Dogodilo se na današnji dan

 

Danas je subota, 29. jun,  2024. 


1798 - Rođen je italijanski pisac Đakomo Leopardi,

izraziti pesimist. I u stihu i u prozi stvorio je nov, snažan i

moderan jezik. Dela: "Pesme", proza "Dijalozi i eseji", "Zibaldon",

dnevnik "Misli".


        1844 - Rođen je srpski matematičar i pronalazač Ljubomir

Klerić, profesor mehanike na Velikoj školi u Beogradu, član

Srpske kraljevske akademije, ministar prosvete i privrede. Izumeo je

više naprava s primenom u rudarstvu. Bavio se uglavnom teorijskom

mehanikom, napisao je više naučnih radova i univerzitetski

udžbenik "Teoriska mehanika".


        1858 - Rođen je američki vojni inženjer Džordž

Vašington Getals, koji je dovršio izgrađu Panamskog kanala, prvi

guverner zone Kanala.


        1869 - Skupština Srbije usvojila je Ustav koji su posle

smrti kneza Mihaila Obrenovića 1868. sačinili Milivoje Blaznavac,

Jovan Ristić i Jovan Gavrilović, namesnici kralja Milana

Obrenovića (tada kneza). Bio je to prvi demokratski ustav u Srbiji,

s nizom ograničenja, što je bilo uobičajeno u tadašnjoj

ustavnoj praksi Evrope. Brojne evropske zemlje u to vreme nisu ni

imale ustav, a većina onih koje su ga posedovale je imala bitno

konzervativnije ustrojstvo od Srbije.


        1877 - Rođen je srpski pisac Petar Kočić, jedan od

najistaknutijih srpskih realista, nacionalni borac protiv

austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Po povratku sa studija

slavistike u Beču i službovanja u Srbiji i Skoplju, dugo je bio

bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banjaluci i Tuzli. U

Banjaluci je pokrenuo list "Otadžbina" koji je zabranjivan.

Počeo je pesmama, ali je ubrzo prešao na prozu. Jedrim i sažetim

pripovedanjem i svežim poetskim jezikom, snažno je prikazao

planinski zavičaj, život u njemu i sudbinu seljaka, a u satirama

je britko kritikovao prilike u kojima su živeli bosanski seljaci

pod austrougarskom okupacijom. Dela: satire "Jazavac pred sudom",

"Sudanija", zbirke pripovedaka "S planine i ispod planine", "Jauci

sa Zmijanja".


        1880 - Francuska je anektirala pacifičko ostrvo Otaheite,

sada poznato kao Tahiti, francuski protektorat od 1842. sada u

sastavu Francuske Polinezije - prekomorske teritorije Francuske.


        1886 - Rođen je francuski državnik i finansijski

stručnjak Rober Šuman, tvorac "Šumanovog plana" 1950, na osnovu

kojeg su 1952. Belgija, Holandija, Luksemburg, Zapadna Nemačka,

Italija i Francuska stvorile - Evropsku zajednicu za ugalj i čelik,

preteču sadašnje Evropske unije. Bio je ministar finansija 1946,

predsednik vlade od 1947. do 1948, šef diplomatije od 1948. do

1953. i ministar pravde od 1955. do 1956.


        1895 - Umro je engleski biolog i filozof Tomas Henri

Haksli, vatreni pobornik teorije Čarlsa Darvina. Snažno se

protivio tradicionalnoj teologiji i skovao je termin "agnosticizam"

(nije spoznao) da bi opisao sopstvenu poziciju. Od 1883. do 1885.

bio je predsednik Kraljevskog društva (Akademija nauka).

Evolucionistička shvatanja je izložio u delu "Mesto čoveka u

prirodi". Ostala dela: "Evolucija i etika", "Nauka i kultura",

"Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka".


        1900 - Rođen je francuski pisac Antoan Mari Rože de Sent

Egziperi, autor "Malog princa", jednog od najlepših dečjih romana

u svetskoj književnosti. Literata koji je odisao aristokratskim

duhom u delima je veličao moralnu snagu lične žrtve i herojstva.

Dela: "Pošta za Jug", "Zemlja ljudi", "Ratni pilot", "Mali princ".


        1914 - Rođen je češki dirigent i kompozitor Rafael

Jeronim Kubelik, koji je već u 20. godini počeo da diriguje

Češkom filharmonijom. Otišao je u izbeglištvo 1948. a u 

otadžbinu se vratio 1990. da bi dirigovao na Praškom prolećnom 

muzičkom festivalu. U međuvremenu je priređivao velike koncertne 

turneje u Velikoj Britaniji i SAD, gde se preselio 1950, postavši 

dirigent simfonijskog orkestra u Čikagu, a 1955. direktor 

londonskog "Kovent Gardena". Dela: dve simfonije, koncert za violinu 

i orkestar, koncert za violončelo i orkestar, končertino za flautu 

i kamerni orkestar, fantazija za violinu i orkestar, gudački kvartet, 

sonata za violinu i klavir, opera "Veronika", kantata "Pro memoria 

patris", solo pesme.


        1921 - U Beogradu je izvršen atentat na regenta Aleksandra

Karađorđevića, dok se vraćao iz Skupštine u kojoj je ozakonio

Vidovdanski ustav. Sa skela nedovršene zgrade na uglu Miloševe i

Masarikove ulice molerski radnik Spasoje Stejić, bacio je bombu na

regentovu kočiju, ali je ona zapela za telefonske žice i

eksplodirala ne pogodivši cilj. Iza terorističkog akta stajali su

komunisti. Stejić je potom osuđen na smrt, ali ga je regent

pomilovao i presuda je preinačena na 20 godina robije.


        1922 - Rođen je srpski pisac Vasko Popa, član Srpske

akademije nauka i umetnosti, najprevođeniji srpski pesnik u drugoj

polovini 20. veka. Nazivan je jezičkim čudotvorcem i poslednjim

velikim originalnim pesnikom. Dela: zbirke pesama "Kora",

"Nepočin-polje", "Sporedno nebo", "Uspravna zemlja", "Vučja so",

"Živo meso", "Kuća nasred druma", "Rez", antologija narodnih

umotvorina "Od zlata jabuka", antologija poetskog humora

"Urnebesnik".


1933 - Rođen je Aleksandar Joksimović, modni kreator. 

Bio je najznamenitiji modni autoritet negdašnje Jugoslavije. Rođen 

u Prištini, odrastao je u Kragujevcu. Kao kreator pojavio se pocetkom 

šezdesetih. Poslednju kolekciju "Život je ljubav" Joksimović je uradio 

za "Monu" 2002. godine. Njegove kreacije nosile su mnoge poznate osobe, 

među kojima i supruga predsednika Jovanka Broz, Milena Dravić, Đorđe 

Marjanović, Tereza Kesovija, Josipa Lisac, Olivera Katarina i drugi.


       1939 - U prvom komercijalnom letu preko Atlantika avion

"Diksi kliper" doleteo je iz SAD u Lisabon.


        1941 - Umro je poljski državnik, pijanista i kompozitor,

Ignac Jan Paderevski, profesor Konzervatorijuma u Varšavi, koji je

od 1919. do 1921. bio Predsednik vlade i šef diplomatije a 1940.

predsednik Poljske. Dela: opera "Manra", "Poljska fantazija" za

klavir i orkestar, jedna simfonija, klavirska dela, solo pesme.


        1943 - U aktu odmazde, posle sukoba s borcima Rasinskog i

Južnomoravskog partizanskog odreda kod Ćalija, Nemačka vojska je

u podnožju brda Bagdala u Kruševcu streljala najmanje 500 lica. To

mesto je nazvano Slobodište i na njemu se svake godine održavaju

manifestacije "Svečanosti slobode".


        1949 - Južnoafrička Republika (tada Unija) započela je

sprovođenje specifičnog političkog modela po imenu - aparthejd.

Zvanično, taj sistem je značio razdvojen život različitih rasnih

grupacija u toj zemlji, u stvarnosti on je značio teorijsku

racionalizaciju za strogi rasizam i obespravljenost, na svim

poljima, stanovnika koji nisu evropskog porekla.


        1966 - Amerikanci su u Vijetnamskom ratu prvi put

istovremeno bombardovali prestonicu Severnog Vijetnama Hanoj i

glavnu luku Hajfong.


        1967 - Posle pobede u šestodnevnom ratu sa arapskim

državama, Izrael je ujedinio podeljeni Jerusalim, koji je ubrzo

proglašen za prestonicu Izraela.


        1974 - Marija Estela Isabelita de Peron proglašena je

predsednikom Argentine, pošto je njen suprug Huan Peron teško

oboleo.


        1974 - Veliko klizište, koje se iznenada pokrenulo oko 160

kilometara istočno od Bogote u Kolumbiji, usmrtilo je više od 250

ljudi.


        1980 - Vigdis Finbogadotir izabrana je za predsednika

Islanda, postavši prva žena u Evropi demokratski izabrana za šefa

države.


        1981 - Hu Jaobang je na čelu Komunističke partije Kine

nasledio Huo Guofenga.


        1992 - Islamski teroristi su ubili šefa vladajućeg saveta

Alžira Mohameda Budiafa dok je otvarao kulturni centar u gradu

Anaba na istoku Alžira.


        1995 - U najgoroj mirnodopskoj nesreći u Južnoj Koreji, u

Seulu se srušila petospratna robna kuća, usmrtivši 502 osobe.


        1995 - Umrla je američka filmska glumica Lana Tarner,

jedna od najsjajnijih zvezda Holivuda pedesetih godina 20. veka.

Filmovi: "Oni neće zaboraviti", "Ljubav je snašla Endija Hardija",

"Dr Džekil i Mr Hajd", "Poštar uvek zvoni dvaput", "Kas

Timberlan", "Gradić Pejton", "Imitacija života", "Ljubav ima mnogo

lica", "Monsunske kiše".


        1998 - U zatvorskoj ćeliji Međunarodnog tribunala u Hagu

tragično je nastradao bivši gradonačelnik Vukovara Slavko

Dokmanović, izvršio je samoubistvo.


        2000 - Usled velike oluje, u blizini indonezanskog ostrva

Sijau u Molučkom arhipelagu, potonuo je brod sa oko 500 putnika.

Nesreću je preživelo samo desetak ljudi.


        2000 - Umro je italijanski glumac Vitorio Gasman, jedan od

najboljih italijanskih filmskih i pozorišnih glumaca posle Drugog

svetskog rata. Osnovao je i putujuće pozorište i vodio školu

glume. Filmovi: "Sram", "Gorki pirinač", "Ana", "Ako dozvoljavate,

govorimo o ženama", "Brankaleonova vojska", "Miris žene", "Toliko

smo se voleli", "Život je roman".


2000 - Nastupima Urbane gerile, Đ Fakira i Dee Fejsa, 

i drugih, u parku Univerziteta u Novom Sadu, kod Filozofskog fakulteta, 

pokrenut je Egzit festival (EXIT Noise Summer Fest). Te godine, takozvani 

nulti Egzit, trajao je približno 100 dana tokom kojih su se svakodnevno 

održavali koncerti, žurke, predstave, projekcije filmova, izložbe, 

tribine, performansi... Postupno, postao je jedan od najprestižnijih 

festivala te vrste na planeti. Egzit je osvojio više priznanja kao 

najbolji festival, poput onih 2013. i 2017. u okviru festivalskog 

takmičenja European festival awards.


        2001 - Ruski plivač Roman Sludnjov prvi je uspeo da 100

metara prsnim stilom ispliva za manje od minut, prešavši tu

deonicu za 59,97 sekundi.


        2003 - Umrla je američka glumica Ketrin Hepbern, koja 

se isticala ulogama psihološki složenih ženskih likova. Glumila 

je u stotinak filmova, a rekordna četiri Oskara za najbolju žensku 

ulogu dobila je za ostvarenja u filmovima "Ladolež", "Pogodi ko 

dolazi na večeru", "Zima jednog lava" i "Letnjikovac na Zlatnom jezeru". 

Ostali filmovi: "Afrička kraljica", "Ženice", "Letnje doba", "Marija 

Stjuart", "Dugo putovanje u noć", "Iznenada prošlog leta".


        2008 - Papa Benedikt XVI i vaseljenski patrijarh Vartolomej

održali su zajedničku liturgiju, u bazilici Svetog Petra u

Vatikanu. Duhovne vođe rimokatolika i pravoslavnih iskazale su

svojim molitvama, odrzanim na latinskom i grčkom, želju za

jedinstvom među hrišćanima. Naglašeno je da je stalna misija

Crkve da se ne identifikuje samo sa jednom nacijom ili kulturom,

već da bude Crkva svih ljudi i da ujedinjuje i miri čovečanstvo.

Svečanosti u Rimu i Vatikanu uprilicene su povodom 2000.

godišnjice rođenja apostola Pavla.


2011 - Umro je srpski glumac Stevan Gardinovački, 

prvak Drame Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Gardinovački

je više od četiri decenije bio je jedan od vodećih glumaca 

najstarijeg srpskog profesionalnog teatra. Glumačku karijeru 

započeo je u Subotici, nastavio u Zrenjaninu, a 1969. postao je 

stalni član SNP-a.


2016 - Predstavljen je novootvoreni Regionalni naučni 

centar u Novom Sadu, organizaciona jedinica Instituta za filozofiju 

i društvenu teoriju iz Beograda. Novoustanovljeni regionalni centar 

utemeljen je s ciljem organizacije naučnog rada, naučnih skupova i 

tribina u Novom Sadu i širom Vojvodine.


2017 - Međunarodni arbitražni sud u Hagu presudio je da 

Sloveniji pripadaju tri četvrtine Piranskog zaliva kao i slobodan 

prolaz u međunarodne vode preko hrvatskih teritorijalnih voda. 

Zvanični Zagreb odmah je naglasio nezadovoljstvo presudom.


2023 - Preminuo je američki glumac Alan Arkin, dobitnik Oskara. 

Bio je poznat po karakterističnoj duhovitosti, ali je pođednako dobro 

mogao da igra i sasvim oprečne uloge. Pored Oskara za film "Rusi dolaze" 

1966, dobio ga je i 2007. za sporednu ulogu u komediji "Little Miš 

Sunshine". Bio je takođe nominovan za ulogu u filmu "Argo" 2012, 

kao i za film "Srce je usamljeni lovac" 1969. godine.

Коментари

Популарни постови са овог блога

„Dok umire sve što vredi, lopov mirno u fotelji sedi“: Brutalna poruka navijača Partizana o kojoj bruji Srbija

Mitrović izveo najneobičniji penal: Ovo se skoro nikada ne događa

„Sad svi hoće na basket“: Jokić oduševio slikom ispred kuće u Somboru