Dogodilo se na današnji dan
Danas je četvrtak, 28. novembar, 2024.
1520 - Portugalski moreplovac Fernando Magelan uplovio je u
Tihi okean, prošavši iz Atlantskog okeana kroz moreuz koji sada
nosi njegovo ime.
1632 - Rođen je francuski kompozitor, violinista, dirigent, pevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porekla Đovani Batista Lili, poznat kao Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima, arijama i scenskim efektima. U saradnji s francuskim komediografom Žanom Molijerom stvorio je
novu dramskomuzičku vrstu - comedie ballet - komediju s pevanjem i
plesom. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje. Dok je
početkom 1687. dirigovao "Te Deum" za oporavak od bolesti kralja
Luja XIV, ozledio se dugim dirigentskim štapom i rana se pretvorila
u smrtonosnu gangrenu. Dela: opere "Tezej", "Persej", "Kadmis i
Hermiona", "Alsesta", "Psiha", "Amadis od Galije", "Armida", Asis i
Galateja", "Prozefina", "Feton", komedije-baleti "Ženidba na silu",
Žorž Dandin", "Gospodin od Pursonjaka", "Građanin-plemić",
crkvene kompozicije "Te Deum", "De profundis", "Mizerere".
1757 - Rođen je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam
Blejk. Kao ilustrator često je radio na starozavetne teme, poput
"Knjige o Jovu", ali je ilustrovao i dela Džona Miltona ili
"Božanstvenu komediju" Dantea Aligijerija. Kao pisac bio je sklon
misticizmu, ali je literarnu slavu stekao lirskim pesmama kao što
su "Pesme iskustva" i "Pesme nevinosti".
1820 - Rođen je nemački filozof Fridrih Engels, jedan
od osnivača takozvanog naučnog socijalizma i najbliži saradnik
Karla Marksa. Otac, industrijalac tekstila poslao ga je u Mančester,
tada globalni centar tekstilne industrije, gde se pod utiskom teškog
položaja radnika, zainteresovao za socijalne teme. U saradnji s
Marksom napisao je "Nemačku ideologiju" i "Manifest komunističke
partije" i organizovao Prvu internacionalu, osnovanu 1864. Posle
Marksove smrti 1883. nastavio je rad u Drugoj internacionali
osnovanoj 1889. i napisao "Poreklo porodice, privatne svojine i
države" i "Ludvig Fojerbah i kraj nemačke klasične filozofije".
Poslednje godine života posvetio je redigovanju drugog i trećeg
toma Marksovog "Kapitala". Ostala dela: "Anti-Diring", "Skica za
kritiku nacionalne ekonomije", "Položaj radničke klase u
Engleskoj", "Sveta porodica".
1821 - Skupština Paname pod vođstvom pukovnika Hozea
Fabrege proglasila je nezavisnost te zemlje od Španije kao i
prisajedinjenje Novoj Granadi (Kolumbiji).
1829 - Rođen je ruski klavirski virtuoz i kompozitor Anton
Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu
(Sankt Peterburgu). Pripadao je tzv. kosmopolitskom pravcu, nasuprot
"Velikoj petorici". Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo
pesme.
1878 - Umro je srpski pisac i slikar Đura Jakšić,
najizrazitiji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti i jedan
od najdarovitijih srpskih slikara 19. veka. Pisao je lirsku,
rodoljubivu, satiričnu, socijalnu i epsku poeziju. Slikarstvo je
učio u Segedinu, Temišvaru, Pešti, Velikom Bečkereku (sada
Zrenjanin), Beču i Minhenu. Potom je bio učitelj u više mesta
tadašnje Srbije i predavao crtanje u Kragujevcu, Požarevcu i
Jagodini. Strastan, plahovite mašte i veoma emotivan, buntovan i
slobodoljubiv, pisao je s romantičarskim patosom pesme o slobodi
i stihovane lirske ispovesti. Pesme "Na Liparu", "Ponoć", "Mila",
"Padajte braćo", "Otadžbina", "Ja sam stena", "Noć u Gornjaku",
spadaju u vrh srpske romantičarske poezije. Napisao je i drame
u stihovima "Seoba Srbalja", "Jelisaveta, knjeginja crnogorska"
i "Stanoje Glavaš", kao i oko 40 pripovedaka.
1881 - Rođen je austrijski pisac Štefan Cvajg. U ranim
delima je pod uticajem bečkog impresionizma i psihoanalize Sigmunda
Frojda. Docnije je znatnu popularnost stekao romansiranim biografijama
i esejističkim studijama o značajnim ličnostima istorije i literature.
Pred nacistima je 1938. emigrirao u SAD, a 1942. izvršio je u Brazilu
samoubistvo, zahvaćen unutrašnjom krizom i slomljen nacističkim
varvarstvom. Dela: pripovetke "Pometenost osećanja", "Amok", "Prvi
doživljaj", romansirane biografije "Žozef Fuše", "Marija Antoaneta",
"Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog", "Marija Stjuart", studije "Tri
majstora" (Balzak, Dikens, Dostojevski), "Borba s demonom" (Helderlin,
Klajst, Niče), "Tri pesnika svoga života" (Kazanova, Stendal,
Tolstoj), autobiografsko delo "Jučerašnji svet".
1905 - Irski nacionalista Artur Grifit osnovao je u
Dablinu partiju "Šin fejn", čiji je glavni zadatak bila borba za
osamostaljenje Irske od Velike Britanije.
1907 - Rođen je italijanski pisac Alberto Pinkerle, poznat
kao Alberto Moravija, koji je svetsku slavu stekao delima o moralnom
raslojavanju italijanske buržoazije. Pisao je romane, pozorišne
komade, kratke priče, eseje, putopise, kritiku - filmsku i
pozorišnu. Dela: romani "Ravnodušni ljudi", "Prezir", "Rimljanka",
"Dosada", "Konformist", "Ćoćara", "Ja i on", "Pažnja",
"Unutrašnji život", "Godina 1934", "Rimske priče", "Automat",
"Drugi život".
1908 - Rođen je Klod Levi-Štros, francuski akademik,
antropolog, etnosociolog. Na osnovu plemenskih običaja i mitova
pokazao je da je ljudsko ponašanje zasnovano na logičkim
sistemima koji mogu da se razlikuju od društva do društva,
ali poseduju zajedničku podstrukturu. Široj publici postao
je poznat delom "Tužni tropi" (1955.) u kojem je opisivao
ponašanje brazilskih urođenika, na osnovu ličnog iskustva.
Boravak među njima konačno je odredio njegovo opredeljenje
ka antropologiji. Verovao je da lingvistika i matematička
logika u antropološkim istraživanjima imaju poseban značaj.
Druga dela: "Elementarne strukture srodstva", "Strukturna
antropologija", "Divlja misao", "Mitologike".
1909 - Rođen je Aleksandar Ranković, potpredsednik SFRJ
i član najužeg rukovodstva vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije
do smenjivanja sa svih funkcija 1966. Posle zavođenja diktature
1929. osuđen je na šest godina robije zbog ilegalne komunističke
aktivnosti, a 1940. postaje član Politbiroa Komunističke partije
Jugoslavije. U Drugom svetskom ratu rukovodio je pripremama za ustanak
protiv okupatora, ali je uhapšen u Beogradu krajem jula 1941.
Oslobođen je smelom akcijom beogradskih skojevaca. Kao organizacioni
sekretar KPJ i član Vrhovnog štaba partizanskih jedinica, osnovao
je 1944. službu bezbednosti pod nazivom Odeljenje za zaštitu naroda
(OZNA). Posle rata bio je ministar unutrašnjih poslova i potpredsednik
savezne vlade a potom i potpredsednik države. U političkom obračunu
s njim na Četvrtom plenumu CK SKJ 1966. na Brionima, optužen je za
zloupotrebe Službe državne bezbednosti i lišen je svih funkcija
i potpuno isključen iz javnog života.
1919 - Nensi Estor je kao prva žena izabrana u britanski
parlament.
1941 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu izbacila
nemačke trupe iz Rostova na Donu.
1943 - U Teheranu su u Drugom svetskom ratu, na prvom
zajedničkom sastanku, sovjetski lider Staljin, predsednik SAD
Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil razmatrali
otvaranje drugog fronta u Evropi, operacije na Istočnom frontu,
posleratno uređenje Evrope i pitanje Jugoslavije. Dogovoreno je
da se Jugoslavija obnovi "u potpunom teritorijalnom integritetu i
nezavisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti
rešeno posle rata". Konferencija je okončana 1. decembra.
1945 - Umro je američki teniser i političar Dvajt Dejvis,
koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija "Dejvis kup". Bio
je i američki ministar rata od 1925. do 1929. i generalni guverner
SAD na Filipinima od 1929. do 1932.
1954 - Umro je italijanski nuklearni fizičar Enriko Fermi,
koji je prvi bombardovao uran neutronima, dobitnik Nobelove nagrade
za fiziku 1938. Zasnovao je teoriju kretanja neutrona, a u Drugom
svetskom ratu je u SAD, gde je 1938. emigrirao iz Italije, na
Čikaškom univerzitetu rukovodio gradnjom prvog nuklearnog
reaktora. Njegovim imenom nazvano je više pojmova u nuklearnoj
fizici: "Fermijevo pravilo selekcije", "Fermijev model gasa",
"Fermijeva 'starost' neutrona", fermi kao jedinica za dužinu.
1960 - Mauritanija, zemlja na zapadu Afrike, postala je
nezavisna islamska republika. Prethodno, bila je sastavni deo
Francuske Zapadne Afrike.
1971 - Jordanskog predsednika vlade Vasfi Tela ubili su
pripadnici palestinske terorističke organizacije "Crni septembar"
u Kairu, gde je doputovao radi učešća na Arapskoj konferenciji.
1975 - Fretilin (Revolucionarni front za nezavisnost
Istočnog Timora) je jednostrano proglasio nezavisnost te bivše
portugalske kolonije pod imenom "Demokratska republika Istočni
Timor".
1979 - Novozelandski avion "DC-10" udario je u planinu
Erebus na Antarktiku, što nije preživeo niko od 257 putnika i
članova posade.
1987 - Prilikom pada južnoafričkog aviona tipa "Boing
747" u Indijski okean, blizu Mauricijusa, poginulo je svih 160
putnika i članova posade.
1989 - Indijski predsednik vlade Radživ Gandi dao je
ostavku posle poraza na izborima.
1990 - Singapurski predsednik vlade i tvorac svojevrsnog
privrednog čuda te nevelike zemlje, Li Kuan Ju sišao je sa vlasti
posle 31 godine. Ali i nadalje je njegov uticaj ostao presudan u
Singapuru.
1991 - Libijski lider Moamer Gadafi objavio je da neće
predati dvojicu Libijaca koji su optuženi za podmetanje bombe u
američki putnički avion koji se srušio iznad mesta Lokerbi u
Škotskoj.
1994 - Norvežani su na referendumu odbili da se priključe
Evropskoj uniji.
1996 - Alžirci su velikom većinom odobrili ustavne
promene koje omogućavaju zabranu islamističkih političkih
partija.
2000 - SRJ je postala punopravni član Svetske zdravstvene
organizacije.
2002 - U eksploziji automobila-bombe, trojica islamskih
terorista samoubica ubili su u jednom hotelu punom izraelskih
turista u kenijskom gradu Mombasi 13 ljudi, 10 Kenijaca i trojicu
Izraelaca.
2004 - U eksploziji gasa u rudniku uglja Čenđijašan na
severu Kine život je izgubilo 166 rudara.
2009 - Umro je Milan Bulajić, stručnjak za međunarodno pravo, diplomata, predsednik Fonda za istraživanje genocida i dugogodišnji direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Kao "Amicus Curiae" (prijatelj suda) učestvovao je
na suđenju Ajhmanu 1961. u Jerusalimu. Učestvovao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima i autor je nekoliko desetina knjiga.
2011 - Umro je Ante Marković poslednji predsednik vlade
SFRJ. Elektrotehniku je završio u Zagrebu i decenijama je bio
uspešan privrednik. Od marta 1989. do decembra 1991. nalazio se
na čelu poslednje vlade (Savezno izvršno veće) SFR Jugoslavije.
Nastojao je da sprovede reforme, na tragu tendencija koje su usledile
u istočnoj Evropi posle pada Berlinskog zida, ali nije i pored
izvesnog uspeha, imao podršku ni republičkih rukovodstava ni
inostranstva, osim deklarativnu. Decembra 1991. podneo je ostavku.
Izvesno vreme u Austriji se uspešno bavio biznisom.
Коментари
Постави коментар