Dogodilo se na današnji dan

 

 Danas je četvrtak, 6. jun, 2024.

      1599 - Rođen je španski slikar Dijego Rodriges de Silva

i Velaskes, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar

španskog kralja Filipa IV. Dela poput "Predaje Brede", "Prelje",

"Dvorske dame", portreta članova kraljevske porodice, dvorskih

luda, ljudi iz naroda, svedočanstvo su njegove umetničke

genijalnosti, ali i vremena i društva u kojem je živeo. Njegove

slike odlikuje oštrina posmatranja, pronicljiva analiza, traganje

za psihološkim tipovima, majstorstvo forme, izuzetna vrednost boje.

Začetnik je ponovnog otkrivanja prirode u slikarstvu.

        1606 - Rođen je francuski pisac Pjer Kornej, tvorac

klasične francuske tragedije. Dela: tragedije "Sid", "Horacije",

"Sina", "Poliekt", "Rodogin", "Nikomed", komedija "Lažljivac".

        1654 - Švedska kraljica Kristina Augusta, koja je 1644.

okončala rat s Danskom i 1648. pobedonosno Tridesetogodišnji rat,

posle čega je Švedska postala velika sila a Baltičko more

praktično "švedsko more" morala je da abdicira zbog naturanja

nepopularnog rimokatolicizma. 

        1683 - U engleskom gradu Oksfordu otvoren je "Ešmolien",

prvi javni muzej u svetu.

        1799 - Rođen je ruski pisac Aleksandar Sergejevič

Puškin, začetnik ruskog realizma, jedan od najvećih liričara

svetske književnosti. Bio je inovator u pogledu jezika, stila i

sadržaja. Poreklom iz stare, ali osiromašene plemićke porodice,

pesnik buntovnog duha, često na udaru cenzora, zbog čega je bio

prognan iz prestonice na jug Rusije. Umro je u 38. godini od rana

zadobijenih u dvoboju s jednim francuskim avanturistom, čemu su

prethodile brojne spletke visokih krugova ruskog društva. Dela:

romani u stihovima "Evgenije Onjegin", "Grof Nulin", "Kućica u

Kolomni", drame "Boris Godunov", "Rusalka", prozna dela "Pikova

dama", "Kapetanova kći", "Egipatske noći", "Pripovetke pokojnog

Ivana Petroviča Belkina", male tragedije u stihovima "Gozba za

vreme kuge", "Vitez-tvrdica", "Kameni gost", "Mocart i Salijeri",

poeme "Cigani", "Poltava", "Bronzani konjanik", "Gavrilijada",

"Ruslan i Ljudmila", "Kavkaski zarobljenik", bajke u stihovima

"Bajka o caru Saltanu", "Bajka o ribaru i ribici", "Bajka o popu 

i sluzi njegovom Baldi".

        1861 - Umro je italijanski grof Kamilo Benso Kavur,

zaslužan za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje

pod Savojskom dinastijom. U savezu s francuskim carem Napoleonom III

1859. ratovao je protiv Austrije koja je kao poražena tada izgubila

Lombardiju. Istovremeno je pomagao italijanske rodoljube u srednjoj

Italiji i akciju Đuzepea Garibaldija u južnoj Italiji, čime je

doprineo da ti delovi zemlje, izuzimajući papsku državu koja je

pripojena kasnije, budu prisajedinjeni italijanskoj kraljevini.

        1868 - Rođen je engleski polarni istraživač, pomorski

kapetan Robert Falkon Skot, šef ekspedicije koja je u januaru 1912.

stigla na Južni pol, četiri sedmice posle norveškog istraživača

Ruala Amundsena, koji je prvi izveo takav podvig. On i ostala

četiri člana ekspedicije umrla su pri povratku i detalji

tragičnog putovanja rekonstruisani su zahvaljujući njegovom

dnevniku "Skotova poslednja ekspedicija". Izveštaj o prvoj

britanskoj ekspediciji na Antartiku od 1901. do 1904. - tokom koje

je otkrio Zemlju Edvarda VII - opisao je u knjizi "Putovanje brodom

'Diskaveri'".

        1871 - Posle poraza Francuske u Francusko-pruskom ratu,

Nemačka je anektirala Alzas i Lorenu (Lotaringiju).

        1875 - Rođen je nemački pisac Tomas Man, predstavnik

psihološkog romana, jedan najznačajnijih literata te zemlje u 20.

veku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Posle dolaska

nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a

1939. u SAD. Stvarao je pod uticajem Getea, Šopenhauera, Ničea i

velikih ruskih pisaca 19. veka. Dela: romani "Budenbrokovi",

"Čarobni breg", "Kraljevsko visočanstvo", "Lota u Vajmaru",

"Doktor Faustus", "Ispovesti varalice Feliksa Krula", "Izabranik",

tetralogija "Josif i njegova braća", pripovetke i novele "Smrt u

Veneciji", "Tonio Kreger", "Mario i mađioničar", "Zamenjene

glave", "Zakon", "Prevarena", eseji "Duhovno plemstvo", "Staro i

novo", kulturno-filozofske i istorijske studije "Fridrih i velika

koalicija", "Razmatranja jednog nepolitičara".

        1901 - Rođen je indonežanski državnik Ahmed Sukarno,

prvi predsednik Indonezije, pod čijim je rukovodstvom zemlja stekla

nezavisnost, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih. Osnovao je 1927.

Nacionalnu partiju Indonezije. Kolonijalne holandske vlasti uhapsile

su ga 1929. zbog nacionalističke politike i zabranile partiju, koju

je nastavio da vodi 1931. po izlasku s robije. Ponovo je uhapšen

1933. i bio je interniran do japanske okupacije Indonezije

(Holandske Istočne Indije) tokom Drugog svetskog rata 1942, posle

čega je, u interesu nacionalnooslobodilačkog pokreta, bio lojalan

japanskim vlastima. Postao je šef države posle proglašenja

Indonežanske republike 1945. Holandija, koja je vojno

intervenisala, nije priznala tu vladu i uhapsila ga je krajem 1948,

a na vlast se vratio posle potpisivanja indonežansko-holandskog

sporazuma u junu 1949. (kojim je i stvarno Indonezija postala

nezavisna - osim Zapadnog Irijana koji je oslobođen šezdesetih).

Doživotnim predsednikom proglašen je 1963. ali je lišen svih

funkcija 1967, dve godine posle vojnog udara generala Suharta.

        1903 - Rođen je jermenski kompozitor Aram Iljič

Hačaturijan, autor blistave "Igre sabalja", čije je stvaralštvo

zasnovano na jermenskoj narodnoj muzici. Njegovo delo krase bogata

ritmika i raskošne instrumentalne boje. Dela: baleti "Gajane",

"Spartak", koncerti za klavir, koncerti za violinu, simfonije,

kamerna muzika.

        1909 - Rođen je Isaija Berlin, britanski filozof,

politikolog i istoričar ideja. Rođen je u Rigi, Letonija, tada

carska Rusija, a u Britaniju je dospeo 1921. Berlinova dela

svojevrsna su odbrana zapadnog liberalizma od raznih vidova

totalitarizma. Posebno se bavio misliocima poput Đambatista Vika

(1668-1774), Johana Gotfrida Herdera (1744-1803) ili Aleksandra

Hercena (1812-1870). Osnov Berlinove filozofije je verovanje u

moralni pluralizam odnosno uverenje da je sukob vrednosti sastavni

deo ljudskih života. Najpoznatije delo: "Četiri ogleda

o slobodi" (1958).

        1944 - Iskrcavanjem savezničkih snaga u Normandiji, u

najvećem pomorskom desantu u istoriji, otvoren je drugi front u

Drugom svetskom ratu, u kojem je, do tada, najveći deo tereta borbe

protiv nacističke Nemačke iznela sovjetska Rusija.

        1946 - Umro je nemački pisac Gerhart Hauptman, dobitnik

Nobelove nagrade za književnost 1912. Njegova lirika ima

idealističku notu, a u dramama preovlađuje socijalna problematika

najčešće na temu života malih ljudi njegove rodne Šlezije.

Napisao je mnoštvo drama, eseja, aforizama, novela, putopisnih i

autobiografskih knjiga. Dela: "Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu

Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima", "Zimska

balada", "Crveni petao", "Agamemnonova smrt", "Elektra", ",

"Prevoznik Henšel", "Usamljeni ljudi", "Svečanost mira",  "Kolega

Krampton", "Potopljeno zvono", "A Pipa igra", "Roza  Bernd",

"Pacovi", "Čuvar pruge Til".

        1948 - Umro je franucuski hemičar i industrijalac Luj

Limijer, pionir svetske kinematografije, koji je s bratom Ogistom

napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu

fotografskog materijala. Braća su izumela postupak snimanja u

prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28.

decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svetu ("Ulazak voza u

stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike").

        1956 - Rođen je švedski teniser Bjorn Borg, petostruki

pobednik turnira u Vimbldonu, najprestižnijeg teniskog "grend slem"

takmičenja.

        1961 - Umro je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung.

Posle odvajanja od Sigmunda Frojda, čiji je bio učenik, i

odbacivanja njegovog koncepta "psihoanalize" počeo je s razradom

sopstvenog sistema. Osnivač je "analitičke" ili "kompleksne"

psihologije. Originalno je razradio koncepciju o psihološkim

tipovima, teoriju o arhetipovima, o kolektivo-nesvesnom. Bio je 

neobično plodan i svestran autor, po mnogima jedan od najbitnijih 

umova dvadesetog veka, unekoliko i mistik. Dela: "Psihološki tipovi", 

"Psihologija i religija", "Simbolika duha", "Studija o arhetipovima", 

"Aion", "Alhemijske studije", "Mysterium coniunctionis","Simboli 

preobražaja".

        1967 - Egipat je zatvorio Suecki kanal, dan posle izbijanja

Šestodnevnog izraelsko-arapskog rata.

        1968 - Umro je američki senator Robert Frensis Kenedi, na

koga je dan ranije pucao palestinski terorista Sirhan Sirhan.

Nepunih pet godina pre toga, takođe u atentatu, ubijen je Robertov

stariji brat, predsednik SAD Džon Kenedi. Od 1951. radio je u

Kriminalističkom uredu Ministarstva pravde, a 1954. postao je član

Stalnog senatskog istražnog potkomiteta. Od 1961. do 1964. bio je

ministar pravde, posle čega je u državi Njujork izabran za

senatora.

        1972 - U eksploziji u rudniku uglja u Rodeziji poginuo je

431 rudar.

        1981 - U najtežoj nesreći u istoriji železnice poginulo

je najmanje 800 ljudi pošto je sedam vagona pretrpanog putničkog

voza iskliznulo iz šina i palo u reku Kosi u državi Bihar u

Indiji.

        1982 - Izrael je počeo invaziju Libana u nastojanju da

iskoreni izvorišta palestinskog terorizma.

        1984 - Prilikom intervencije indijske vojske protiv

ekstremističkih Sika zabarikadiranih u kompleksu "Zlatnog hrama"  

u Amricaru, prema indijskim vojnim izvorima poginulo je najmanje  

250 Sika i 47 vojnika. Pojedini mediji procenjivali su da je tada

poginulo oko 1.000 ljudi.

        1985 - Izrael je posle trogodišnje okupacije povukao

glavninu snaga iz Libana, ali je zadržao trupe u graničnom 

pojasu unutar te zemlje radi zaštite severnog Izraela od napada.

        1994 - Prilikom pada kineskog aviona koji je leteo na

unutrašnjoj liniji iz turističkog centra Sijan, poginulo je svih

160 putnika i članova posade, u najtežoj nesreći u vazdušnom

saobraćaju u Kini.

        1994 - U Kolumbiji je snežna lavina aktivirana

zemljotresom zatrpala najmanje 100 ljudi.

        1995 - U Južnoj Africi je ukinuta smrtna kazna.

        2004 - Obeležena je 60. godišnjica iskrcavanja saveznika

u Normandiji, a proslavi Dana D uz državnike zemalja

antinacističke koalicije prvi put od završetka Drugog svetskog

rata prisustvovao je i jedan nemački kancelar.

        2005 - Umrla je američka glumica En Benkroft, koja je

1962. godine dobila "Oskara" za ulogu učiteljice slepe i gluve

Helen Keler u filmu "Čudotvorka". Svetsku slavu glumica, međutim,

nije stekla tim filmom snimljenim po istinitim događajima, već pet

godina kasnije, ulogom gospođe Robinson, zavodnice verenika svoje

kćerke u hit-filmu "Diplomac".

        2006 - Umro je Bili Preston, američki muzičar

afroameričkog porekla, poznat kao "peti Bitls" zbog saradnje na

snimanju poslednjih albuma slavnih "Buba". Pijanista i kompozitor,

Preston je sa Bitlsima sarađivao na snimanju albuma "Let It Be" 

i "Abbey Road". Autor je pesme "You are so beautiful", koja je u

interpretaciji Džoa Kokera postala svetski hit. Nastupao je sa

najvećim imenima svetske rok scene: Rolingstonsi, Erik Klepton, 

Bob Dilan, Areta Frenklin, Kvinsi Džons.

2012 - Dogodila su se poslednja dva u seriji jakih

zemljotresa u Italiji, počev od 20. maja 2012. u oblasti 

Emilija-Romanja, pri čemu je ukupno stradalo 26 osoba i 

pričinjena je ogromna šteta. Poslednji, najslabiji 

zemljotres dogodio se 12 juna.

2013 - Umrla je Ester Vilijams, američka glumica

i šampionka u plivanju. Svetsku slavu donela joj je uloga

u mjuziklu "Bal na vodi". Bila je zvezda 1940-ih i 1950-ih 

i jedno od najpoznatijih imena Holivuda uopšte.

2018 - Sa kosmodroma Bajkonur, Kazahstan, poleteo je 

ruski svemirski brod "Sojuz MS-09", s troje astronauta iz Rusije, 

SAD i Evropske svemirske agencije (ESA). Potom su im se priključili

i dvoje kolega iz NASA-e i jedan iz Roskosmosa. Program misije 

podrazumeva 250 eksperimenata iz oblasti biologije, nauke o Zemlji, 

antropologije, fizike, tehnologije.

2023 - Brana Kahovka na Dnjepru, u oblasti Herson, na jugu 

Ukrajine, probijena je u ranim jutarnjim satima. U poplavnom talasu 

poginulo je najmanje 59 lica. Zvaničnici Kijeva insistirali su da je 

žrtava nekoliko puta više. Brana visine oko 30 m, dužine 3,2 km, 

puštena u rad 1956, oštećena je na potezu od približno 85 metara. 

Nije rasvetljeno ko je doveo do razaranja brane, a obe zaraćene strane 

se međusobno optužuju.