Dogodilo se na današnji dan

 Danas je sreda, 25. septembar, 

2024. 

 1493 - Kristifor Kolumbo isplovio je iz luke Kadis na drugo 

putovanje u Novi svet, koji je otkrio 1492.

        1513 - Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa prešao

je Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je video Tihi

okean.

        1555 - Mirom u Augzburgu nemačke protestantske zemlje

(luterani) izjednačene su pravno sa rimokatoličkim državama.

        1744 - Rođen je pruski kralj Fridrih Vilhelm II, koji 

je tokom vladavine od 1786. do smrti 1797. sprovodio politiku

teritorijalnog širenja zemlje, posebno se okoristivši prilikom

druge i treće podele Poljske 1793. i 1795. Od 1792. do 1795.

pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske.

        1823 - Srpskom piscu i jezičkom reformatoru Vuku

Karadžiću dodeljen je počasni doktorat Univerziteta u Jeni.

        1849 - Umro je austrijski kompozitor Johan Štraus

Stariji, otac popularnih bečkih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa

i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog

valcera početkom 19. veka. Najpre je bio kapelnik više zabavnih

orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Komponovao je

veliki broj valcera, kadrila, marševa, polki.

        1866 - Rođen je američki biolog i genetičar Tomas Hant

Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu

1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih

svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima.

        1896 - Rođen je italijanski državnik Alesandro Pertini,

predsednik Italije od 1978. do 1985, najpopularniji italijanski 

političar posle Drugog svetskog rata. Član italijanske 

Socijalističke partije postao je 1918, niz godina proveo je u 

fašističkim zatvorima. u Drugom svetskom ratu učestvovao je 

u pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator. Za šefa 

države izabran je 1978. i tu dužnost obavljao je do 1985. 

kada se povukao iz javnog života.

        1897 - Rođen je američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik

Nobelove nagrade za književnost 1949. Prikazivao je društvenu

istoriju američkog Juga. Smatra se najvećim američkim prozaistom.

 Dela: romani "Sartoris", "Buka i bes", "Svetlost u avgustu", 

"Komarci", "Medved", "Konjički gambit", "Uljez u prašinu", 

"Divlje palme", "Vojnikova plata", "Starac", "Gospodska kuća", 

"Rekvijem za iskušenicu", "Lupeži", "Utočište", pripovetke 

"Svetilište", "Nepobeđeni".

        1897 - Rođen je srpski pisac Aleksandar Vučo,

rodonačelnik moderne poezije za decu u srpskoj literaturi. Između

dva svetska rata pripadao je pokretu nadrealista. Dela: romani

"Gluho doba" (s Dušanom Matićem), "Koren vida", "Raspust", "Mrtve

javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje

omame", "Omame - kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće -

Ćirilo i Metodije", "Mastodonti", zbirke pesama "Krov nad

prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge", "Momak i po

hoću da budem".

        1906 - Rođen je ruski kompozitor Dmitrij Šostakovič,

član Srpske akademije nauka i umetnosti, čije kompozicije su

čvrsto povezane sa ruskom muzičkom tradicijom. Napisao je

monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima nemačke blokade Lenjingrada (danas Sankt Peterburg) u Drugom svetskom ratu "Sedmu (Lenjingradsku) simfoniju". Ostala dela: opere "Nos", "Ledi Makbet Mscenskog okruga (Katarina Izmajlovna)", oratorijum "Šume pevaju", simfonije, koncerti, kamerna muzika.

        1932 - Španskoj pokrajini Kataloniji data je autonomija,

koja će biti ukinuta odmah posle pada republike.

        1942 - U Bosanskom Petrovcu u Drugom svetskom ratu je

održan prvi kongres lekara partizana i sanitetskih radnika

Jugoslavije, sa kojeg je upućen poziv lekarima i studentima

medicine da se priključe borbi protiv okupatora.

1942 - Rođen je Tanasije Uzunović, glumac. Rodom iz Niša,  

glumu je studirao na Akademiji za pozorište, film i televiziju 

u Beogradu. Član Jugoslovenskog dramskog pozorišta postao je 1967, da bi od 2002. bio u stalnom angažmanu u Narodnom pozorištu u Beogradu. Upamćen je po ulogama Hamleta, Kasija u "Otelu", Razumihina u "Zločinu i kazni", Verhovenskog u "Zlim dusima" Dostojevskog, Zarije Vučića u "Velikoj drami" Siniše Kovačevića, u teatru, kao i po filmskim ulogama "Leptirica", "Trener", "Lager Niš", "Atoski vrtovi", "Kosovski boj", "Sabirni centar", "Gorki plodovi", "Moj rođak sa sela", "Miris kiše na Balkanu", "Aleksa Šantić", "Povratak otpisanih". Dobitnik je brojnih priznanja, poput nagrade grada Beograda (Oktobarska), Sterijine, ili Pečata Narodnog pozorišta.

        1943 - Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila

Smolensk, jedno od poslednjih značajnih uporišta nemačkih

nacističkih snaga na teritoriji Sovjetskog Saveza.

        1956 - U upotrebu je pušten prvi transatlantski 

telefonski kablovski sistem, postavljen između Obena u Škotskoj 

i Njufaundlenda u Kanadi.

        1959 - Na predsednika vlade Šri Lanke Solomona

Bandaranaikea u Kolombu je izvršio atentat jedan budistički

kaluđer. Bandaranaike je dan kasnije podlegao povredama.

        1963 - Vojska je u Dominikanskoj Republici oborila

liberalnu vladu Huana Boša, formiranu sedam meseci ranije.

        1970 - Umro je nemački pisac Erih Marija Remark (pravo

ime bilo mu je Erih Paul Kramner). Romanom "Na zapadu ništa novo", pisanom u naturalističkom maniru, predočio je besmisao ljudske klanice Prvog svetskog rata. I ostala njegova dela, zahvaljujući spretnom komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama poput rata i okupacije, naišla su na izuzetan prijem širom sveta. Knjige tog antimilitariste, koji 

je opisivao besmisao rata i totalitarizma spaljivane su u 

Trećem rajhu na lomačama. Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, 

zatim u Sjedinjene države, čiji je državljanin postao 1947. 

Ostala dela: "Povratak", "Tri ratna druga", "Nebo ne zna za 

miljenike", "Iskra života", "Crni obelisk", "Trijumfalna

kapija", "Ljubi bližnjeg svoga", "Vreme života i vreme smrti".

        1972 - Predsednik japanske vlade Kakuei Tanaka doputovao je u Peking kao prvi šef vlade Japana koji je stupio na tlo Kine posle Drugog svetskog rata.

        1973 - Američki vasionski brod "Skajlab 2" spustio se u

Pacifik s tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko

Zemlje.

        1978 - Američki putnički avion "Boing 727" sudario se

iznad San Dijega sa drugim avionom (manjeg tipa) i u nesreći je

poginuo 137 putnika i članova posade, kao i 14 ljudi na zemlji.

        1992 - Moskva i Vašington odbacili su jedan od poslednjih

ostataka Hladnog rata, dozvolivši slobodu putovanja ruskim i

američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji,

odnosno u SAD.

        1994 - Švajcarci su na referendumu odobrili plan vlade o

donošenju zakona protiv rasizma.

        1997 - Britanski supersonični automobil postavio je u

Nevadi novi svetski brzinski rekord na tlu od 1.142 kilometra na

čas.

        2000 - Savezna izborna komisija je objavljivanjem prvih 

privremenih rezultata izbora, održanih dan ranije 24. septembra, 

najavila mogućnost održavanja drugog kruga glasanja za predsednika SRJ, što su predstavnici DOS-a odbacili, naglašavajući da je Vojislav Koštunica pobedio u prvom krugu. 

        2017 - U iračkom delu Kurdistana održan je rferendum 

na kojem se 92,7% izašlih glasača opredelilo za suverenost 

Kurdistana, koji inače u Iraku ima status autonomne regije. 

Vlada u Bagdadu odbacila je referendum kao nelegalan. Sličan 

stav zauzele su i Turska i Iran, a Savet bezbednosti UN naglasio 

je zabrinutost zbog moguće destabilizacije regije.

2019 - U Pekingu je otvoren novi, drugi, međunarodni aerodrom 

nazvan Dasing, predstavljen kao najveći na svetu. Aerodrom Dasing 

lociran 46 kilometara južno od pekinškog trga Tjenanmen, osmišljen 

je tako da nijedan putnik ne mora da hoda više od osam minuta, a 

zahvaljujući vezi brzom železnicom putnici za svega 20 minuta stižu 

do centra grada. Nova vazdušna luka koju je dizajnirala Zaha Hadid, 

arhitekta iračkog porekla, ima četiri piste, 268 mesta za parkiranje 

aviona, terminal od 700.000 kvadratnih metara i kapacitet do 72 miliona putnika godišnje do 2025. godine, uz perspektivu rasta prometa putnika na 100 miliona.

2020 - Umro je Goran Paskaljević, srpski reditelj i scenarista. 

Filmsku režiju diplomirao je u Pragu. Autor je tridesetak dokumentarnih i 13 igranih filmova. Prvi dugometražni igrani film "Čuvar plaže u zimskom periodu" snimio je 1976. godine. Filmovi: "Pas koji je voleo vozove", "Poseban tretman", "Zemaljski dani teku", "Varljivo leto 68.", "Suton", "Bure baruta", "Tango Argentino".

2020 - Prilikom pada aviona MiG-21 u Brasini kod Malog Zvornika, poginuli su piloti major Dejan Krsnik i kapetan prve klase Zvonko Vasiljević iz 101. lovačko-avijacijske eskadrile 204. vazduhoplovne brigade RV i PVO Vojske Srbije. Prilikom pada letelice povređen je i jedan meštanin.