Dogodilo se na današnji dan
Danas je subota, 19. oktobar, 2024.
1216 - Umro je engleski kralj Džon Bez Zemlje, mlađi sin
Henrija II, koji je 1215. morao da popusti u sukobu s plemstvom i
potpiše "Magna kartu libertatum" - veliku povelju sloboda. Poveljom
je ograničena vlast kralja, u korist barona.
1469 - Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog
kralja Ferdinanda II, čime je započeto ujedinjenje Španije pod
jednom krunom.
1745 - Umro je engleski pisac irskog porekla Džonatan
Svift, jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih naravi i
poroka. Njegovo glavno delo "Guliverova putovanja" izmišljeni svet
Liliputanaca, satirični je prikaz sredine u kojoj je živeo. Imao
je tegoban lični život pa je na okruženje gledao s gorčinom,
pesimizmom i prezirom. Ostala dela: politički spisi "Suknareva
pisma", satire "Bitka knjiga", "Priča o buretu".
1812 - Francuski car Napoleon I napustio je Moskvu i započeo
povlačenje iz Rusije. Neuspela invazija na Rusiju i poraz u sudaru
s ruskom vojskom pod komandom feldmaršala Mihaila Kutuzova označili
su početak kraja Napoleonove imperije. U pohod na Rusiju Napoleon
je krenuo sa oko 600.000 vojnika iz gotovo svih evropskih nacija,
a tamo je tako strahovito poražen da se iz Rusije vratilo svega
nekoliko desetina hiljada vojnika.
1813 - Ulaskom u Lajpcig pored kojeg je vođena bitka armija
udruženih saveznika Rusije, Pruske i Austrije, protiv Francuza,
okončana je trodnevna "Bitka naroda". Posle poraza Napoleon se povukao
preko Rajne i nekoliko meseci potom prisiljen je da abdicira.
1841 - Rođen je Nikola Petrović, vladar Crne Gore, knez
i docnije kralj. Posle invazije austrougarskih trupa, u januaru
1916. potpisao je kapitulaciju i napustio Crnu Goru. Velika Narodna
skupština u Podgorici ga je 26. novembra 1918. zbog izdaje 1916.
zbacila s prestola i proglasila prisajedinjenje Crne Gore - Srbiji.
Imao je literarne ambicije i smatrao je sebe velikim književnikom,
ali ga je ozbiljna književna kritika smatrala diletantom.
1862 - Rođen je franucuski hemičar i industrijalac Ogist
Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i
osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su
izumela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani
"Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u
svetu ("Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike").
1872 - U Novom Južnom Velsu u Australiji nađen je
"Holtermanov grumen", ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u
kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća ikad pronađena
količina tog metala.
1875 - Umro je engleski fizičar Čarls Vitston, pionir
telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog
otpora ("Vitstonov most") i istraživao elektricitet, svetlost i
zvuk.
1876 - Rođen je srpski slikar Milan Milovanović, profesor
Umetničke škole u Beogradu, koji je radio pejzaže i portrete
visokog impresionističkog dometa. Nekim delima se približio
poentilizmu, težeći da postigne maksimalni efekat svetlosti.
Slikarstvo je studirao u Beogradu, Minhenu i Parizu.
1899 - Rođen je gvatemalski pisac Migel Anhel Asturijas,
dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1967. klasik realizma u
latinoameričkoj prozi. Prikazao je potresnu bedu u svojoj otadžbini
i ispisao snažnu optužnicu protiv latinoameričkih diktatura i
dominacije multinacionalnih kompanija. Dela: "Gospodin predsednik",
"Gvatemalske legende", "Kukuruzni ljudi", "Uragan", "Zeleni papa",
"Oči pokopanih", "Vikend u Gvatemali".
1917 - Uspostavljeni su diplomatski odnosi između
Kraljevine Srbije i Portugalije. U Lisabonu je tada osnovano srpsko
poslanstvo.
1918 - U Zagrebu je Narodno veće donelo Deklaraciju o
ujedinjenju svih Južnih Slovena. Zajednička država je konačno
proglašena od strane regenta Aleksandra Karađorđevića 1. decembra
1918. pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (prvobitno ime
bilo je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca).
1931 - Rođen je engleski pisac Dejvid Džon Mur Kornvel,
poznat kao Džon Le Kare, majstor modernog špijunskog romana.
Prikazivao je svet špijunaže u vreme Hladnog rata. Dela: romani
"Poziv za mrtvaca", "Špijun koji se sklonio u zavetrinu", "Rat
u ogledalu", "Mali grad u Nemačkoj", "Naivni i sentimentalni
ljubavnik", "Dečko, dama, kralj, špijun", "Plemeniti đak",
"Smajlijevi ljudi", "Mlada dobošarka", "Panamski krojač",
"Čist špijun".
1932 - U Beogradu je otvoren Kolarčev narodni univerzitet,
zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca, koji je u tu svrhu
testamentom zaveštao ogromnu svotu od oko 50.000 dukata. Zdanje
Kolarčevog univerziteta projektovao je srpski arhitekta Petar
Bajalović.
1935 - Kineske komunističke snage Mao Cedunga okončale
su u provinciji Severni Šensi "Dugi marš", započet godinu dana
ranije iz provincije Jangksi, tokom kojeg je probijena
četvorostruka blokada Nacionalističke armije Čang Kaj Šeka. U
proboju ka severu pod borbom pređeno je više od 11.000 kilometara
i marš je završen spajanjem delova kineske Crvene armije.
1937 - Umro je novozelandski fizičar engleskog porekla
Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908. jedan
od utemeljivača moderne atomske teorije. Najviše se bavio prirodom
radioaktivnosti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao
alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima 1906.
otkrio je postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je
nazvao nukleus, a zajedno s nemačkim fizičarem Hansom Gajgerom je
otkrio da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.
1941 - U Užicu je u Drugom svetskom ratu (Užička
republika) izašao prvi broj obnovljene "Borbe".
1954 - Zaključen je anglo-egipatski sporazum o povlačenju
britanskih trupa iz zone Sueckog kanala u roku od 20 meseci.
1957 - Savezna Republika Nemačka prekinula je diplomatske
odnose s Jugoslavijom zato što je Beograd priznao Nemačku
Demokratsku Republiku. Odnosi su obnovljeni u februaru 1968. u
vreme kada je šef bonske diplomatije bio Vili Brant.
1964 - U udesu sovjetskog aviona "Iljušin-18", koji
se srušio na Avali, poginula je šestočlana delegacija sovjetske
armije s maršalom Sergejem Birjuzovom na čelu, koja je trebalo da
učestvuje na proslavi 20-godišnjice oslobođenja Beograda.
1986 - Predsednik Mozambika Samora Mašel poginuo je u
avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom.
1987 - U sudaru dva putnička voza u predgrađu Džakarte
poginule su 102 osobe a povređeno je više od 5.000.
1987 - Na njujorškoj berzi "Dau Džons" vrednost akcija
pala je u toku jednog dana rekordnih 508 poena, odnosno 22,6 odsto.
Taj dan berzanski stručnjaci opisali su kao "Crni ponedeljak".
1994 - Od eksploziji bombe, koju je u gradskom autobusu u
Tel Avivu aktivirao islamski terorista-samoubica, poginule su 22
osobe.
2001 - Najmanje 350 osoba, mahom iračkih izbeglica,
poginulo je kad je u blizini obala Jave potonuo prenatrpani brod
koji je iz Lampunga na indonežanskom ostrvu Sumatra plovio u
pravcu Australije.
2003 - Umro je Alija Izetbegović, lider bosanskih
muslimana, predsednik Bosne i Hercegovine 1990-1996, član
tročlanog Predsedništva BiH 1996-2000. Sa Slobodanom
Miloševićem i Tuđmanom, potpisnik je mirovnog sporazuma kojim
je okončan građanski rat u BiH, sklopljen 21.novembra 1995. u
Dejtonu (Ohajo, SAD) a potpisan 14.decembra 1995. u Parizu. Autor
je spisa: "Islamska deklaracija" zbog kojeg je u negdašnjoj
Jugoslaviji odgovarao kao islamski fundamentalista.
2004 - Nepoznata lica otela su u Bagdadu, i mesec dana
kasnije pogubila, šefa međunarodne humanitarne organizacije
"Karitas" Margaretu Hasan.
2005 - Počelo je suđenje bivšem iračkom predsedniku
Sadamu Huseinu.
2008 - Umro je Ričard Blekvel, holivudski dizajner i
kreator, tvorac liste "Deset najgore odevenih žena sveta". Prvu
listu te vrste objavio je 1960. i na njoj se na prvom mestu našla
italijanska glumica Ana Manjani, a na drugom Brižit Bardo. Naredne
godine drugo mesto je pripalo Sofiji Loren. Godine 1969. britanska
kraljica Elizabeta II našla se na prvom mestu Blekvelove liste.
2013 - Prvi avion Erbas A319 aviokompanije "Er Srbija"
(Air Serbia), u pratnji dva aviona Vojske Srbije MIG 29, sleteo
je na beogradski aerodrom "Nikola Tesla".
2021 - Preminuo je Branko Mamula, admiral. Bio je Savezni
sekretar za odbranu SFR Jugoslavije od 1982. do 1988. Prethodno,
od 1979. do 1982. nalazio se na poziciji načelnika Generalštaba
JNA. Bio je učesnik NOB-a tokom Drugog svetskog rata, počev od
1941. Objavio je više stručnih knjiga, kao i sećanja: "Slučaj
Jugoslavija".
2023 - Ukrajinska Vrhovna rada (skupština) usvojila je
Zakon o zabrani kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve pod jurisdikcijom
Moskovske patrijaršije, koja je i inace bila žrtva oštrih progona
pod optužbom "antiukrajinskih aktivnosti". Svetski savet crkava
prethodno je saopštio da se time narušava sloboda veroispovesti.
Коментари
Постави коментар