Dogodilo se na današnji dan

 

Danas je petak, 2. februar,   2024. 

  1556 - U jednoj od najvećih katastrofa u istoriji

čovečanstva, zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi i

Henan, usmrtivši više od 850.000 osoba i zbrisavši s lica zemlje

nekoliko stotina naselja.

        1594 - Umro je italijanski kompozitor Đovani Pjerluiđi da

Palestrina, jedan od najznačajnijih predstavnika protivreformacije.

Komponovao je dela velike izražajnosti - više od sto liturgijskih

dela, oko 250 drugih duhovnih i svetovnih komada, madrigale. Dela:

"Misa pape Marcela", "Stabat Mater".

        1801 - Britanski Parlament održao je prvu sednicu kojoj su

prisustvovali i predstavnici Irske.

        1829 - Rođen je nemački prirodnjak i zoolog Alfred Edmund

Brem, direktor zoološkog vrta u Hamburgu i akvarijuma u Berlinu.

Iako arhitekta po obrazovanju, postao je prirodnjak i postupno je

sakupio ogroman naučni materijal prilikom brojnih putovanja po

Evropi, Africi i Aziji. Istraživao je i na teritoriji Srbije - na

Fruškoj gori, kao i u Baranji, gde je proučavao do tada nepoznatu

vrstu - orlove belorepane. Dela: "Životinjsko carstvo", "Život

životinja", "Život ptica", "Šumske životinje".

        1834 - Srpski knjaz Miloš Obrenović objavio je u 

besedi pred gardom postrojenom u Kragujevcu, hatišerif sultana 

Mahmuda II. Posle Prvog hatišerifa Porta je nastojala da ustupke 

Srbiji svede na minimum, ali je upornost knjaza Miloša dovela do 

novog hatišerifa. Sultan je Drugim hatišerifom priznao Srbiji 

nove granice, uključujući sporne krajeve (dodatnih 6 nahija).

        1848 - Meksiko i SAD su u gradu Gvadelupe Idalgo sklopili

mir posle dvogodišnjeg rata. Poraženi Meksiko je morao, uz naknadu

od 15 miliona dolara, da preda Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i

Kaliforniju, ukupno više od milion i po kvadratnih kilometara.

        1879 - Umro je bugarski pisac i revolucionar Ljuben

Stojčev Karavelov, koji je ostavio trag i u srpskoj literaturi. 

U Beograd je došao 1867. i povezao se sa Ujedinjenom omladinom

srpskom i sa Svetozarom Markovićem. Protivio se sentimentalizmu 

i romantizmu u književnosti. Pisao je na srpskom, novinske kritike

kao i pripovetke iz beogradskog života. Zalagao se za stvaranje

zajednice Južnih Slovena. Prikupljao je dobrovoljce i borio se

1876. u Srpsko-turskom ratu. Dela: "Je li kriva sudbina?", "Kaznio

je Bog", "Gorka sudbina", "Iz mrtvog doma", "Soka", "Bugari starog

kova".

        1882 - Rođen je irski pisac Džejms Džojs, jedan od

najvećih u 20. veku. Počeo je kao buntovnik protiv uskogrudosti

irske provincije, ali je glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju,

žitelje i topografiju učinio središnjom temom svog dela. U

najpoznatijem delu, romanu "Uliks", na 700 strana opisao je jedan

dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru "na

vešt i katkad neprimetan način, lica i događaji paralelni su

onima u Homerovoj 'Odiseji', čiji se gotovo svaki detalj može

naći u 'Uliksu'". Ostala dela: romani "Portret umetnika u

mladosti", "Fineganovo bdenje", pesme "Kamerna muzika", pripovetke

"Dablinci", drama "Izgnanici".

        1895 - Umro je je srpski pisac Ljubomir Nenadović, član

Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u

19. veku sa širokim evropskim obrazovanjem. Njegovi putopisi znatno

prevazilaze uobičajen literarni nivo tog vremena. Na tradicijama

Dositeja Obradovića od klasičnog romantičara  postao je

racionalist s verom u moć nauke. Dela: putopisi "Pisma iz Italije",

"Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".

        1898 - Rođen je srpski vajar Sreten Stojanović, rektor

Umetničke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i

umetnosti. U mladosti je pripadao srpskoj revolucionarnoj omladini 

u Bosni. Dela: reljefi "Ogrlice", "Uteha", monumentalna skulptura

"Rob", portreti "Moj otac", "Nikola Vujić", "Umetnikova kći",

spomenici na Fruškoj gori, u Podgorici, Grahovu, rodnom Prijedoru.

Knjige: "Biste", "O umetnosti i umetnicima".

        1901 - Rođen je američki violinista Jaša Hajfec, jedan

od najvećih virtuoza tog instrumenta. Priređivao je koncerte od

detinjstva, a internacionalnu karijeru je počeo 1912. Pisao je

kadence za violinske koncerte i transkribovao kompozicije starih i

savremenih majstora. Naročito je cenjen zbog čistoće i tona i

visoko razvijene tehnike sviranja.

        1904 - Rođen je ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov,

koji se proslavio nizom poduhvata, uključujući preletanje Severnog

pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsevernije tačke Zemlje

bez spuštanja, preletevši avionom "An-25" za 64 časa i 25 minuta

razdaljinu od 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada

Vankuver kod Portlanda, što je bio svetski rekord. Amerikanci su mu

u Vankuveru, u čast tog senzacionalnog leta, podigli spomenik i

posvetili muzej. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo

je u decembru 1938.

        1907 - Umro je ruski hemičar Dmitrij Ivanovič

Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije

naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o

periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva

hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine.

Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata koji

mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih

elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne

nauke o strukturi materije. Njegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena

je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja

hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i

slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito

uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju

uglja i hemijsku preradu nafte (sadašnja petrohemija). Bio je član

Srpske kraljevske akademije.

        1908 - Umro je srpski pisac Milovan Glišić, jedan od

začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu

tehniku i filozofiju. Radio je kao novinar i urednik, bavio se i

pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovedaka ali i

dve komedije. Prevodio je s francuskog i ruskog, njegovi prevodi

Tolstoja ("Rat i mir") i danas su neprevaziđeni. Opisivao je život

srpskog sela, nevolje sa seoskim zelenašima, nezadovoljstvo opštim

društvenim prilikama. Dela: pripovetke "Glava šećera, "Roga",

"Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad

"Dva cvancika", komedija "Podvala".

        1924 - Rođena je srpska pesnikinja Mira Alečković jedna

od najplodnijih književnica srpske (i južnoslovenske) dečje

literature. Diplomirala je u Beogradu književost i lingvistiku, a

potom Fušeovu školu u Parizu. Autor je preko 50 knjiga za mlade,

urednica dečjih i omladinskih listova Zmaj, Mladost, Pionir,

Poletarac. Dugogodišnja je predsednica Društva

Jugoslavija-Francuska,  kao i Udruženja književnika Srbije. Bila

je učesnik NOP-a. Na  muziku Nikole Hercigonje ispevala je pesmu

"Jugoslavijo", jednu od  svečanih pesama negdašnje SFRJ. Nosilac

je niza odlikovanja i  priznanja među kojima su i dve Legije

časti.

        1924 - Umro je srpski pisac Aleksa Šantić, autor

antologijskih pesama "Ostajte ovđe", "Emina", "Veče na školju".

Pripadao je književnom krugu oko mostarskog lista "Zora", koji je

pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. U Mostaru je

osnovao srpsko pevačko društvo "Gusle". U vreme Aneksione krize,

1908.godine, izbegao je u Italiju, bio je zatim poslanik u Bosanskom

saboru. U Prvom svetskom ratu austrougarske vlasti hapsile su ga kao

istaknutog srpskog nacionalistu. U početku stvaralaštva bio je pod

uticajem srpskih pesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanovića

Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pesnički

izraz karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama.

Pisao je i dramske tekstove i prevodio je sa nemačkog i češkog.

Ostala dela: drame "Hasanaginica", "U magli", prevod "Lirskog

intermeca" Hajnriha Hajnea.

        1943 - Poslednji ostaci nemačkih trupa predali su se u

Staljingradu, nakon što je dva dana ranije Fridrih fon Paulus,

nemački generalfeldmaršal, potpisao je kapitulaciju svojih

jedinica. Bio je to konačni kraj Staljingradske bitke, presudne za

ishod Drugog svetskog rata. U bici koja je trajala od juna 1942,

učestvovalo je više od dva miliona vojnika obeju strana sa oko

20.000 topova, 2.000 tenkova i 2.000 aviona. Na nemačkoj strani

borila se 81 divizija, u čijem su sastavu bili i saveznici Trećeg

Rajha - Italijani, Mađari, Rumuni i Hrvati (ustaška 369.

pukovnija, tzv. "Hrvatska legija" pod komandom Marka Mesića).

Sredinom novembra 1942. sovjetska armija prešla je u ofanzivu i

okružila nemačke snage, zarobivši 91.000 vojnika, uglavnom iz

sastava Četvrte i Šeste nemačke oklopne armije (Paulusova

grupacija), uljučujući komandanta Paulusa, 24 generala i 2.500

oficira. U bici kod Staljingrada poginulo je oko 740.000 nemačkih,

italijanskih, mađarskih, rumunskih i hrvatskih vojnika.

        1947 - Rođena je američka glumica Fara Fosit, jedan 

od simbola američke kulture sedamdesetih. Seks simbol 

sedamdesetih, Fositova je najpre studirala umetnost i bavila 

se manekenstvom. Nagli uspon u karijeri usledio je posle uloge 

glamurozne Džil Marou u serijalu o tri privatne detektivke 

- "Čarlijevi anđeli".

        1951 - Rođen je srpski glumac Danilo Lazović. Glumu je

diplomirao 1974. u Beogradu. Igrao je na sceni Ateljea 212, u

Zvezdara teatru, u Studentskom kulturnom centru. U Narodnom

pozorištu ostvario je veliki broj uloga, među kojima su Aranđel u

"Zvonu za našeg profesora", Bogoslav ("Ruke Žane Marije"), Milutin

Bojić u predstavi "Gospođa Olga". Igrao je i Vuka u "Stanoju

Glavašu", Julija Cezara u "Vergilijevoj smrti", Trockog u predstavi

"Lenjin, Staljin, Trocki". Zapažene su njegove uloge i u

predstavama "Kad su cvetale tikve", "Nastasija Filipovna". Lazović

je poznat i po ulogama u brojnim televizijskim dramama i serijama

kao što su "Vuk Karadžić", "Srećni ljudi", "Porodično blago",

"Stižu dolari". Igrao je u preko 20 filmova: "Savamala", "Hajka",

"Dvoboj za južnu prugu", "Sablazan", "Igmanski marš", "Timočka

buna", "Šest dana juna", "Najbolji", "Krvopijci", "Poslednji krug u

Monci".

        1964 - Umro je srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan

Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske

akademije nauka. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas",

"Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik

Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u

Beogradu i predavač na Filozofskom i Fakultetu likovnih umetnosti.

Celokupna njegova dela su objavljena u pet knjiga pod nazivom "Stari

i novi".

        1969 - Umro je američki filmski glumac engleskog porekla

Boris Karlof, koji je igrao u prvim horor filmovima i četiri

decenije bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: "Zakon

podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom",

"Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna

kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevesta",

"Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete".

        1970 - Umro je engleski filozof, matematičar i pisac

Bertrand Rasel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950.

jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Ogledao se u

raznovrsnim oblicima filozofskog istraživanja, matematike,

publicistike, političkog i moralnog angažovanja. Posvetio se borbi

za mir i u mnogim akcijama iskazao se kao protivnik intervencije SAD

u Vijetnamu i nuklearnog naoružanja. Osnovao je međunarodnu porotu

koja je dobila naziv "Raselov sud". Dela: "Kritičko izlaganje

Lajbnicove filozofije", "Istorija zapadne filozofije", "Logički

atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje

spoljnog sveta", "Ljudsko znanje", "Principi socijalne

rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija

boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće",

"Ljudsko društvo u etici i politici", "Zašto nisam hrišćanin",

"Principi matematike" - s Alfredom Nortom Vajthedom.

        1978 - Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda

"Saljut" obavila su  operaciju dopune goriva u otvorenom svemiru,

prvi put u istoriji kosmičkih letova.

        1986 - U kneževini Lihtenštajn žene su prvi put glasale

na parlamentarnim izborima.

        1990 - Južnoafrički predsednik Ferdinand de Klerk ukinuo

je zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mandele.

        1995 - Lideri Izraela, Jordana, Egipta i PLO prvi put su se

okupili da bi na sastanku u Kairu iznašli mirovno rešenje i

podržali izraelsko-palestinski sporazum.

        1996 - Umro je američki filmski glumac, režiser i

baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih figura u

istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim

igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na

kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

        1998 - Prilikom pada filipinskog putničkog aviona tipa 

"DC-9" na jugu Filipina, poginule su 104 osobe, putnici i članovi 

posade.

        2005 - Umro je nekadašnji šampion sveta u boksu u teškoj

kategoriji Nemac Maks Šmeling, koji je u istoriju svetskog boksa

ušao 1936. godine kada je u Njujorku, pred 42.000 gledalaca,

nokautirao do tada neporaženog Džoa Luisa.

        2007 - Umro je Srba Mitrović, istaknuti pesnik i

jedan od najboljih srpskih prevodilaca poezije sa engleskog jezika.

Rođen 1931. kod Svrljiga, gimnaziju i Filološki fakultet završio

je u Beogradu. Objavio je sedam pesničih knjiga i dobitnik je više

uglednih književnih nagrada, među kojima i nagrade Udruženja

književnika Srbije "Milan Rakić". Prevodio je i japansku haiku

poeziju.

2019 – Ministarstvo za antikvitete Egipta zvanično je 

saopštilo da je otkrivena faraonska grobnica, s 50 mumija, u gradu 

Minja, približno 250 km južno od Kaira. Lokalitet koji su pronašli 

egipatski arheolozi sastoji se od četiri prostorije devet metara 

ispod zemlje, iz vremena Ptolemeida. Iako je po svemu nesumnjivo 

da je reč mumijama osoba koje su pripadale visokim slojevima, 

njihov identitet nije razjašnjen.

2020 - Novak Đoković osvojio je titulu na Australijan openu, 

pobedivši u finalu Austrijanca Dominika Tima. Do rekordne osme šampionske 

titule u Melburnu Đoković je došao nakon napornog meča koji je trajao 

četri sata i tri minuta.

2020 - Umro je Majk Hoare čuveni profesionalni vojnik, plačhenik 

i avanturista koji je učestvovao u nizu vojnih akcija i prevrata. Irskog 

porekla, rođen u Kalkuti u tada Britanskoj Indiji, učestvovao je u Drugom 

svetskom ratu na prostoru Burme i Indije protiv Japanaca. Docnije se nastanio 

u Južnoj Africi, u Durbanu, gde je živeo do kraja života. Predvodio je 

safari ture, istraživao unutrašnjost Afrike i proputovao čitav kontinent 

od Kejpa do Kaira, na motociklu. Avanturista po prirodi, učestvovao je 

kao zapovednik grupe plaćenika tokom krize u Kongu šezdesetih, i u Katangi 

i tokom pobune Simba, kada se proslavio. Učestvovao je i u državnom udaru 

na Sejšelskim ostrvima. Bio je predložak za više publikacija i filmova 

o avanturistima i plaćenicima u Africi. Autor je nekoliko knjiga, uglavnom 

sećanja. 

2020 - Širom Crne Gore održani su protesti i masovne litije 

u znak protivljenja spornom takozvanom Zakonu o slobodi veroispovesti. 

Desetine hiljada građana okupile su se u Podgorici, na najmasovnijem 

skupu od početka protesta.

2022 - Preminuo je Velja Pavlović, novinar, autor emisija "Nivo 23" 

i "Duhovnici". Diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u 

rodnom Beogradu. Od 1978. saradnik je Studija B, gde će postati urednik 

kulturnog programa. Autor je emisija "Kultura na raskršću", "Kulturni kalendar", 

"Nivo 23", "Duhovnici". Bio je saradnik dnevnog lista Politika, kao i Televizije 

Politika. Pisao je za Ilustrovanu politiku, NIN, Vreme, Rok, Politikin zabavnik, 

Pravoslavlje. Dobitnik je priznanja Narodnog muzeja Beograd, kao i Zlatne značke 

Kulturno prosvetne zajednice Srbije. Bio je pravi pregalac na polju kulture, 

obrazovan, odmeren novinar, negovanog stila.