bura nad Vašingtonom",
"Dobar dan tugo", "Porgi i Bes", "Anatomija jednog ubistva",
"Egzodus", "Kardinal".
1990 - Kineski premijer Li Peng doputovao je u Moskvu,
u prvu posetu Sovjetskom Savezu predsednika vlade Kine posle 26
godina.
1992 - Umro je indijski filmski režiser Satjađit Raj,
jedan od najvećih filmskih stvaralaca 20. veka, autor
produhovljenih, duboko misaonih i poetično-realističnih dela.
Filmovi: "Otac Pančali", "Nepobeđeni", "Apuov svet", "Kamen
mudrosti", "Boginja", "Salon za muziku", "Rabindranat Tagore",
"Tri devojke", "Metropola".
1993 - Skupština Republike Srpske oštro je osudila
Rezoluciju 820 Saveta bezbednosti UN. Zaključeno je da potpisano
primirje treba očuvati i početi direktne pregovore zaraćenih
strana u Bosni i Hercegovini. Podržana je naredba Glavnog štaba
Vojske RS da se srpske snage ne mešaju u sukob Hrvata i muslimana
(Bošnjaka).
1993 - U atentatu je ubijen glavni opozicioni lider Šri
Lanke Lalit Atulatmudali.
1996 - Lansiran je peti i poslednji modul ruske kosmičke
stanice "Mir" - naučna laboratorija "Priroda" opremljena mnoštvom
uređaja, uključujući optičke instrumente za istraživanje
resursa na Zemlji.
1997 - Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đang
Cemin potpisali su Deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji
SAD u svetu, koja je započela okončanjem hladnog rata.
1998 - Umro je grčki državnik Konstantin Karamanlis,
predsednik Grčke od 1980. do 1985. osnivač stranke Nova
demokratija. Prvi put je postao predsednik vlade 1955. i na tom
položaju ostao je do 1963, kad je dobrovoljno emigrirao. Vladu je
ponovo sastavio 1974. posle pada vojne hunte, odigravši ključnu
ulogu u obnovi demokratije u Grčkoj.
1999 - Avijacija NATO je sa dva razorna projektila pogodila
zgradu Televizije Srbije u Aberdarevoj ulici u centru Beograda,
usmrtivši 16 ljudi.
1999 - NATO avijacija je u selu Doganović, 15 kilometara
južno od Uroševca, kasetnom bombom ubila petoricu dečaka iz
albanske porodice Kodža, koji su čuvali stoku na livadi pokraj
sela.
2003 - Demarkaciona linija pod kontrolom UN koja od 1974.
godine deli Kipar na južni grčki i severni turski deo otvorena je
za stanovništvo posle 30 godina. Za samo jednu sedmicu oko 150.000
ljudi boravilo je na teritoriji druge etničke zajednice.
2004 - SAD su ublažile sankcije protiv Libije posle 20
godina, pošto je ta zemlja objavila da odustaje od razvoja oružja
za masovno uništenje.
2007 - Umro je Mihailo Bjelica, novinar, profesor,
istoričar srpskog novinarstva. Istraživao je prošlost
žurnalistike i masovnih komunikacija, jedan je od urednika
"Leksikona novinarstva" i knjige "Dva veka srpskog novinarstva".
Autor je i više drugih značajnih dela iz istorije srpskog
novinarstva - "Velike bitke za slobodu štampe", "Hronika srpskog
novinarskog udruženja 1881-1941", "Štampa i društvo", "Istorija
novinarstva", "Mediji i politička moć", "Novinarstvo u teoriji
i praksi". Predavao je istoriju novinarstva u Jugoslovenskom
institutu za novinarstvo, na Filozofskom fakultetu i Fakultetu
političkih nauka.
2007 - Umro je Boris Jeljcin, prvi predsednik Rusije posle
raspada Sovjetskog Saveza, od 1991. do kraja decembra 1999.godine.
Rođen je 1. februara 1931. godine u selu Butka, u Talickom rejonu
Sverdlovske oblasti. Uralski politehnički fakultet sa zvanjem
inženjera građevine završio je 1955. Od 1976. do 1985. godine bio
je prvi sekretar Sverdlovskog oblasnost komiteta KP. Od 1978. do
1989. je deputat Vrhovnog Sovjeta, a od 1984. do 1985. i od 1986.
do 1988. član je Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta. Član CK bio je od
1981. do 1990. Autor je knjiga "Ispovest na zadatu temu", "Zapisi
predsednika" i "Predsednički maraton".
2008 - Više od 140 pobunjenika i vojnika je poginulo,
u žestokim okršajima na severu Šri Lanke, oko Muhamalaija, 390
kilometara severno od Kolomba, dok se 33 vojnika vode kao nestali.
Ukupno, stradalo je najmanje 100 ekstremista i 43 vojnika u
najžešćim sukobima u toj zemlji od aprila 2006. kada su
regularne snage bezbednosti Šri lanke pokrenule opsežnu
operaciju protiv tamilskih gerilaca.
2018 - Premijer Jermenije Serž Sargsjan podneo je ostavku
nakon višenedeljnih protesta u Jerevanu. Demonstranti su na ulice
izašli zbog sporne izmene ustavnog amandmana, koji je izvršnu
vlast preneo iz ruku predsednika u ruke premijera. Policija je
prethodnog dana uhapsila trojicu opozicionih lidera kao i blizu
200 demonstranata. U međuvremenu protestima su se pridružili
i pripadnici vojske, uprkos pretnji ministarstva odbrane.
2019 - Preminuo je Voja Mirić, srpski glumac. Amaterski je
glumom počeo da se bavi kao gimnazijalac u Kruševcu. Diplomirao
je u Beogradu, na Akademiji za pozoriste, film, radio i televiziju,
a ubrzo je postao deo Beogradskog dramskog pozorišta. Zapažen je
ulogom u ostvarenju "Veliki poduhvat" 1960. godine, a ostaće upamćen
po maestralnoj ulozi Ahmeda Nurudina u filmu "Derviš i smrt" iz 1974,
po romanu Meše Selimovića.
2023 - Na vanredne izbore u četiri opštine na severu
Kosova i Metohije izašlo je 1.566 Albanaca i 13 Srba, odnosno
3,47 odsto birača od 45.095 koliko se nalazilo na biračkim
spiskovima. U Kosovskoj Mitrovici glasale su dve osobe srpske
nacionalnosti, u Leposaviću sedam, u Zvečanu četiri, u Zubinom
Potoku niko. U sve četiri opštine severa KiM Srbi su većinsko
stanovništvo.
- Danas je svetski dan knjige i autorskih prava.
Коментари
Постави коментар