Dogodilo se na današnji dan
Danas je petak, 21. jun, 2024.
1377 - Umro je engleski kralj Edvard III, koji je tokom
vladavine od 1327. osvojio Škotsku i izazvao Stogodišnji rat s
Francuskom pošto se 1340. proglasio kraljem te zemlje.
1527 - Umro je italijanski političar, diplomata,
pisac i istoriograf Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača
politikologije. Posle stvaranja Firentinske republike, bio je
14 godina sekretar vladajućeg "Saveta desetorice". Oslobodio
je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih
koncepata i začetnik je ideje nacionalne države (prvi je uveo
koncept države u savremenom smislu). U glavnom delu "Vladalac",
u kojem je izneo i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je
teoriju prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu
njenog jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili
silom. Smatrao je da su merila individualnog morala nepodobna za
procenjivanje postupaka u ime države. Iz njegove političke
filozofije izveden je pojam "makijavelizam". Rimokatolička crkva
je 1559. njegova dela stavila na "Indeks zabranjenih knjiga".
Ostala dela: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija",
"Istorija Firence", "O ratnoj veštini", komedija "Mandragola".
1791 - Francuski kralj Luj XVI i kraljica Marija Antoaneta
pokušali su u rano jutro da pobegnu iz Pariza, ali su stigli samo
do Varena, gde su uhapšeni. Zaputili su se na severoistok u pravcu
Austrijske Nizozemske, današnje Belgije.
1813 - Španski kralj Žozef, brat francuskog cara
Napoleona I, napustio je Madrid i u bici kod Vitorije njegovu vojsku
porazile su snage britanskog vojskovođe Artura Velzlija, budućeg
vojvode od Velingtona (posle Vaterloa), čime je okončana francuska
vladavina Španijom.
1842 - Beograđane koji su došli da vide predstavu
"Apoteoza besmrtnog Karađorđa" Đorđa Maletića, kojom je
trebalo da bude obeležena 25. godišnjica smrti vođe Prvog srpskog
ustanka, na vratima zgrade u kojoj je zakazana premijera zateklo je
obaveštenje: "Po naredbi čestitog paše, zakazana predstava neće
se održati zato što se u njoj mešaju Turci i Srbi". Predstava je
prikazana 1847. u "Teatru kod jelena" i doživela je veliki uspeh.
1876 - Umro je meksički general i državnik Antonio Lopes
de Santa Ana, predsednik Meksika od 1833. do 1836. Ponovo je vladao
Meksikom kao diktator 1839. i od 1841. do 1845, kada je primoran
da ode u izgnanstvo. Upamćen je po osvajanju tvrđave Alamo u
Teksasu 1836, kad je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom
masakriralo nešto manje od 200 branilaca, uključujući i
legendarnog Dejvija Kroketa, od čega je u istoriografiji SAD
napravljen mit.
1905 - Rođen je francuski filozof i pisac Žan Pol
Sartr, jedan od tvoraca filozofije egzistencijalizma. Tokom Drugog
svetskog rata učestvovao je u Pokretu otpora, a ulogu angažovanog
intelektualca nastavio je zalažući se za oslobođenje francuskih
kolonija Indokine i Alžira. Nastojao je da stvori sintezu
egzistencijalizma i marksizma. U književnosti je zastupao tezu o
potrebi "angažovane literature". Odbio je 1964. Nobelovu nagradu
za književnost. Dela: filozofski spisi "Biće i ništavilo",
"Imaginarno", "Egzistencijalizam je humanizam", "Kritika
dijalektičkog uma", romani "Mučnina", "Putevi slobode", drame
"Prljave ruke", Nesahranjeni mrtvaci", "Đavo i gospod bog",
"Iza zatvorenih vrata", "Bludnica dostojna poštovanja",
"Zatočenici iz Altone", eseji "O Bodleru", "Šta je književnost",
autobiografija "Reči".
1908 - Umro je ruski kompozitor i dirigent Nikolaj
Andrejevič Rimski-Korsakov, član kompozitorske grupe "Velika
petorica". Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda.
Veoma je značajan i kao muzički pedagog: među njegovim učenicima
su bili i Igor Stravinski i Sergej Prokofjev. Napisao je "Principe
orkestracije", standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u
svetu. Dela: opere "Sadko", "Zlatni petao", "Snjeguročka", "Carska
nevesta", simfonijske kompozicije "Fantazija na srpske
teme","Šeherezada", "Španski kapričo".
1933 - Rođena je francuska književnica Fransoaz Kuare,
poznata kao Fransoaz Sagan, opisivala je život francuske mladeži.
Iako je povremeno osporavana književna vrednost njenog dela ono je
bilo veoma popularno. Dela: romani "Dobar dan tugo", "Za mesec, za
godinu", "Izvestan osmeh", "Volite li Bramsa", "Čudesni oblaci",
"Raspremljen krevet", "Izgubljen profil", "Modrice na duši", drame
"Dvorci u Švedskoj", "Čuvar srca", "Klavir u travi".
1942 - Nemački Severnoafrički korpus feldmaršala Ervina
Romela uz podršku italijanskih trupa zauzeo je u strateški važan
grad Tobruk u italijanskoj koloniji Libiji (Kirenajka), koji su
prethodno zaposeli Britanci. U borbama je zarobljeno 25.000 vojnika
britanske Osme armije. Cilj Romelovih trupa bilo je zauzimanje Sueckog
kanala, kako bi se presekla Britanska imperija, međutim borbe za
Egipat završene su potpunim porazom Nemaca u decembru 1942. kod
El Alamejna, i konačnim slomom u aprilu 1943.
1945 - Japanske snage na ostrvu Okinava, koje je služilo
kao poslednja odbrana Japana u Drugom svetskom ratu, predale su se
američkim trupama.
1963 - Francuska je povukla pomorske snage iz NATO pakta.
1969 - Umrla je američka teniserka Morin Konoli, nazvana
Mala Mo, koja je 1953. postala prva teniserka u istoriji "belog
sporta" koja je osvojila sva četiri Gren slem turnira.
1970 - Umro je indonežanski državnik Ahmed Sukarno,
negdašnji predsednik Indonezije, prvi šef te azijske države posle
sticanja njene nezavisnosti od Holandije, jedan od lidera pokreta
nesvrstanosti. Osnovao je 1927. Nacionalnu partiju Indonezije.
Kolonijalne holandske vlasti su ga zbog nacionalističke politike
uhapsile 1929. i zabranile partiju, koju je nastavio da vodi 1931.
po izlasku sa robije. Ponovo je uhapšen 1933. i bio interniran do
japanske okupacije Indonezije u Drugom svetskom ratu 1942. posle
čega je, u interesu nacionalnooslobodilačkog pokreta, održavao
lojalne odnose s japanskim vlastima. Postao je šef države posle
proglašenja Indonežanske Republike 1945. Holandija nije priznala
nezavisnost svoje kolonije Holandske Istočne Indije, i vojno je
intervenisala. Sukarno je uhapšen krajem 1948. a na vlast se vratio
posle potpisivanja indonežansko-holandskog sporazuma juna 1949.
kada je Indonezija postala suverena (bez Zapadnog Irijana, koji
je oslobođen šezdesetih). Doživotnim predsednikom je proglašen
1963. ali je lišen svih funkcija 1967, dve godine posle vojnog
udara generala Suharta.
1970 - U finalu svetskog fudbalskog prvenstva Brazil je
u Siudad Meksiku pobedio Italiju rezultatom 4:1 i postao prvi
trostruki osvajač trofeja Žila Rimea.
1971 - Međunarodni sud pravde u Hagu je presudio da je
uprava Južnoafričke republike nad Jugozapadnom Afrikom (Namibija)
nelegalna.
1990 - U zemljotresu na severu Irana poginulo je oko
100.000 osoba.
1990 - U Mađarskoj je zvanično ponovo otvorena berza, 42
godine nakon zatvaranja posle Drugog svetskog rata.
1991 - Umro je srpski ekonomista Zoran Pjanić, rektor i
profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Ekonomskog saveta
jugoslovenske vlade, glavni redaktor "Ekonomskog leksikona" i
"Ekonomske enciklopedije". Dela: "Problem stanovništva u ekonomskoj
teoriji", "Savremene buržoaske teorije vrednosti i cena", "Teorija
cena", "Robna privreda u samoupravnom sistemu", "Samoupravni
privredni sistem".
1994 - SAD su ponudile Severnoj Koreji razgovore na
visokom nivou, pod uslovom da Pjongjang potvrdi odustajanje od
razvoja nuklearnog programa.
2003 - U podeljenom gradu Hebronu ubijen je islamski
terorista Abdulah Kavasme, jedan od lidera palestinskog pokreta
Hamas, odgovoran za smrt više od 40 Izraelaca.
2005 - Umro je filipinski nadbiskup Džemi Sin, poznat kao
predvodnik masovnih narodnih pokreta u kojima su srušena dvojica
nekadašnjih filipinskih predsednika - Ferdinand Markos, 1986. i
Džozef Estrada, 2001. godine.
2008 - Feribot, sa više od 700 putnika i članova posade,
potonuo je u vodama Filipina. Feribot "Princeza zvezda", na kojem
se nalazilo 626 putnika i 121 član posade, plovio je od Manile ka
provinciji Cebu kad je došlo do potonuća. Uzrok tragedije
najverovatnije je tajfun "Fengšen".
2013 - Preminuo je Milorad Mišković, srpski baletski
umetnik koje je stekao svetsku slavu. U svet umetnosti ušao je
u beogradskom dečjem Rodinom pozorištu Gite Predić Nušić. Kao
učenik Nine Kirsanove postaje član Narodnog pozorišta a već 1946.
u Parizu započinje veliku međunarodnu karijeru. U Francuskoj je
1956. osnovao i sopstvenu trupu. Po završetku igračke karijere
Mišković je dugo radio za UNESKO, kao prvi čovek Saveta za igru
(CID), da bi potom postao doživotni počasni predsednik tog tela.
2022 - Južna Koreja uspešno je lansirala svemirsku raketu
sopstvene proizvodnje "Nuri" (KSLV-II) sa kosmodroma Naro na jugu
zemlje. Razvoj rakete nosača KSLV vodio je Korejski institut za
svemirska istraživanja (KARI). Trostepena raketa nosač KSLV II
(Korean Space Launć Vehicle II) teška je 200 tona, visine 47,2
metra, prečnika 3,5 metara.
Коментари
Постави коментар