Dogodilo se na današnji dan

 Danas je četvrtak, 06. februar, 2025. 

    1564 - Rođen je engleski pisac Kristofer Marlou.

Njegova dela pisana u jambskom desetercu bitno su uticala na

Vilijama Šekspira. Tragedije koje je pisao prikazuju žudnju

za vlašću, odlikuju se zvučnom retorikom i na mahove poetskim

žarom. Dela: "Tamerlan Veliki", "Dr Faustus", "Jevrejin sa Malte",

"Edvard II".


        1665 - Rođena je engleska kraljica Ana. Vladala je od

1702. do 1714. i bila je poslednji monarh iz dinastije Stjuart.

Tokom njene vladavine ujedinjene su Engleska i Škotska 1707.

Ali taj period bio je ispunjen i oštrim rivalitetem vigovaca

i torijevaca, kao i pojačanim neizvesnošću u pogledu naslednika

prestola.


        1685 - Umro je engleski kralj Čarls II Stjuart, sin

Čarlsa I pogubljenog u građanskom ratu 1649. Postao je monarh

1660. posle ukidanja republike uspostavljene 1653. pod Oliverom

Kromvelom. Stupajući na presto Engleske i Irske, obavezao se na

poštovanje prava Parlamenta i ličnih sloboda građana. Povremenim

istupima njegove samovolje usprotivila se stranka Vigovaca

(liberali) i parlament ga je 1679. primorao da potpiše akt "Habeas

corpus" kojim su ozakonjene izvesne građanske slobode. Njegova

vladavina u istoriji je označena kao period restauracije.


        1793 - Umro je italijanski pisac Karlo Goldoni,

obnovitelj italijanske komedije. Dela: komedije "Mirandolina",

"Ribarske svađe", "Tvrdica", "Kockar", "Laskavac", drama

"Dalmatinka".


        1802 - Rođen je engleski fizičar Čarls Vitstoun, pionir

telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog

otpora i istraživao elektricitet, svetlost i zvuk.


        1804 - Umro je engleski hemičar i filozof Džozef Pristli,

koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid,

ugljendioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica

Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvetitelja -

verovao je u besmrtnost duše. Dela: "Hartlijeva teorija o ljudskom

duhu na principima asocijacije ideja", "Slobodni razgovori o

materijalističkim učenjima", "Sokrat i Isus", "Istorija i

sadašnje stanje elektriciteta".


        1838 - Rođen je engleski glumac Džon Henri Brodrib,

poznat kao Henri Irving, jedan od najvećih tragičara 19. veka,

prvi glumac kojem je 1895. dodeljena plemićka titula. Njegova gluma

se odlikovala plemenitim patosom, posebno u tumačenju likova iz

drama Vilijama Šekspira.


        1876 - U Srbiji je osnovano Društvo Crvenog krsta, nepunih

13 godina posle prve Međunarodne konferencije Crvenog krsta u

Ženevi. Akciju je pokrenuo mladi vojni lekar Vladan Đorđević,

budući ugledni političar i književnik. Osnivački skup održan je

u svečanoj sali beogradske opštine. Za prvog predsednika "Srpskog

društva Crvenog krsta" - kako je glasio zvanični naziv, izabran je

mitropolit Mihajlo (Jovanović). Prvi zadatak novoosnovanog društva

bio je zbrinjavanje izbeglica u vreme i nakon Hercegovačkog

ustanka. Dva meseca nakon osnivanja Društvo je postalo član

Međunarodnog Crvenog krsta. Zakonskim odredbama iz 1896. Društvo

je postalo autonomno od države. Temelji Doma srpskog Crvenog krsta

postavljeni su juna 1879. u Siminoj ulici na Dorćolu, gde se

nalazi i danas.


        1897 - Rođen je brazilski filmski režiser, scenarista i

producent Alberto de Almeida Kavalkanti, koji je između dva svetska

rata, radeći u Evropi, znatno uticao na francusku filmsku avangardu

i englesku dokumentarističku filmsku školu. Filmovi: "Ivet", "Voz

bez očiju", "Kapetan Frakas", "Odmor đavola", "Smrt noći",

"Nikolas Niklbi", "Prvi džentlmen", "Zemlja je uvek zemlja", "Pesma

mora", "Gazda Puntila i njegov sluga Mati".


        1897 - Grčko ostrvo Krit dobilo je autonomni status u

okviru turskog carstva, što je bila posledica masovnog ustanka koji

je izbio na Kritu. Grčka je ostrvo prisajedinila konačno tek nakon

Balkanskih ratova 1913.


        1899 - Senat SAD ratifikovao je Pariski mirovni ugovor

kojim je okončan Američko-španski rat. Poražena Španija je

primorana da Amerikancima prepusti Filipine, Kubu, Portoriko i Guam.


        1905 - Rođen je poljski političar Vladislav Gomulka,

vođa Poljske radničke partije (komunisti) od 1943. do 1948. i od

1956. do 1970. Sa dužnosti generalnog sekretara smenjen je 1948. u

vreme jačanja staljinizma, a ostavku na taj položaj podneo je

krajem 1970, pod pritiskom radničkih nemira.


        1911 - Rođen je američki državnik Ronald Vilson Regan,

predsednik SAD od 1980. do 1988. Prethodno je bio filmski glumac i

guverner Kalifornije od 1966.


        1912 - Rođena je Eva Braun, intimna prijateljica Adolfa

Hitlera. Zvanično je postala njegova supruga dan pre zajedničkog 

samoubistva u Hitlerovom berlinskom bunkeru krajem aprila 1945.


        1922 - Potpisivanjem ugovora u Vašingtonu je završena

konferencija SAD, Francuske, Japana, Italije i Velike Britanije, na

kojoj su se velike sile obavezale da ograniče upotrebu bojnih

otrova i podmornica u ratnim sukobima i utvrdile novu raspodelu

pomorskih vojnih snaga. SAD su stekle pravo da drže mornaricu koja

neće biti slabija od britanske i koja će nadmašiti flotu Japana.


        1931 - Rođena je argentinska igračica, potom državnica

Marija Estela Isabelita Martines, poznata kao Isabela Peron,

predsednik Argentine od 1974. do 1976. Na položaju šefa države

nasledila je preminulog supruga Huana Perona. Prethodno je 1973.

postala potpredsednik Argentine, s vlasti je zbačena vojnim udarom,

posle čega je na osnovu odluke vojne hunte bila u zatvoru od 1976.

do 1981.


        1932 - Rođen je francuski filmski režiser Fransoa Trifo,

jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma. Svetsku slavu

stekao je već prvim filmom "400 udaraca", snimljenim 1959. Ostali

filmovi: "Žil i Džim", "Američka noć" (Oskar), "Priča o Adeli",

"Pucajte na pijanistu", "Divlje dete", "Susetka", "Poslednji metro",

"Ukradeni poljupci".


        1937 - U izdanju Beogradske knjižare i izdavačke kuće

Geca Kon objavljen je "Leksikon stranih reči i izraza" Milana

Vujaklije, delo koje će vremenom doživeti niz izdanja, klasičan 

naslov srpske leksikografije.


        1952 - Umro je britanski kralj Džordž VI, kojeg je

nasledila kćerka, kraljica Elizabeta.


        1958 - U avionskoj nesreći na minhenskom aerodromu

poginula su 23 putnika, uključujući osam igrača engleskog

fudbalskog kluba "Mančester junajted" nazvanih "Bejzbijeve bebe",

prema njihovom menadžeru Matu Bejzbiju. Nesreća se dogodila pri

povratku iz Beograda gde je "Mančester junajted" igrao meč

evropskog Kupa šampiona sa "Crvenom zvezdom".


        1989 - Umro je francuski filmski režiser Andre Žan Kajat,

koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali

je slavu stekao kao režiser. Filmovi: "Svi smo mi ubice", "Ogledalo

sa dva lica", "Ljubavnici iz Verone", "Pravda je zadovoljena", "Pre

potopa", "Prelaz preko Rajne".


        1993 - Umro je američki teniser afričkog porekla Artur

Eš, prvi crni igrač koji je, trijumfom u Vimbldonu 1975. uspeo

da pobedi na Gren slem turniru. Umro je od side pošto je zaražen

virusom te bolesti transfuzijom krvi prilikom operacije srca.


        1994 - Šef opozicionih socijaldemokrata Marti Ahtisari

dobio je prve direktne predsedničke izbore u Finskoj, pobedivši

ministarku odbrane Elizabet Ren.


        1995 - Dva vasionska broda od po 100 tona, najveća ikad

spojena u svemiru, susrela su u prvom američko-ruskom svemirskom

"randevuu" posle 20 godina.


        1997 - Kongres Ekvadora smenio je predsednika Abdalu

Bukarama, proglasivši ga neuračunljivim.


        1999 - U zamku Rambuje kod Pariza počeli su pregovori na

kojima je delegaciju SRJ predvodio potpredsednik vlade Srbije Ratko

Marković, a kosovskih Albanaca vođa terorističke tzv. OVK Hašim 

Tači, iako je formalni predvodnik bio Ibrahim Rugova.


        2000 - Vršilac dužnosti predsednika Rusije Vladimir

Putin izjavio je da su okončane operacije u glavnom gradu Čečenije

Groznom, iz kojeg su izbačeni islamski teroristi.


        2000 - Bivši finski šef diplomatije Tarja Halonen

pobedila je na predsedničkim izborima, postavši prva žena šef

države u istoriji Finske.


        2004 - U eksploziji koju je aktivirao islamski

bombaš-samoubica u metrou u Moskvi poginulo je najmanje 40 osoba.


        2007 - Umro je Frenki Lejn, američki muzičar, jedan od

najpopularnijih 50-ih 20. veka. Prepoznatljivim baritonom i

pesmama poput "That's My Desire", "Mule Train", "Jezebel", "I

Believe" i "Rawhide", Lejn je bio jedan od "pretplaćenih" na top

listama sve do pojave rokenrola. Tokom sedam decenija duge karijere,

repertoarom koji je obuhvatao džez, bluz i kantri, prodao je više

od 100 miliona ploča od kojih je više od 20 doseglo status zlatnih.


        2008 - Umro je Dragutin Dražić, član SANU, tehnolog i

fizikohemičar. Ugledni univerzitetski profesor posebno se bavio

oblastima fizičke hemije i korozije. Bio je predsednik Međunarodnog

društva za elektrohemiju i potpredsednik Unije hemijskih društava

Jugoslavije. Kao počasni predsednik predvodio je i Srpsko hemijsko

društvo. Objavio je pet naučnih monografija i oko 200 naučnih

radova.


2012 - Srpskom teniseru Novaku Đokoviću uručena je 

prestižna nagrada "Laureus" kao najboljem sportisti sveta tokom 

prethodne godine.


2023 - Na jugu Turske, uz granicu sa Sirijom, sa epicentrom 

u Šehitkamilu, provincija Gaziantep, dogodio se razoran zemljotres, 

magnitude 7,8 stepeni Rihterove skale. Srušene su desetine hiljada 

stambenih objekata. Poginulo je čak 59.259 osoba, 121.704 lica su 

povređena. Nestalo je 297 osoba. Koliko se zna, 50.783 osobe su poginule 

u Turskoj, gde je povređeno 107.204 lica. U Siriji je zabeleženo 8.476 

mrtvih, a 14.500 povređenih.

Коментари

„Dok umire sve što vredi, lopov mirno u fotelji sedi“: Brutalna poruka navijača Partizana o kojoj bruji Srbija

Mitrović izveo najneobičniji penal: Ovo se skoro nikada ne događa

„Sad svi hoće na basket“: Jokić oduševio slikom ispred kuće u Somboru