Dogodilo se na današnji dan
Danas je petak, 12. jul, 2024.
1536 - Umro je holandski humanista Erazmo Roterdamski, koji
je znatno uticao na nemačku reformaciju, a u delima je satirično
prikazao društvo, u prvom redu rimokatoličko sveštenstvo i papu.
Reformu crkve zamišljao je kao reformu klera i crkvenih opština a
ne kao dogmatsku reformu, zbog čega se nije složio sa Martinom
Luterom. Dela: "Domaći razgovori", "Pohvala ludosti".
1543 - Engleski kralj Henri VIII oženio se šesti put,
venčavši se sa Katarinom Par, udovicom lorda Latimera, jedinom
suprugom koja ga je nadživela.
1682 - Umro je francuski astronom Žan Pikar, koji je prvi
precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije
izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski
almanah "Connaišance des Temps" koji i sada izlazi.
1817 - Rođen je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedan
od najboljih američkih esejista. Pisao je protiv ropstva,
otimačkog rata SAD protiv Meksika od 1846. do 1848. u korist
robovlasničkog Juga, propovedao je vraćanje prirodi i duhovnosti.
Dela: "Život u šumi", "Dnevnik", eseji "Građanska neposlušnost",
"Ropstvo u Masačusetsu", "Odbrana Džona Brauna".
1854 - Rođen je američki industrijalac Džordž Istman,
jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak".
Lansirao je 1884. osetljivi fotografski papir, a 1888. jednostavnu
foto kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku
prilagođenu kameri.
1869 - Francuski car Napoleon III prihvatio je uvođenje
parlamentarnog sistema.
1884 - Rođen je italijanski slikar i vajar Amadeo
Modiljani, čija su dela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti
figura. U Parizu je živeo od 1906. do smrti 1920. i jedan je od
najznačajnijih predstavnika "Pariske škole". Najviše je slikao
ženske aktove i portrete a u mladosti se bavio i skulpturom.
1892 - Prigodnom svečanošću održanom kod Terazijske
česme pušten je u rad Beogradski vodovod. Projekat i probna
bušenja bili su delo nemačkog inženjera Oskara Smrekera, iz
Manhajma. Iz pet dubokih bunara grad je dobijao oko 65 litara vode
u sekundi. Bio je to začetak modernog vodovoda u Beogradu.
1904 - Rođen je čileanski pisac i diplomata Neftali
Rikardo Rejes Basoalto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar
Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971.
U početku je bio pod uticajem modernista i postromantičara, da bi
kasnije prihvatio i slobodnije forme. Kao diplomata je službovao u
Burmi, Argentini i Meksiku. Dela: pesničke zbirke "Praznična
pesma", "Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma",
"Pokušaj beskonačnog čoveka", "Boravak na Zemlji", "Španija u
srcu", "Treći boravak 1935-1945", "Opšta pesma", "Grožđe i
vetar", "Elementarne ode".
1906 - Francuski artiljerijski kapetan jevrejskog porekla
Alfred Drajfus, lažno optužen 1894. da je Nemačkoj izdavao vojne
tajne i potom osuđen na doživotnu robiju, rehabilitovan je,
vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.
1910 - U avionskoj nesreći poginuo je engleski
proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je sa
Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju
automobila "Rols-Rojs". Rols je prvi pilot koji je, u junu 1910,
preleteo Lamanš u oba pravca bez zaustavljanja i prvi britanski
pilot koji je izgubio život u avionskom udesu.
1933 - Rođen je Donald Vestlejk, izuzetno plodan
američki autor detektivskih romana. Često je pisao pod različitim
pseudonimima (najčešće kao Ričard Stark) ukupno više od 100
romana od kojih je nekoliko adaptirano u filmske hitove ("Point blank",
"Naplata duga", "Prevaranti"). Osim ozbiljne kriminalistike, oprobao
se i u komičnom kriminalističkom žanru kao i u naučnoj fantastici.
Druga dela: "Plaćenici", "Vreme za ubijanje", "361".
1935 - Umro je francuski oficir jevrejskog porekla Alfred
Drajfus, koji je 1894. optužen da je Nemačkoj odavao vojne tajne.
Osuđen je na doživotnu robiju, samo na osnovu sumnji i izjava
grafoloških stručnjaka i poslat je u jedan od najgorih zatvora u
svetu u Francuskoj Gvajani. U njegovu odbranu ustao je poznati pisac
Emil Zola, koji je pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror"
objavio otvoreno pismo predsedniku Republike. Tek u julu 1906.
kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u
čin majora.
1936 - Svečano je otvoren Zoološki vrt u Beogradu.
Smešten je unutar beogradske tvrđave na prostor "Malog
Kalemegdana" gde se nalazi i danas. Presudnu ulogu prilikom njegovog
zasnivanja imao je Vlada Ilić, poznati trgovac i industrijalac,
gradonačelnik Beograda od 1935. do 1939. U početku, zauzimao je
nešto preko 3,5 hektara, da bi već 1941. zauzimao prostor od preko
14 hektara, nakon rata sveden je na današnjih 7 hektara. Prvi
upravnik bio je inženjer Aleksandar Krstić. Vrt je strahovito
stradao prilikom bombardovanja u Drugom svetskom ratu, i nemačkih
1941. i savezničkih 1943/4.
1941 - Sovjetski Savez i Velika Britanija potpisali su
u Drugom svetskom ratu u Moskvi ugovor o uzajamnoj pomoći i
zajedničkoj borbi protiv Nemačke.
1941 - U Cetinju je u Drugom svetskom ratu, na skupštini
crnogorskih separatista, proglašena "suverena i nezavisna" Crna
Gora pod italijanskim protektoratom. Usledila je pobuna protiv
okupatorskih snaga i njihovih sledbenika koji su od početka bili
protivnici zajedničke srpske i jugoslovenske države.
1960 - Francuska je objavila da će priznati nezavisnost
dotadašnjih kolonija u Africi - Dahomeja (danas Benin), Nigera,
Gornje Volte (danas Burkina Faso), Obale Slonovače. Te zemlje
bile su sastavni deo Francuske Zapadne Afrike. Kao i Čada,
Centralnoafričke republike i Konga - bivšeg Francuskog Konga,
koje su bile sastavni deo Francuske Ekvatorijalne Afrike.
1979 - Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla su
nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika
Kiribati, posle 87 godina britanske kolonijalne uprave.
1993 - Zemljotres je na severu Japana aktivirao je
klizišta i pokrenuo džinovske morske talase (Cunami), usmrtivši
oko 200 ljudi.
1996 - Britanski prestolonaslednik princ Čarls i princeza
Dajana sporazumeli su se o uslovima razvoda, okončavši brak posle
15 godina.
1997 - Kubanska vlada je posle laboratorijskih ispitivanja
potvrdila da su autentični posmrtni ostaci legendarnog gerilskog
vođe Ernesta "Če" Gevare, pronađeni u Boliviji i potom prebačeni
na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dveju zemalja.
1998 - Francuska je pobedom u Parizu u finalu svetskog
fudbalskog prvenstva nad Brazilom rezultatom 3:0, prvi put postala
prvak sveta u fudbalu.
2000 - Umro je princ Tomislav Karađorđević, sin kralja
Aleksandra, brat poslednjeg kralja Jugoslavije Petra II. Prilikom
sahrane četiri dana docnije u porodičnoj grobnici Karađorđevića
u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu okupilo se nekoliko desetina
hiljada ljudi.
2000 - U orbitu oko Zemlje ruskom raketom nosačem
"Proton-K" lansiran je osnovni blok međunarodne kosmičke stanice,
proizveden u Rusiji, u kojem će u komfornim uslovima boraviti
posade stanice.
2004 - Francuska i Irak obnovili su diplomatske odnose,
prekinute posle iračke invazije na Kuvajt 1990.
2005 - Princ Albert II, izdanak 700 godina stare dinastije
Grimaldi, ustoličen je kao novi suveren Kneževine Monako, jedne
od drevnih evropskih država, mada sa ograničenim suverenitetom.
Porodica Grimaldi dinastija je sa najdužom vladavinom u Evropi.
2006 - Izraelska vojska ušla na teritoriju Libana, pošto
je palestinski "Hezbolah" oteo dvojicu i ubio osmoricu izraelskih
vojnika, što je predsednik vlade Izraela Ehud Olmert nazvao
"objavom rata".
2017 - Ujedinjene nacije saopštile su da Jemen pogodila
najgora epidemija kolere u svetu i da u toj zemlji 14 miliona ljudi
gladuje. Jemen je razoren građanskim ratom koji je započeo marta
2015. godine.
2019 - Počela je isporuka ruskog raketnog sistema S-400
Turskoj, pristizanjem prvih komponenata u vazduhoplovnu bazu Murted,
oblast Ankara. Celokupan proces, prema predviđenom programu, trebalo
bi da bude okončan aprila 2020. godine. Turski stručnjaci obučavaju
se za rukovanje u Rusiji. Zvanični Vašington negodovao je zbog ovog
aranžmana, upozorivši da će to ugroziti kupovinu borbenih aviona
F-35 od SAD.
2020 - Doslo je do četvorodnevnog oružanog sukoba između
Jermenije i Azerbejdžana. Između dve zemlje sve vreme, decenijama,
poštoji sukob oko Nagorno Karabaha, jermenske enklave unutar Azerbejdžana.
Zvanično je poginulo ukupno 18 osoba, nezvanično, reč je o stotinama
žrtava.
- Srpska pravoslavna crkva danas obeležava uspomenu na
svete apostole Petra i Pavla. Uobičajen narodni naziv za ovaj
praznik je Petrovdan. Petar je bio ribar i zvao se Simon, a Isus mu
je dao ime Petar. On je prvi od apostola jasno izrazio veru u
Hristosa rečima: "Ti si Hristos, sin Boga živoga". Apostol Pavle
bio je prethodno farisej i zvao se Savle. Preobrazio se i krenuo za
Hristom. Petrovdan je jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.
Kod Srba Petrovdan je slava pekara i ribara.
Коментари
Постави коментар