Dogodilo se na današnji dan
Danas je petak, 7. jul.
1307 - Umro je engleski kralj Edvard I "Dugonogi", koji
je tokom vladavine od 1272. do smrti reformisao zakonodavstvo i
uspostavio čvrst administrativni sistem, proširivši ga i na
Vels, čiju je autonomiju ukinuo.
1752 - Rođen je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar,
koji je 1801. izumeo mehanički tkački razboj, nazvan njemu u čast
"Žakarova mašina".
1816 - Umro je engleski pisac i političar irskog porekla
Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju
izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član
britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan
orator. Dela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici",
"Kritičar".
1854 - Umro je nemački fizičar Georg Simon Om, koji je
otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom
kolu, nazvan prema njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos
akustici, optici kristala i matematici. Jedinica za merenje
električnog otpora u međunarodnom sistemu mera njemu u čast
nazvana je - om.
1860 - Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Gustav
Maler. Bio je direktor Državne opere u Beču. Pod uticajem Ludviga
van Betovena i Riharda Vagnera stvarao je kompozicije izrazitog
dramskog naboja i snažnih emocija. Dela: deset simfonija, ciklusi
solo pesama za glas i orkestar "Pesma o zemlji", "Pesme
mladića-putnika", "Dečakov čudotvorni rog", "Pesme o mrtvoj
deci".
1887 - Rođen je ruski slikar jevrejskog porekla Mark
Šagal, izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih
slikara 20. veka. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se
inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. U grafičkim
ciklusima ilustrovao je "Mrtve duše" Nikolaja Gogolja, "Hiljadu i
jednu noć" i Bibliju. Takođe je oslikao parisku Operu, sinagogu u
Jerusalimu, zgradu UN i uradio je vitraže u katedrali u Mecu.
1898 - SAD su anektirale Havajska ostrva. U prvo vreme
Havaji su imali status kolonije, odnosno prekomorske teritorije
Sjedinjenih Država, da bi 1959. postali pedeseta savezna
država SAD.
Kjukor, holivudski perfekcionista, posebno uspešan u filmskoj
muzičkoj komediji. Filmovi: "Mala žena", "Silvija Skarlet", "Romeo
i Julija", "Juče rođena", "Zvezda je rođena", "Devojke", "My Fair
Lady", "Dejvid Koperfild", "Filadelfijska priča".
1911 - Rođen je italijanski kompozitor Đan Karlo Menoti,
čije su opere s temama iz savremenog života, za koje je sam pisao
libreta, stekle izuzetnu popularnost. Uspešno je kombinovao
dramatske situacije karakteristične za 20. vek sa tradicionalnom
formom italijanske opere, a u komponovanju se oslanjao na
tradicionalne harmonije. Dela: opere "Konzul", "Medijum", "Amelija
na balu", radio opere "Devojka i lopov", "Telefon", balet
"Sebastijan".
1922 - Rođen je Dejan Medaković, srpski istoričar
umetnosti, istoriograf, književnik, predsednik Srpske akademije
nauka i umetnosti od 1999. do 2003. Rođen je u Zagrebu, tada
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, u porodici koja je dala niz
velikana srpske kulture. Gimnaziju je završio u Sremskim Karlovcima.
Od 1942. radio je u Muzeju kneza Pavla, a nakon rata u Muzeju grada
Beograda, Ministarstvu za nauku i kulturu i Saveznom zavodu za
zaštitu spomenika kulture, potom u Istorijskom institutu SAN
(1952-1954). Doktorirao je tezom "Grafika srpskih štampanih knjiga
XV-XVII veka" 1954. Predavao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu
do penzionisanja 1982. U Matici srpskoj rukovodio je istraživanjima
iz oblasti istorije umetnosti. Uređivao je "Zbornik za likovne
umetnosti Matice srpske". Bavio se sirokim rasponom tema, od
srednjovekovne umetnosti do modernog slikarstva, ali najviše -
srpskim barokom, srpskim kulturnim prilikama u 18. v. i srpskim
slikarstvom 19. v. Autor je i nekolicine književnih dela i
više zbirki poezije. Rukovodio je i osnovao (ili obnovio) niz
kulturnih i naučnih projekata, poput "Vukove zadužbine". Od
1995. redovni je član Evropske akademije sa središtem u Salcburgu,
a redovni član Lajbnicovog društva (Berlin) i počasni član
Rumunske akademije postao je 2001. Dobitnik je nagrade za životno
delo (Sedmojulske), austrijske Gindeldz nagrade, Herderove nagrade.
Bio je počasni građanin Sremskih Karlovaca. Dela: "Beograd na
starim gravirama", "Srpski slikari 18. veka", "Putevi srpskog
baroka", "Svedočenja", "Istraživači srpskih starina", "Barok kod
Srba", "Savina", "Sent Andreja", "Letopis Srba u Trstu", "Srbi u
Beču", koautor "Istorije srpskog naroda" 1-10 SKZ, "Hilandar",
sećanja: "Efemeris" 1-5.
1930 - Umro je engleski pisac Artur Konan Dojl, lekar po
profesiji, koji se proslavio kao autor kriminalističkih romana i
pripovedaka u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok
Holms i njegov prijatelj dr Votson. Začetnik je tog specifičnog
književnog žanra. Bitno manju pažnju privukao je najboljim
delima, solidnim istorijskim romanima. Plemićku titulu dobio je
1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom
Burskom ratu. Posle pogibije sina u Prvom svetskom ratu, odao se
misticizmu. Dela: romani "Grimizna studija", "Pustolovine Šerloka
Holmsa", "Uspomene Šerloka Holmsa", "Baskervilski pas", "Beli
odred", "Izgubljeni svet", "Veliki burski rat", istorijska studija
"Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji", delo o
spiritualizmu "Istorija spiritualizma", memoarska proza "Uspomene i
pustolovine".
1932 - Rođen je je Džo Zavinul, austrijski
džez-pijanista. Rođeni Bečlija (Jozef Erih Zavinul) ušao je u
istoriju džeza svetskim hitovima "Mercy, Mercy, Mercy i "Birdland".
Osnovao je 1970. bend "Weather Report", koji je postao jedan od
najznačajnijih bendova u istoriji džeza. U njemu su svirali brojni
veliki muzičari poput saksofoniste Vejna Šortera, bubnjara Pitera
Erskajna i basiste Žaka Pastoriusa. Zavinul je docnije 1987.
osnovao "Zavinul sindikat", bend u kojem su se takođe smenjivali
vrhunski muzičari. Džez magazin "Daun bit" je čak 28 puta
proglašavao Zavinula najboljim džez pijanistom.
1935 - Umro je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor
Beogradskog univerziteta, član, izvesno vreme i predsednik, Srpske
kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom
fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar
privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905.
Izučavao je organsku hemiju, agrikulturnu hemiju i mineralne
sirovine.
1937 - Japanska armija napala je kineski garnizon kod
Lučioa (most Marka Pola) blizu Pekinga. Otpor kineskih snaga Japan
je iskoristio kao povod za agresiju na Kinu.
1941 - Žikica Jovanović Španac, borac lokalnog
partizanskog odreda, započeo je oružanu borbu pod vođstvom KPJ.
On je u Beloj Crkvi, na lokalnom ivandanjskom seoskom vašaru, ubio
dvojicu pripadnika žandarmerije - Milenka Brakovića i Bogdana
Lončara. Ovaj događaj prihvaćen je kasnije kao početak ustanka
u Srbiji, odnosno Jugoslaviji.
1957 - Rođen je Jaroslav Pap, fotoreporter. Srednju
školu pohađao je u Novom Sadu, i vrlo mlad posvetio se fotografiji.
Profesionalno, kao fotoreporter radi od 1984, u prvo vreme u
novosadskom Dnevniku, potom u agenciji Tanjug i u Radio televiziji
Vojvodine. Pokrivao je najrazličitije događaje, političke, ratna
zbivanja, ali njegovo opredeljenje bila je priroda. Imao je više od
60 samostalnih izložbi. Osnivač je pokreta "Foto lov". S velikom
ljubavlju i izuzetnim uspehom nezaboravnim fotografijama ovekovečio
je lepote i prirodu rodne Backe i uopšte Vojvodine.
1960 - Pravdajući se zaštitom ugroženih života svojih
državljana, Belgija je, samo sedam dana posle proglašenja
nezavisnosti Konga (do tada kolonija Belgijski Kongo) uputila
padobranske jedinice u tu afričku zemlju, posle pobune u vojsci
Konga i brojnih napada na Evropljane. Kongoanski predsednik vlade
Patris Lumumba nevoljno se saglasio, ali je ubrzo potom zatražio
intervenciju UN. Provincija Katanga objavila je zatim otcepljenje.
Lumumba, lider pokreta za samostalnost, veliki pesnik i simbol
kongoanske nezavisnosti zbačen je septembra 1960, odveden u
Katangu i ubijen januara 1961.
1978 - Solomonova ostrva u jugozapadnom delu Tihog okeana
stekla su nezavisnost i ušla u Britanski komonvelt posle 85 godina
britanske kolonijalne uprave.
1981 - Predsednik SAD Ronald Regan predložio je Sandru Dej
O'Konor za sudiju Vrhovnog suda i ona je u septembru 1981. postala
prva žena član najviše američke sudske instance.
1994 - U Jemenu je okončan dvomesečni građanski rat
ulaskom severnojemenskih trupa u glavni grad Južnog Jemena Aden.
1995 - Bivši šef italijanske diplomatije Đani de Mikelis
osuđen je zbog korupcije na četiri godine zatvora.
1998 - U Nigeriji je pod sumnjivim okolnostima umro
najpoznatiji politički zatvorenik Mošud Abiola, za kog se tvrdi
da je 1993. dobio izbore u toj afričkoj zemlji. Njegova smrt
izazvala je višednevne nerede.
1999 - Američka duvanska industrija pretrpela je težak
udarac pošto je sudska porota u Floridi saopštila da je pušenje
uzrok mnogih bolesti, što je ta industrija prikrivala od javnosti.
2005 - U seriji eksplozija koje su potresle londonski metro
i raznele jedan gradski autobus, poginule su 52, a povređeno oko
700 osoba. Teroristička mreža Al-Kaida-džihad u Evropi preuzela
je odgovornost za ove bombaške napade u samom centru britanske
prestonice.
2007 - Najmanje 100 ljudi je poginulo, a 250 je ranjeno u
Tuz Kurmatu, gradu na severu Iraka, kada je na prepunoj pijaci
bombaš-samoubica digao u vazduh kamion pun eksploziva.
2007 - Proglašeno je "novih" sedam svetskih čuda tokom
svečanosti na stadionu Benfike u Lisabonu. Veliki zid u Kini, Petra
u Jordanu, Statua Hrista Spasitelja u Brazilu, Maču Piču u Peruu,
piramida Čičen-ica u Meksiku, Koloseum u Rimu i Tadž Mahal u
Indiji. Do ovakvog izbora je došlo glasovima oko 100 miliona ljudi
širom sveta putem interneta odnosno mobilnih telefona. Kritičari
ovog izbora među kojima i UNESKO smatrali su da svetska čuda ne treba
birati javnim glasanjem. Egipatske piramide u Gizi su jedine ostale
sa izvorne liste sedam svetskih čuda starog veka, na kojoj su se
još nalazili Semiramidini viseći vrtovi u Vavilonu, Artemidin hram
u Efesu, statua Zevsa u Olimpiji, Mauzolej u Halikarnasu, Kolos sa
Rodosa i Faros u Aleksandriji.
2014 - Umro je Eduard Ševardnadze, bivši predsednik Gruzije,
poslednji ministar spoljnih poslova Sovjetskog Saveza.
2014 - Preminuo je Bora Todorović, legendarni srpski glumac.
Pozorišni angažman započeo je u Beogradskom dramskom pozorištu,
a najveći deo radnog veka proveo je u Ateljeu 212. Na filmu je ostvario
brojne upečatljive uloge, a mnoge njegove filmske replike široko su
popularne i citirane. Dobitnik je niza nagrada uključujući Sterijinu,
"Ćuran", "Zoranov brk", "Pavle Vuisić".
2016 - Pet policajaca je ubijeno, a 11 osoba je ranjeno u
Dalasu, Teksas, SAD. Napadač, Afroamerikanac, imao je rasističke
motive, pucao je isključivo na belce, tokom protesta održavanih
zbog stradanja dvojice Afroamerikanaca prilikom policijskih
intervencija u Minesoti i Luizijiani.
2017 - Ujedinjene nacije su usvojile Sporazum o zabrani
nuklearnog oružja. To je prvi pravno obavezujući multilateralni
sporazum o nuklearnom razoružanju nakon dve decenije. Za sporazum
su glasale 122 države, Holandija je glasala protiv, a Singapur
i zemlje koje to naoružanje poseduju su bojkotovale izjašnjavale.
2021 - Predsednik Haitija Žovenel Moize ubijen je u rezidenciji,
pri čemu je povređena i njegova porodica. Moize se suočio s protestima
čim je stupio na poziciju predsednika 2017. Protivnici su ga optuživali
za autoritarnost i težnje ka diktaturi. Naoružani napadači, ubice
Moizea, predstavili su se kao agenti američke Agencije za borbu protiv
narkotika (DEA) što su zvaničnici SAD odbacili. Prema naknadnim
tumačenjima ubistvo je možda posledica njegovih nastojanja da obuzda
narko kartele.
- Srpska pravoslavna crkva danas obeležava rođenje Svetog
Jovana Krstitelja (Preteče). Sveti Jovan Krstitelj je predskazao
dolazak Hristov i krstio Isusa Hrista u reci Jordanu. Narodski naziv
za ovaj veliki hrišćanski praznik kod Srba je Ivanjdan. Za svetog
Jovana Preteču, Hristos je rekao da je "najveći između rođenih
od žene". Među novozavetnim ličnostima sveti Jovan Krstitelj
zauzima sasvim posebno mesto.
Коментари
Постави коментар