Dogodilo se na današnji dan


Danas je ponedeljak, 4. septembar, 2023.godina.


1669 - Venecija je predala Turcima grčko ostrvo Krit, ne uspevši da se odupre opsadi započetoj 1648.


1768 - Rođen je francuski pisac i diplomata Fransoa Rene


Šatobrijan, sjajan stilista koji je snažno uticao na francusku


književnost. Posle ranjavanja u jednoj borbi protiv pristralica


Francuske revolucije 1792. emigrirao je u Englesku, gde je ostao do


1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814, bio je diplomata i


šef francuske diplomatije. Povukao se iz politike 1830. posle


Julske revolucije i pada kralja Šarla X. Čitavog života ostao je


dosledni reakcionar. Dela: "Duh hrišćanstva" (čiji su deo kratki


romani "Atala" i "Rene"), poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza


u Jerusalim", "Uspomene s onu stranu groba", epopeja o američkim


Indijancima "Les Natćez", politički spisi "Istorijski, politički


i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama razmatranim u


odnosu na Francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".


 


        1781 - Španski naseljenici su, pod nazivom "Grad naše


gospe kraljice anđela" (El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los


Angeles) osnovali grad Los Anđeles.


 


        1809 - Rođen je poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac


poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Dela:


zbirke pesama "Poezija", poeme "Anhelli", "U Švajcarskoj",


"Benjovski", "Čas misli", "Kralj-Duh", drame "Kordijan", "Fantazi",


"Mazepa", "Mindove", "Marija Stjuart", "Horštinjski", "Salomejin


srebrni san", tragedije "Baladina", "Lila Veneda".


 


        1824 - Rođen je austrijski kompozitor i orguljaš Anton


Brukner, kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van


Betovena i Riharda Vagnera. Dela: devet simfonija, osam misa,


kantate.


 


        1862 - U Carigradu je potpisan protokol povodom spora


Srbije i Turske posle ubistva jednog srpskog dečaka na Čukur


česmi u Beogradu i sukoba između Turaka i Srba koji je iz


toga proizašao. Carigradskim protokolom Turcima je naloženo


da napuste srpske gradove (tvrđave), uključujući Beograd.


 


        1870 - Francuska skupština je, tri dana posle zarobljavanja


cara Napoleona III u bici kod Sedana u Francusko-pruskom ratu,


obnovila republiku, čime je okončano Drugo carstvo Napoleona III.


Pod pritiskom javnog mnjenja, odlučeno je i da Francuska nastavi rat


protiv Pruske, što će se završiti strahovitim porazom.


 


        1884 - Iz Beograda je krenuo prvi svečani voz na pruzi


Beograd-Niš, prvoj u tadašnjoj Kraljevini Srbiji. Početak gradnje


pruge u julu 1881. simbolično je srebrnim budakom obeležio kralj


Milan Obrenović. Ispraćaju svečanog prvog voza, iskićenog


cvećem i srpskim trobojkama, pored velikog broja građana,


prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza. Voz


je krenuo u 8.30 časova, a u Niš je stigao u 18.23. Najstarija


pruga na teritoriji današnje Srbije puštena je u rad avgusta 1854.


i povezivala je Belu Crkvu sa delom Banata koji se danas nalazi u


Rumuniji.


 


        1886 - Apački poglavica Džeronimo, vođa jedne od


najvećih pobuna američkih Indijanaca protiv SAD, predao se u


Skeleton kanjonu u Arizoni američkom generalu Nelsonu Majlsu.


 


        1899 - Umro je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić,


vođa Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata


uopšte, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske


akademije, dva puta član namesništva maloletnim vladarima i


četiri puta predsednik vlade Srbije. Po okončanju studija u


Francuskoj i u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je


postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istanbulu. Tokom boravka u


Turskoj od 1861. do 1867. uspešno je okončao pregovore o


opozivanju turskih garnizona iz utvrđenih gradova Srbije. Ministar


inostranih poslova je od 1867. do 1888. predsednik vlade Kneževine


i Kraljevine Srbije u više navrata. Namesnik maloletnog kneza


Milana Obrenovića postao je 1868. a od 1889. maloletnog kralja


Aleksandra Obrenovića. Kao namesnik kneza Milana najviše je


doprineo donosenju novog ustava 1869. a 1878. uspešno je zastupao


Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše sporazum


sa Austro-Ugarskom, smatrajući da će Srbiju učiniti ekonomski


zavisnom od Dvojne Monarhije, zbog čega je podneo ostavku na


položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao


regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac nađe u


Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj


radikala, ali je položaj regenta napustio 1893. pošto je kralj


Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar. Dela:


"Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872", "Diplomatska istorija


Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost


1875-1878".


 


        1906 - Rođen je američki biolog nemačkog porekla Maks


Delbrik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1969. Znatno je


doprineo istraživanjima genetske srukture virusa.


 


        1907 - Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent


Edvard Hagerup Grig, koji se inspirisao nacionalnim folklorom i


afirmisao norvešku muziku u svetu. Najbolja dela ostvario je u


malim formama poput klavirskih minijatura ("Lirski komadi"), 25


nordijskih narodnih pesama i plesova, svita "Holberg", "Poetičnih


muzičkih slika", "Humoreski", solo pesama. Ostala dela: Klavirski


koncert u a-molu, orkestarske svite "Per Gint", "Sigrud Jorsalfar",


Gudački kvartet, Koncert za klavir i orkestar, tri violinske


sonate, horske kompozicije.


 


        1908 - Rođen je američki filmski režiser Edvard Dmitrik,


autor oporih kriminalističkih filmova i filmova o socijalnim i


rasnim problemima u SAD. Filmovi: "Unakrsna vatra", "Zbogom,


ljubljena moja", "Plavuša iz Singapura", "Iza izlazećeg sunca",


"Daj nam danas", "Žongler", "Mladi lavovi", "Plavi anđeo", "Drvo


života", "Pobuna na Kejnu".


 


        1929 - Nemački dirižabl "Grof Cepelin" okončao je


putovanje oko sveta.


 


        1944 - Belgijske gradove Brisel i Antverpen oslobodile su


britanske i kanadske trupe.


 


        1963 - Umro je francuski državnik i finansijski stručnjak


Rober Šuman, tvorac "Šumanovog plana" 1950, na osnovu kojeg su


1952. Belgija, Holandija, Luksemburg, Zapadna Nemačka, Italija i


Francuska stvorile Evropsku zajednicu za ugalj i čelik, preteču


Evropske unije. Bio je ministar finansija 1946. predsednik vlade od


1947. do 1948. šef diplomatije od 1948. do 1953. i ministar pravde


od 1955. do 1956.


 


        1965 - Umro je Albert Švajcer, lekar, teolog, muzičar,


književnik i hrišćanski misionar. Dobitnik je Nobelove nagrade


za mir 1952. Gotovo ceo život posvetio je borbi protiv bolesti


u Africi. Od 1913. do smrti rukovodio je bolnicom koju je sam i


osnovao u Gabonu, tada u sastavu Francuske Ekvatorijalne Afrike.


Dela: "Kultura i etika", "Između vode i prašume",


"Autobiografija", "Afričke priče", "Potraga za istorijskim


Isusom".


 


        1970 - U Čileu je Salvador Aljende kao prvi marksista u


zapadnoj hemisferi dobio izbore za šefa države. Uz obilatu pomoć


Vašingtona, čileanska armija ga je oborila i uklonila u septembru


1973.


 


        1974 - SAD su kao poslednja zapadna zemlja uspostavile


diplomatske odnose sa Istočnom Nemačkom.


 


        1989 - Umro je belgijsko francuski pisac Žorž Simenon,


autor 84 kriminalistička romana čija je glavna ličnost imaginarni


inspektor Megre. Simenon je jedan od najtiražnijih autora


krminalističkog žanra uopšte. Dela: romani "Lađar", "Noć na


raskršću", "Mali doktor", "Megre postavlja zamku".


 


        1992 - Bivši predsednik Bugarske Todor Živkov, zbačen


1989, osuđen je na sedam godina zatvora pod optužbom za proneveru


državnih fondova.


 


        1995 - Pod geslom "ujedinjeni Jerusalim je naš", Izrael


je započeo 15-mesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja


Davida o tom gradu kao prestonici jevrejskog naroda.


 


        1997 - U eksploziji tri bombe, koje su u Jerusalimu


postavili islamski teroristi, poginulo je sedam i ranjeno oko 200


osoba.


 


        1998 - Međunarodni tribunal u Hagu osudio je na doživotnu


robiju bivšeg predsednika vlade Ruande Žana Kambandu, optuženog


za genocid počinjen 1994. u sukobima plemena Tutsi i Hutu u toj


afričkoj zemlji.


 


        1999 - U eksploziji koju su u petospratnu stambenu zgradu


u Bujnaksku u ruskoj autonomnoj republici Dagestan podmetnuli


čečenski islamski teroristi, poginule su najmanje 64 osobe, mahom


žene i deca ruskih oficira.


 


        2002 - Prema izveštaju objavljenom u SAD, finansijski


gubici Njujorka, kao posledica islamističkih terorističkih napada


na taj grad 11. septembra 2001, iznose između 83 i 95 milijardi


dolara.


 


        2004 - Najmanje 17 osoba je poginulo, a više od 20 je


ranjeno pošto je bombaš-samoubica aktivirao auto-bombu u blizini


policijske akademije u iračkom gradu Kirkuku.


 


        2006 - Umro je australijski aktivista  za zaštitu prirode


Stiv Irvin, poznat širom sveta zahvaljujući svojim emisijama o


divljim životinjama, prvenstveno krokodilima. Irvin je stradao


pošto ga je raža ubola u grudi dok je ronio prilikom snimanja


dokumentarnog filma.


 


        2006 - Uspešno je obavljeno prvo testiranje, s putnicima,


"Erbasovog" super-džambo aviona A380, najveće komercijalne


letelice u svetu. Avion je poleteo sa aerodroma u Tuluzu u južnoj


Francuskoj. A380 može da prevozi između 555 i 800 putnika, zavisno


od konfiguracije, i ima domet od 15.000 kilometara. Njegova cena je


čak 228 miliona evra.


 


        2007 - Najmanje 24 osobe su poginule, dok je 66 ranjeno, u


eksploziji dve bombe u pakistanskom gradu Ravalpindiju. Ravalpindi


se nalazi u blizini prestonice Islamabada i u njemu se nalazi


komanda vojske i međunarodni aerodrom.


 


        2007 - Uragan Feliks koji je zahvatio karipsku obalu odneo


je najmanje 38 života u Nikaragvi i 9 u Meksiku, a oko 200 osoba


je nestalo. U naletu nepogode srušeno je više hiljada kuća. U


Hondurasu nisu zabeležene žrtve ali je više od 25.000 osoba


evakuisano. Prethodni veliki uragan u Centralnoj Americi - Mič,


1998. odneo je čak 10.000 života.


 


        2008 - Umrla je Dafina Milanović, vlasnica "Dafiment banke"


najveće "piramidalne" prevare 1990-ih u Srbiji. "Dafiment banka"


osnovana je oktobra 1991. bez ijednog dinara osnivačkog uloga i do


prestanka rada, sredinom 1993. prema grubim procenama, ostala je


dužna štedišama oko 150 miliona evra. U vreme najveće


hiperinflacije u Srbiji 1993. ona je nudila mesečne i polugodišnje


kamate i do 160 odsto.


 


2012 - Preminuo je legendarni srpski džez bubnjar Branislav


Lala Kovačev. Rođen u Kikindi, Banat, u bogatoj karijeri najviše


je svirao u Jugoslaviji i Nemačkoj. Sarađivao je sa najznačajnijim


muzičarima i kompozitorima Srbije i sveta, poput Duška Gojkovića,


Mladena Guteše, Boška Petrovića, Vojina Draškocija, Jovana


Maljokovića, Vlatka Stefanovskog, kao i sa Čikom Korijom, Čarlijem


Marianom, Larijem Korijelom, Četom Bejkerom, Horstom Jankovskim.


Upamćen je po revolucionarnom spajanju džeza sa neparnom ritmičkom


tradicijom Balkana, koja je zabeležena na albumima "Balkan


Imprešions 1" (1982), "Balkan Imprešions 2" (1983) i "Izvorni


Folklor i Jaž" (1985).


 


2013 - Nemački Ustavni sud odbio je tužbu koju


su podnele porodice žrtava vazdušnog napada NATO na most u


Varvarinu, uz obrazloženje da obeštećenje mogu zahtevati


države, ali ne i privatna lica. U napadu aviona NATO 30. maja


1999. godine, poginulo je 10 a povređeno 30 civila, od čega


17 teško.


 


2013 - Radijacije oko cisterni sa radioaktivnom


vodom u oštećenoj nuklearnoj elektrani Fukušima, Japan,


dostigla je najviši nivo, čak 2.200 milisiverta. Razorni


zemljotres i cunami koji je presudno oštetio Fukušimu


dogodili su se marta 2011.


 


2014 - U Pragu je otkriven spomenik Nikoli Tesli, najveći


na svetu. Spomenik u bronzi, dimenzija 6x3x3 metra, delo je Stefana


Milkova i Jiržija Trojana, vajara i arhitekate. Motiv je stilizovano


"električno pražnjenje". Tesla je izvesno vreme boravio u Pragu


a posedovao je i počasni doktorat praškog Češkog Tehničkog


univerziteta.


 


2018 - Preminuo je Vladeta Jerotić, psihijatar, pisac,


član SANU. Medicinu je završio u rodnom Beogradu. Specijalizirao


je neuropsihijatriju, a potom se usavršavao u Švajcarskoj,


Nemačkoj, Francuskoj. Rukovodio je Psihoterapeutskim odeljenjem


bolnice "Dr Dragiša Mišović" i bio profesor na Bogoslovskom


fakultetu u Beogradu. Kao autor bio je retko plodan. Glavna


dela: "Psihoanaliza i kultura", "Darovi naših rođaka I-IV",


"Razgovori sa pravoslavnim duhovnicima", "Učenje Svetog Jovana


Lestvičnika i naše vreme", "Individuacija i/ili oboženje",


"50 pitanja i 50 odgovora iz hrišćanske psihoterapeutske prakse".


 


2020 - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je


sporazum u Vašingtonu, u Beloj kući, sa prvim čovekom vlade


tzv Kosova Avdulahom Hotijem, u prisustvu predsednika SAD Donalda Trampa.


Sporazum je predviđao više administrativnih, ekonomskih i političkih


mera.


2022 - Dvanaest osoba je poginulo, a 18 je ranjeno tokom više


napada nožem u starosedelačkoj zajednici Džejms Smit Kri Nejšn,


sa približno 1.600 pripadnika, i mestašcu Veldon, u kanadskoj


provinciji Saskačiven. Među stradalima je i napadač Majls


Sanderson (30).

Коментари

„Dok umire sve što vredi, lopov mirno u fotelji sedi“: Brutalna poruka navijača Partizana o kojoj bruji Srbija

Mitrović izveo najneobičniji penal: Ovo se skoro nikada ne događa

„Sad svi hoće na basket“: Jokić oduševio slikom ispred kuće u Somboru