Dogodilo se na današnji dan
Danas je petak, 18. oktobar, 2024.
o Edikt iz Fontenbloa, obelodanjen četiri dana potom. Njime
je poništen Nantski edikt, iz 1598, koji je dozvolio ravnopravnost
hugenota, protestanata kalvinista. Ediktom iz Fontenbloa hugenoti
su lišeni verskih i građanskih sloboda koje im je 1598. obezbedio
kralj Anri IV. Približno milion protestanata potom je napustilo
Francusku.
1692 - Izaslanik cara Leopolda I Habzburškog knez Kroj
postavio je kamen temeljac sadašnje Petrovaradinske tvrđave, na
ruševima srednjovekovnog utvrđenja na uzvisini 40 metara iznad
Dunava. Nova tvrđava sastojala se od Gornjeg i Donjeg grada, imala
je visoke bedeme i bila okružena šančevima s vodom. Iz naselja
Petrovaradinski Šanac na suprotnoj strani Dunava izrašće vremenom
Novi Sad.
1697 - Rođen je italijanski slikar Đovani Antonio Kanal,
poznat kao Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista 18. veka, majstor
dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je
slikao Veneciju, njene kanale i palate.
1756 - Umro je Visarion Pavlović, episkop bački. Rodom je
bio iz Sent-Andreje. Osnivač je Latinsko-slovenske škole u Novom
Sadu 1731. koja je imala rang niže realne gimnazije, kao i prve
gradske bolnice 1741. Škola je znatno doprinela formiranju
naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini. U njoj je
izvesno vreme predavao i Jovan Rajić. Knjige su uglavnom pribavljane iz Rusije. Sagradio je 1741. vladičanski dvor u Novom Sadu, koji je razoren prilikom strahovitog bombardovanja Novog Sada 1849. godine. Današnji vladičanski dvor bačkih episkopa sagrađen je 1901. po projektu Vladimira Nikolića, na mestu starog, u Zmaj Jovinoj ulici. Pavlović je važio za energičnog pa i prekog čoveka, ali je bio
i veoma preduzimljiv. Na mestu bačkog episkopa nasledio ga je
Mojsije Putnik.
1856 - Rođen je srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član niza naučnih društava. Osnovao je Srpsko geološko društvo i Mineraloško-geološki zavod i pokrenuo časopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je brojnih radova iz oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvete i spoljnih poslova Kraljevine Srbije i jedan je od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Dela: "Geologija Srbije I i II", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".
1860 - Britanske trupe spalile su do temelja Juanmingjuan,
letnju carsku palatu u Pekingu.
1865 - Umro je engleski državnik Henri Džon Templ, poznat
kao lord Palmerston, dva puta premijer između 1855. i 1865. godine.
Organizovao je "Opijumski rat" protiv Kine i Krimski rat protiv
Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u
Indiji i Kini.
1867 - Ceremonijom u Sitki, tada Novoarhangelsk, Aljaska,
SAD su od Rusije formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju
su 30. marta 1867. kupile od Rusije za 7,2 miliona dolara. Aljaska
je 1959. postala 49. savezna država SAD.
1878 - Umro je srpski dobrotvor Ilija Milosavljević
Kolarac, veletrgovac, jedan od najvećih trgovaca hranom u
tadašnjoj Evropi. Sav imetak zaveštao za prosvećivanje srpskog
naroda. Bio je savetnik kneza Mihaila Obrenovića za finansijska
pitanja. Postao je član Matice srpske 1854. Godine 1861. novčano
pomaže osnivanje Srpske pravne akademije u Novom Sadu. S Tomom Vučićem-Perišićem osnovao je Fond za godišnje pomene palima za slobodu otadžbine (1857). Od 1854. finansira objavljivanje domaćih i prevedenih literarnih dela, a godine 1861. ustanovio je Fond za pomaganje i nagrađivanje srpskih književnika. Od 1875. on prerasta u Književni fond s kapitalom od 10.000 dukata. Pošto nije imao dece, celokupnu imovinu zaveštao je srpskom narodu. Testamentom je odredio: "Da se od svega imanja obrazuje Fond iz koga će se vremenom imati podići srpski univerzitet". Današnje
reprezentativno zdanje "Zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca -
Kolarčevog narodnog univerziteta" podignuto je 1932. godine.
1893 - Umro je francuski kompozitor Šarl Guno, s Kamijem
Sen Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19.
veka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" suprotstavio se
italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog
klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha (Ave Maria).
1907 - Zaključena je Druga međunarodna mirovna konferencija
u Hagu, na kojoj su kodifikovana brojna pravila međunarodnog prava,
posebno ratnog. U radu skupa učestvovale su 44 države, uključujući
Kraljevinu Srbiju.
1910 - Rođen je srpski kompozitor, dirigent i muzikolog
Vojislav Vučković, koji je u Pragu završio Konzervatorijum i
Majstorsku školu, gde je i doktorirao. Bio je profesor Muzičke
škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije
i saradnik više časopisa. Između dva svetska rata učestvovao
je u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove,
bavio se muzičkom kritikom. Uhapšen je 1942. u okupiranom Beogradu i streljan. Dela: simfonijske poeme "Ozareni put", "Burevesnik", "Herojski oratorijum", balet "Čovek koji je ukrao sunce".
1919 - Rođen je kanadski državnik Pjer Eliot Trudo,
premijer od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984. godine.
1921 - Rođen je Džes Helms, američki republikanski
senator i vodeći konzervativni političar. Poznat po nadimku
"senator Ne", Helms je, između ostalog, upamćen po protivljenju
slanju američkih trupa u Bosnu, blokiranju ratifikacije
međunarodnih sporazuma, među kojima i Sveobuhvatnog sporazuma
o zabrani nuklearnog testiranja, kao i protokola iz Kjota o
globalnom zagrevanju. Radio je i kao urednik u novinama i
televizijski komentator, a u Senat je prvi put ušao 1972. godine.
1922 - Osnovana je Britanska radio-kompanija (BBC).
1925 - Rođena je grčka glumica Melina Merkuri, veoma
angažovana šezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne uprave,
potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi:
"Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad
nedeljom", "Fedra", "Pobednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i
Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja
sam rođena Grkinja".
1931 - Umro je američki pronalazač Tomas Alva Edison,
koji je zadužio svet brojnim pronalascima, poput sijalice s ugljenim
vlaknom, fonografa (gramofon), mikrofona, fonometra. Usavršio je i
telegraf i akumulator, znatno poboljšao dinamo-mašinu, pronašao
kinetoskop i prvi primenio celuloidnu filmsku traku od 35
milimetara. Sagradio je prvi filmski atelje u svetu. Registrovao je
više od hiljadu pronalazaka, a savremenici su ga smatrali "prvim
dobrotvorom čovečanstva".
1931 - Rođen je Svetozar Stojanović, srpski filozof
i politički teoretičar. Rođen je u Kragujevcu, školovao se i
doktorirao u Beogradu 1962. Pripadao je grupi nastavnika koji su
uklonjeni sa beogradskog Filozofskog fakulteta 1974. Dela: "Savremena meta-etika", "Između ideala i stvarnosti", "Istorija i partijska svest", "Na srpskom delu Titanika".
1967 - Sovjetski vasionski brod "Venera 4" ušao je u atmosferu Venere i emitovao podatke na Zemlju dok nije izgubio kontakt 27 kilometara iznad površine Venere.
1982 - Umro je francuski državnik Pjer Mandes Frans,
vođa levog krila Radikalsocijalističke partije, koji je postavši
predsednik vlade 1954. okončao francusku vojnu intervenciju u
Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog privrednih problema i pobune u
Alžiru. U Drugom svetskom ratu borio se u Pokretu otpora do 1942.
posle čega se prebacio u London i učestvovao u vazduhoplovnim
akcijama saveznika u sastavu bombarderske grupe "Loren".
1989 - Generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Nemačke Erih Honeker je odmah posle posete Berlinu sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova podneo ostavku iz "zdravstvenih razloga", a za novog šefa partije izabran je Egon Krenc.
1991 - Televizija Beograd počela je da emituje program
preko satelita.
1998 - Najmanje 700 osoba poginulo je prilikom eksplozije
naftovoda na jugu Nigerije.
1998 - U požaru na najvećem naftovodu u Kolumbiji, izazvanom bombaškim napadom levičarskih gerilaca, poginule su 62 osobe.
1998 - Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu je, na kraju šestodnevne posete Kini, razgovarao s kineskim predsednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dve strane od 1949. godine.
2000 - Senat SAD odobrio je prodaju hrane i lekova Kubi, što je bila krupna promena u politici strogog embarga koji je protiv te karipske zemlje Vašington zaveo četiri decenije ranije.
2002 - U centru Moskve atentatori su ubili gubernatora ruske dalekoistočne Magadanske oblasti Valentina Cvetkova.
2005 - Umro je ideolog perestrojke Aleksandar Jakovljev, prvak grupe proliberalno opredeljenih sovjetskih komunista koji je formulisao ideju reforme Sovjetskog Saveza poznatu kao perestrojka.
2006 - Preminuo je akademik Zvonko Marić, istaknuti
naučnik u oblasti teorijske fizike. Rođen u Bujanovcu, studirao
je fiziku u Beogradu i Zagrebu (kod Ivana Supeka) i u školi za
teorijsku fiziku Nila Bora u Kopenhagenu. Marić je godinama bio
najistaknutija ličnost teorijske fizike u Srbiji. Od 1960. do 1970.
rukovodio je Laboratorijom za teorijsku fiziku u Institutu u Vinči.
Istovremeno je počeo da razvija saradnju sa francuskim Institutom
za nuklearne nauke u Orseju i Institutom Anri Poenkare u Parizu. Pet
godina po osnivanju Instituta za fiziku, 1970. godine, Marić
postaje rukovodilac novoosnovane laboratorije za Teorijsku fiziku.
Od 2000. bio je predsednik odnosno član upravnog odbora Instituta.
2007 - Najmanje 133 osobe poginule su dok je više od 450
povređeno, u Karačiju, u napadu na konvoj u kojem se nalazila
bivša pakistanska premijerka Benazir Buto, koja se vratila u zemlju
posle osmogodišnjeg egzila. Meta napada bio je kamion-platforma, na
kojem se Buto vozila od aerodroma, pozdravljajući stotine hiljada
svojih pristalica na ulicama najmnogoljudnijeg pakistanskog grada.
2013 - Vlasti Etiopije predstavile su prvu fazu programa
svemirskog istraživanja, otvorivši i najveću istočnoafričku
opservatoriju. Program predvodi poznati etiopsko američki fizičar
Solomon Bilej a finansira etiopsko-saudijski tajkun Mohamed Alamudi.
Osim Etiopije u Africi svemirski program ima i Južna Afrika.
2019 - Više od pola miliona ljudi okupilo se u Barseloni
na protestima protiv presuda koje su donete nosiocima separatizma
u Kataloniji. Bio je to najmasovniji protestni skup u nizu pošto
je Vrhovni sud u Madridu osudio devet lica na zatvorske kazne od
9 do 13 godina zbog organizovanja referenduma o nezavisnosti i
proglašenja separacije Katalonije. Predsednik Vlade Španije
Pedro Sančes, tim povodom, naglasio je da nikome nije suđeno
zbog ideja nego zbog nepoštovanja zakona.
2019 - Dogodio se najduži komercijalni let u istoriji vazduhoplovstva. Avion Boing 787-9, na trasi Njujork - Sidnej,
ukupne dužine 16.000 kilometara, tokom 19-časovnog leta nije
sletao.
2021 - Preminuo je Kolin Pauel, general, prvi Afroamerikanac
na mestu državnog sekretara SAD. Bio je državni sekretar u vreme
Džordza Buša od 2001. do 2005. čime je postao, do tada, najviše
rangirani Afroamerikanac u istoriji Sjedinjenih Država. Na poziciji
načelnika Združenog generalštaba SAD nalazio se od 1989. do 1993.
što je doprinelo njegovoj širokoj popularnosti nakon pobede u
Zalivskom ratu. Bio je savetnik za nacionalnu bezbednost 1987 - 1989. godine. Navodno je bio protivnik napada na Irak 2003. godine.
Коментари
Постави коментар