Dogodilo se na današnji dan
Danas je ponedeljak, 4. septembar, 2023.godina.
1669 - Venecija je predala Turcima grčko ostrvo Krit, ne uspevši da se odupre opsadi započetoj 1648.
1768 - Rođen je francuski pisac i diplomata Fransoa Rene
Šatobrijan, sjajan stilista koji je snažno uticao na francusku
književnost. Posle ranjavanja u jednoj borbi protiv pristralica
Francuske revolucije 1792. emigrirao je u Englesku, gde je ostao do
1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814, bio je diplomata i
šef francuske diplomatije. Povukao se iz politike 1830. posle
Julske revolucije i pada kralja Šarla X. Čitavog života ostao je
dosledni reakcionar. Dela: "Duh hrišćanstva" (čiji su deo kratki
romani "Atala" i "Rene"), poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza
u Jerusalim", "Uspomene s onu stranu groba", epopeja o američkim
Indijancima "Les Natćez", politički spisi "Istorijski, politički
i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama razmatranim u
odnosu na Francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".
1781 - Španski naseljenici su, pod nazivom "Grad naše
gospe kraljice anđela" (El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los
Angeles) osnovali grad Los Anđeles.
1809 - Rođen je poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac
poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Dela:
zbirke pesama "Poezija", poeme "Anhelli", "U Švajcarskoj",
"Benjovski", "Čas misli", "Kralj-Duh", drame "Kordijan", "Fantazi",
"Mazepa", "Mindove", "Marija Stjuart", "Horštinjski", "Salomejin
srebrni san", tragedije "Baladina", "Lila Veneda".
1824 - Rođen je austrijski kompozitor i orguljaš Anton
Brukner, kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van
Betovena i Riharda Vagnera. Dela: devet simfonija, osam misa,
kantate.
1862 - U Carigradu je potpisan protokol povodom spora
Srbije i Turske posle ubistva jednog srpskog dečaka na Čukur
česmi u Beogradu i sukoba između Turaka i Srba koji je iz
toga proizašao. Carigradskim protokolom Turcima je naloženo
da napuste srpske gradove (tvrđave), uključujući Beograd.
1870 - Francuska skupština je, tri dana posle zarobljavanja
cara Napoleona III u bici kod Sedana u Francusko-pruskom ratu,
obnovila republiku, čime je okončano Drugo carstvo Napoleona III.
Pod pritiskom javnog mnjenja, odlučeno je i da Francuska nastavi rat
protiv Pruske, što će se završiti strahovitim porazom.
1884 - Iz Beograda je krenuo prvi svečani voz na pruzi
Beograd-Niš, prvoj u tadašnjoj Kraljevini Srbiji. Početak gradnje
pruge u julu 1881. simbolično je srebrnim budakom obeležio kralj
Milan Obrenović. Ispraćaju svečanog prvog voza, iskićenog
cvećem i srpskim trobojkama, pored velikog broja građana,
prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza. Voz
je krenuo u 8.30 časova, a u Niš je stigao u 18.23. Najstarija
pruga na teritoriji današnje Srbije puštena je u rad avgusta 1854.
i povezivala je Belu Crkvu sa delom Banata koji se danas nalazi u
Rumuniji.
1886 - Apački poglavica Džeronimo, vođa jedne od
najvećih pobuna američkih Indijanaca protiv SAD, predao se u
Skeleton kanjonu u Arizoni američkom generalu Nelsonu Majlsu.
1899 - Umro je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić,
vođa Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata
uopšte, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske
akademije, dva puta član namesništva maloletnim vladarima i
četiri puta predsednik vlade Srbije. Po okončanju studija u
Francuskoj i u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je
postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istanbulu. Tokom boravka u
Turskoj od 1861. do 1867. uspešno je okončao pregovore o
opozivanju turskih garnizona iz utvrđenih gradova Srbije. Ministar
inostranih poslova je od 1867. do 1888. predsednik vlade Kneževine
i Kraljevine Srbije u više navrata. Namesnik maloletnog kneza
Milana Obrenovića postao je 1868. a od 1889. maloletnog kralja
Aleksandra Obrenovića. Kao namesnik kneza Milana najviše je
doprineo donosenju novog ustava 1869. a 1878. uspešno je zastupao
Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše sporazum
sa Austro-Ugarskom, smatrajući da će Srbiju učiniti ekonomski
zavisnom od Dvojne Monarhije, zbog čega je podneo ostavku na
položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao
regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac nađe u
Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj
radikala, ali je položaj regenta napustio 1893. pošto je kralj
Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar. Dela:
"Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872", "Diplomatska istorija
Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost
1875-1878".
1906 - Rođen je američki biolog nemačkog porekla Maks
Delbrik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1969. Znatno je
doprineo istraživanjima genetske srukture virusa.
1907 - Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent
Edvard Hagerup Grig, koji se inspirisao nacionalnim folklorom i
afirmisao norvešku muziku u svetu. Najbolja dela ostvario je u
malim formama poput klavirskih minijatura ("Lirski komadi"), 25
nordijskih narodnih pesama i plesova, svita "Holberg", "Poetičnih
muzičkih slika", "Humoreski", solo pesama. Ostala dela: Klavirski
koncert u a-molu, orkestarske svite "Per Gint", "Sigrud Jorsalfar",
Gudački kvartet, Koncert za klavir i orkestar, tri violinske
sonate, horske kompozicije.
1908 - Rođen je američki filmski režiser Edvard Dmitrik,
autor oporih kriminalističkih filmova i filmova o socijalnim i
rasnim problemima u SAD. Filmovi: "Unakrsna vatra", "Zbogom,
ljubljena moja", "Plavuša iz Singapura", "Iza izlazećeg sunca",
"Daj nam danas", "Žongler", "Mladi lavovi", "Plavi anđeo", "Drvo
života", "Pobuna na Kejnu".
1929 - Nemački dirižabl "Grof Cepelin" okončao je
putovanje oko sveta.
1944 - Belgijske gradove Brisel i Antverpen oslobodile su
britanske i kanadske trupe.
1963 - Umro je francuski državnik i finansijski stručnjak
Rober Šuman, tvorac "Šumanovog plana" 1950, na osnovu kojeg su
1952. Belgija, Holandija, Luksemburg, Zapadna Nemačka, Italija i
Francuska stvorile Evropsku zajednicu za ugalj i čelik, preteču
Evropske unije. Bio je ministar finansija 1946. predsednik vlade od
1947. do 1948. šef diplomatije od 1948. do 1953. i ministar pravde
od 1955. do 1956.
1965 - Umro je Albert Švajcer, lekar, teolog, muzičar,
književnik i hrišćanski misionar. Dobitnik je Nobelove nagrade
za mir 1952. Gotovo ceo život posvetio je borbi protiv bolesti
u Africi. Od 1913. do smrti rukovodio je bolnicom koju je sam i
osnovao u Gabonu, tada u sastavu Francuske Ekvatorijalne Afrike.
Dela: "Kultura i etika", "Između vode i prašume",
"Autobiografija", "Afričke priče", "Potraga za istorijskim
Isusom".
1970 - U Čileu je Salvador Aljende kao prvi marksista u
zapadnoj hemisferi dobio izbore za šefa države. Uz obilatu pomoć
Vašingtona, čileanska armija ga je oborila i uklonila u septembru
1973.
1974 - SAD su kao poslednja zapadna zemlja uspostavile
diplomatske odnose sa Istočnom Nemačkom.
1989 - Umro je belgijsko francuski pisac Žorž Simenon,
autor 84 kriminalistička romana čija je glavna ličnost imaginarni
inspektor Megre. Simenon je jedan od najtiražnijih autora
krminalističkog žanra uopšte. Dela: romani "Lađar", "Noć na
raskršću", "Mali doktor", "Megre postavlja zamku".
1992 - Bivši predsednik Bugarske Todor Živkov, zbačen
1989, osuđen je na sedam godina zatvora pod optužbom za proneveru
državnih fondova.
1995 - Pod geslom "ujedinjeni Jerusalim je naš", Izrael
je započeo 15-mesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja
Davida o tom gradu kao prestonici jevrejskog naroda.
1997 - U eksploziji tri bombe, koje su u Jerusalimu
postavili islamski teroristi, poginulo je sedam i ranjeno oko 200
osoba.
1998 - Međunarodni tribunal u Hagu osudio je na doživotnu
robiju bivšeg predsednika vlade Ruande Žana Kambandu, optuženog
za genocid počinjen 1994. u sukobima plemena Tutsi i Hutu u toj
afričkoj zemlji.
1999 - U eksploziji koju su u petospratnu stambenu zgradu
u Bujnaksku u ruskoj autonomnoj republici Dagestan podmetnuli
čečenski islamski teroristi, poginule su najmanje 64 osobe, mahom
žene i deca ruskih oficira.
2002 - Prema izveštaju objavljenom u SAD, finansijski
gubici Njujorka, kao posledica islamističkih terorističkih napada
na taj grad 11. septembra 2001, iznose između 83 i 95 milijardi
dolara.
2004 - Najmanje 17 osoba je poginulo, a više od 20 je
ranjeno pošto je bombaš-samoubica aktivirao auto-bombu u blizini
policijske akademije u iračkom gradu Kirkuku.
2006 - Umro je australijski aktivista za zaštitu prirode
Stiv Irvin, poznat širom sveta zahvaljujući svojim emisijama o
divljim životinjama, prvenstveno krokodilima. Irvin je stradao
pošto ga je raža ubola u grudi dok je ronio prilikom snimanja
dokumentarnog filma.
2006 - Uspešno je obavljeno prvo testiranje, s putnicima,
"Erbasovog" super-džambo aviona A380, najveće komercijalne
letelice u svetu. Avion je poleteo sa aerodroma u Tuluzu u južnoj
Francuskoj. A380 može da prevozi između 555 i 800 putnika, zavisno
od konfiguracije, i ima domet od 15.000 kilometara. Njegova cena je
čak 228 miliona evra.
2007 - Najmanje 24 osobe su poginule, dok je 66 ranjeno, u
eksploziji dve bombe u pakistanskom gradu Ravalpindiju. Ravalpindi
se nalazi u blizini prestonice Islamabada i u njemu se nalazi
komanda vojske i međunarodni aerodrom.
2007 - Uragan Feliks koji je zahvatio karipsku obalu odneo
je najmanje 38 života u Nikaragvi i 9 u Meksiku, a oko 200 osoba
je nestalo. U naletu nepogode srušeno je više hiljada kuća. U
Hondurasu nisu zabeležene žrtve ali je više od 25.000 osoba
evakuisano. Prethodni veliki uragan u Centralnoj Americi - Mič,
1998. odneo je čak 10.000 života.
2008 - Umrla je Dafina Milanović, vlasnica "Dafiment banke"
najveće "piramidalne" prevare 1990-ih u Srbiji. "Dafiment banka"
osnovana je oktobra 1991. bez ijednog dinara osnivačkog uloga i do
prestanka rada, sredinom 1993. prema grubim procenama, ostala je
dužna štedišama oko 150 miliona evra. U vreme najveće
hiperinflacije u Srbiji 1993. ona je nudila mesečne i polugodišnje
kamate i do 160 odsto.
2012 - Preminuo je legendarni srpski džez bubnjar Branislav
Lala Kovačev. Rođen u Kikindi, Banat, u bogatoj karijeri najviše
je svirao u Jugoslaviji i Nemačkoj. Sarađivao je sa najznačajnijim
muzičarima i kompozitorima Srbije i sveta, poput Duška Gojkovića,
Mladena Guteše, Boška Petrovića, Vojina Draškocija, Jovana
Maljokovića, Vlatka Stefanovskog, kao i sa Čikom Korijom, Čarlijem
Marianom, Larijem Korijelom, Četom Bejkerom, Horstom Jankovskim.
Upamćen je po revolucionarnom spajanju džeza sa neparnom ritmičkom
tradicijom Balkana, koja je zabeležena na albumima "Balkan
Imprešions 1" (1982), "Balkan Imprešions 2" (1983) i "Izvorni
Folklor i Jaž" (1985).
2013 - Nemački Ustavni sud odbio je tužbu koju
su podnele porodice žrtava vazdušnog napada NATO na most u
Varvarinu, uz obrazloženje da obeštećenje mogu zahtevati
države, ali ne i privatna lica. U napadu aviona NATO 30. maja
1999. godine, poginulo je 10 a povređeno 30 civila, od čega
17 teško.
2013 - Radijacije oko cisterni sa radioaktivnom
vodom u oštećenoj nuklearnoj elektrani Fukušima, Japan,
dostigla je najviši nivo, čak 2.200 milisiverta. Razorni
zemljotres i cunami koji je presudno oštetio Fukušimu
dogodili su se marta 2011.
2014 - U Pragu je otkriven spomenik Nikoli Tesli, najveći
na svetu. Spomenik u bronzi, dimenzija 6x3x3 metra, delo je Stefana
Milkova i Jiržija Trojana, vajara i arhitekate. Motiv je stilizovano
"električno pražnjenje". Tesla je izvesno vreme boravio u Pragu
a posedovao je i počasni doktorat praškog Češkog Tehničkog
univerziteta.
2018 - Preminuo je Vladeta Jerotić, psihijatar, pisac,
član SANU. Medicinu je završio u rodnom Beogradu. Specijalizirao
je neuropsihijatriju, a potom se usavršavao u Švajcarskoj,
Nemačkoj, Francuskoj. Rukovodio je Psihoterapeutskim odeljenjem
bolnice "Dr Dragiša Mišović" i bio profesor na Bogoslovskom
fakultetu u Beogradu. Kao autor bio je retko plodan. Glavna
dela: "Psihoanaliza i kultura", "Darovi naših rođaka I-IV",
"Razgovori sa pravoslavnim duhovnicima", "Učenje Svetog Jovana
Lestvičnika i naše vreme", "Individuacija i/ili oboženje",
"50 pitanja i 50 odgovora iz hrišćanske psihoterapeutske prakse".
2020 - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je
sporazum u Vašingtonu, u Beloj kući, sa prvim čovekom vlade
tzv Kosova Avdulahom Hotijem, u prisustvu predsednika SAD Donalda Trampa.
Sporazum je predviđao više administrativnih, ekonomskih i političkih
mera.
2022 - Dvanaest osoba je poginulo, a 18 je ranjeno tokom više
napada nožem u starosedelačkoj zajednici Džejms Smit Kri Nejšn,
sa približno 1.600 pripadnika, i mestašcu Veldon, u kanadskoj
provinciji Saskačiven. Među stradalima je i napadač Majls
Sanderson (30).
Коментари
Постави коментар