Dogodilio se na današnji dan

 Danas je utorak, 24. januar-

        41 - Ubijen je rimski car Gaj Julije Kaligula, koji je

tokom vladavine od 37. do 41. ispoljio brutalnost, samovolju i

nečuveno rasipništvo. Pošto je uveo nepodnošljivo visoke poreze

i ostale namete, okrenuo je protiv sebe Senat i vojsku, čak i

komandante sopstvene pretorijanske garde i ubijen je. Senat je potom

za cara proglasio njegovog strica Klaudija Tiberija Druza, koji je 

upamćen kao dobar vladar.


        76 - Rođen je rimski car Publije Elije Hadrijan, koji je

tokom vladavine od 117. do smrti 138, uvidevši da Rimsko carstvo

slabi, utvrdio granice u jugozapadnoj Germaniji i Britaniji. Na

severnoj granici provincije Britanije, između zaliva Klid i Fort,

podigao je tzv. Hadrijanov bedem koji je trebalo da štiti od upada

Pikta i Škota. Podigao je više gradova, od kojih je najvažniji

Hadrijanov grad u Trakiji (sadašnje Jedrene). Bio je veliki

poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti i pisao je

stihove, vajao i slikao.


        1712 - Rođen je pruski kralj Fridrih II Veliki, tipičan

predstavnik pruskog militarizma, koji je tokom vladavine od 1740.

do 1786. od Pruske stvorio evropsku silu. Kao pristalica ideje

prosvećenosti, donekle je vladao u duhu prosvećenog apsolutizma.

U dvorcu Sansusi okupljao je filozofe, pisce i umetnike, između

ostalih i francuskog pisca i filozofa Voltera.


        1732 - Rođen je francuski pisac Pjer Ogisten Karon de

Bomarše, vesnik Francuske revolucije. Smelo je kritikovao

podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Dela:

komedije "Seviljski berberin", "Figarova ženidba" - koje su

inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da

komponuju istoimene opere - autobiografsko delo "Memoari".


        1746 - Rođen je švedski kralj Gustav III, koji je od

stupanja na presto 1771. do nasilne smrti 1792. vladao čvrstom

rukom, ali je bio i veliki pokrovitelj umetnosti. Ratovao je protiv

Rusije od 1788. do 1790. i bezuspešno je pokušavao da zauzme

Petrograd. Inspirisan atentatom na njega u stokholmskoj operi u

martu 1792, Đuzepe Verdi je napisao operu "Bal pod maskama".


        1776 - Rođen je nemački pisac Ernst Teodor Vilhelm

Hofman, poznat kao Ernst Teodor Amadeus Hofman, čija su dela puna

grotesknog humora, fantazije, hipnoze, telepatije, otuđenosti i

strave, znatno uticala na evropsku književnost. Sadržaj tih priča

kompozitor Žak Ofenbah koristio je za opere. Dela: "Fantastične

slike u Kaloovom maniru", "Đavolji eliksiri", "Serpionova braća",

"Životni nazori mačka Mura".


        1847 - Rođen je srpski vojskovođa vojvoda Radomir Putnik.

U dva srpsko-turska rata od 1876. do 1878. komandovao je Rudničkom

brigadom i Veterničkim odredom, koje su se istakle na Javoru,

Krevetu, Velikom Šiljegovcu, Đunisu, oko Pirota, prilikom

oslobađanja Niša, Vranja i Gnjilana. U Srpsko-bugarskom ratu

1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. postavljen

je za pomoćnika načelnika Glavnog generalštaba. U program obuke

starešina uveo je rešavanje taktičkih zadataka na Višoj školi

Vojne akademije, u kojoj je predavao taktiku i generalštabnu službu.

Komanda nad Šumadijskom divizijskom oblašću poverena mu je 1893.

ali mu je 1895. oduzeta i 1896. penzionisan je pod sumnjom da

sarađuje s Radikalnom strankom. Reaktiviran je 1903. i od tada se

nalazi na mestu načelnika Glavnog generalštaba kao i ministra

vojnog 1904, od 1906. do 1908. i 1912. U Prvom balkanskom ratu kao

načelnik Štaba Vrhovne komande znatno je doprineo pobedi srpskih

armija u Kumanovskoj, a zatim u i Bitoljskoj bici oktobra i novembra

1912. U Drugom balkanskom ratu 1913. pravovremeno je rasporedio i

pripremio vojsku, predvidevši bugarski napad, što je bilo

odlučujuće za trijumf u Bregalničkoj bici. U Prvom svetskom ratu

1914. veštim manevrisanjem i grupisanjem glavnine srpskih snaga

doprineo je slamanju nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i

Kolubarskoj bici. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915.

osujetivši nizom manevara nameru nemačke Vrhovne komande da je

u sadejstvu s bugarskim i austrougarskim trupama opkoli i uništi.

Saveznici su ga prethodno onemogućili da preventivnim udarom

spreči Bugarsku da stupi u rat na strani Centralnih sila. Tokom

povlačenja srpske vojske teško je oboleo i upućen je u Francusku

na lečenje, gde je umro 1917.


        1848 - Džejms Maršal je u Kaliforniji pronašao grumen

zlata. U ratu 1846/7. Sjedinjene države su preotele tu teritoriju

od Meksika. Čuvena "Zlatna groznica" započela je u decembru iste

godine kad je izveštaje o pronalasku plemenitog metala potvrdio

predsednik SAD Džejms Polk.


        1879 - Izašao je prvi broj vojnog časopisa "Ratnik".

Tradicije tog uglednog glasila danas nastavlja list "Odbrana".


        1915 - Britanski ratni brodovi potopili su u Prvom svetskom

ratu u Severnom moru nemačku krstaricu "Bliher" na kojoj je

poginulo 870 ljudi.


        1920 - Umro je italijanski slikar i vajar Amadeo Modiljani,

čija su dela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti figura. U

Parizu je živeo od 1906. i jedan je od najznačajnijih predstavnika

"Pariske škole". Najviše je slikao ženske aktove i portrete, a u

mladosti se bavio i skulpturom u kojoj se osećao uticaj afričke

umetnosti.


        1937 - Zaključen je jugoslovensko-bugarski "Pakt o večnom

prijateljstvu". Bugarska nije htela da pristupi Balkanskom paktu

koji je garantovao nepovredivost granica, ali je ovaj sporazum

potpisala.


        1942 - Rođen je Milo Gligorijević, novinar, literata, izdavač. 

Diplomirao je književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bio je novinar 

listova "Borba", "Mladost", "Nin" u kojem je bio i glavni urednik. U potonjem 

periodu posvetio se izdavaštvu. Dela: "Nestor iz vode", "Odgovor Miće 

Popovića", "Rat i mir Vladimira Dedijera", "Izlazak Srba", "Srbija na zapadu".


        1948 - Osnovan je Institut za nuklearne nauke "Vinča", u

prvo vreme kao Istraživački centar za realizaciju nuklearnog

programa tadašnje FNRJ. Od aprila 1953. preimenovan je u "Institut

za nuklearne nauke".


        1965 - Umro je Vinston Čerčil, dobitnik Nobelove nagrade

za književnost 1953. premijer Velike Britanije od 1940. do 1945. i

od 1951. do 1955. Član parlamenta postao je 1900. a od 1905. do

1921. bio je državni podsekretar za kolonije, ministar trgovine,

unutrašnjih poslova, prvi lord Admiraliteta, ministar za municiju i

ministar rata i vazduhoplovstva, ministar kolonija, a od 1924. do

1929. ministar finansija. Bio je ideolog i organizator intervencije

protiv Oktobarske revolucije u Rusiji. Po dolasku nacista na vlast u

Nemačkoj 1933. upozoravao je Britance na opasnost. Posle sloma

saveznika u Norveškoj i pada Francuske maja 1940. postao je

premijer i vođa Konzervativne stranke. U maju 1943. uspostavio je

vezu s Vrhovnim štabom NOVJ i potom je priznao Partizanski pokret

kao, po njegovom uverenju, jedinu snagu koja se u Jugoslaviji bori

protiv okupatora. Poražen je na izborima 1945. ali je posle pobede

konzervativaca 1951. ponovo postao premijer. Dela: "Lord Rendolf

Čerčil", "Moje afričko putovanje", "Liberalizam i socijalni

problem", "Istorija svetskog rata", "Marlboro, njegov život i

doba", "Korak po korak", "U borbu", "Neumoljiva borba", "Početak

kraja", "Memoari iz Drugog svetskog rata" (za njih je dobio

Nobelovu nagradu iako je poznato da ih nije on pisao nego tim

stručnjaka).


        1972 - Japanski vojnik Šjoići Jokoi otkriven je na

pacifičkom ostrvu Guam, gde se 28 godina skrivao u džungli,

ubeđen da Drugi svetski rat još traje.


        1973 - Pregovarač SAD Henri Kisindžer izjavio je da

će Vijetnamski mirovni sporazum dogovoren na mirovnim pregovorima

u Parizu značiti i kraj borbi u Laosu i Kambodži, a pregovarač

Hanoja Le Duk To opisao je dokument kao "veliku pobedu za

vijetnamski narod". Borbe u Vijetnamu okončane su tek krajem

aprila 1975. oslobađanjem Sajgona i američkom vojnom katastrofom.


        1983 - Umro je američki filmski režiser Džordž Dui

Kjukor, holivudski perfekcionista, posebno uspešan u muzičkoj

komediji. Neki od njegovih filmova odišu diskretnošću,

prefinjenim humorom i istančanim poznavanjem ljudske prirode,

osobito ženske. Filmovi: "Male žene", "Silvija Skarlet", "Dama s

kamelijama", "Plinsko svetlo", "Zvezda je rođena", "Hajde da se

volimo", "My Fair Lady", "Dejvid Koperfild", "Filadelfijska priča".


        1986 - Gerilci Armije nacionalnog otpora bivšeg ministra

odbrane Ugande Joverija Musevenija ušli su u glavni grad Kampalu i

potpuno ovladali njime dva dana potom. Njegove snage skršile su

otpor vladinih trupa i zbacile vladu generala Tita Okela, koji je na

vlast došao posle vojnog puča jula 1985. kada je oborena vlada

Miltona Obotea. Okelo je pobegao u Sudan a Museveni je 29. januara

proglašen novim šefom države.


        1989 - U rudniku zlata u južnom Peruu poginulo je oko 100

rudara, pri čemu je većinu ugušio otrovni gas.


        1996 - Varšavski vojni tužilac zvanično je otvorio

istragu nad predsednikom vlade Poljske Juzefom Oleksijem, zbog

njegove navodne špijunske aktivnosti za račun Moskve, što se

naknadno pokazalo kao lažna optužba s ciljem eliminisanja

političkog protivnika od strane poljskog predsednika Leha Valense.


        1998 - U eksploziji koja je izazvala požar u oknu rudnika

uglja Vangđiajing u kineskoj provinciji Liaoning poginulo je 77 

osoba.


        1999 - Jordanski kralj Husein potpisao je dekret kojim je

starijeg sina Abdulaha odredio za naslednika na prestolu.


        2004 - Američki svemirski robot "Oportjuniti" spustio se

na Mars - tri sedmice posle "brata blizanca" robota "Spirit" - i

četiri sata potom počeo je da šalje snimke na Zemlju.


        2007 - Umro je srpski akademik Ilija Stojanović,

stručnjak za telekomunikacije. Osnivač je moderne Katedre za

telekomunikacije u Beogradu, koju je vodio 19 godina. Bio je

upravnik Zavoda za telekomunikacije i računarsku tehniku,

savetnik Instituta "Mihajlo Pupin", RTV Beograd. Biran je za

predsednika svetske konfrencije ITU u Ženevi. Bio je ključni

nosilac projekta uvođenja mobilne telefonije u Srbiji. Objavio

je pet knjiga i učestvovao je u brojnim projektima

telekomunikacionih sistema.


        2007 - Umro je srpski akademik Nikola Milošević,

književnik, filozof, kritičar, publicista. Bio je profesor 

Teorije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Od 

1991. redovni je član SANU. Predvodio je Zadužbinu "Miloš 

Crnjanski". Veoma plodan autor, uvek društveno aktivan. Izvesno 

vreme bio je i narodni poslanik. Glavna dela: "Antropološki eseji",

"Roman Miloša Crnjanskog", "Negativan junak", "Ideologija,

psihologija i stvaralaštvo", "Andrić i Krleža kao antipodi",

"Zidanica na pesku","Šta Lukač duguje Ničeu", "Filozofija

strukturalizma", "Dostojevski kao mislilac", "Marksizam i

jezuitizam", "Psihologija znanja", "Antinomija marksističkih

ideologija" i "Pravoslavlje i demokratija". Dobitnik je nagrade

Beograda (Oktobarske) i nagrade "Isidora Sekulić" 1982. (koju 

je odbio da primi).


2011 - Dogodila se eksplozija na moskovskom aerodromu 

"Domodedovo". Bombaš samoubica aktivirao je eksploziv i ubio 

35 a ranio 180 osoba.


2020 - Dva slučaja zaraze korona virusom, prvobitno 

potvrđenog u Kini, zabeležena su u Francuskoj, u blizini Pariza 

i u Bordou. Veruje se da su to prvi zabeleženi slučajevi u Evropi. 

Šest dana potom, Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da 

koronavirus predstavlja vanrednu situaciju na globalnom nivou.


2022 - Umro je Stevan K. Pavlović, britanski istoričar 

srpskog porekla. Bio je profesor emeritus Univerziteta Sautempton, 

član Kraljevskog istorijskog društva u Londonu. U mladosti se bavio 

žurnalistikom, a od 1965 do 1997 predavao je u Sautemptonu, istoriju 

Balkana. Sin je Koste Pavlovića, diplomate i šefa kabineta predsednika 

vlade Kraljevine Jugoslavije, pored drugih Dušana Simovića i Slobodana 

Jovanovića, i praunuk Koste St. Pavlovića, političara iz vremena 

Obrenovića, saradnika Jovana Ristića. Dela: "A History of the Balkans", 

"Serbia: The History Behind the Name", "Hitler's New Disorder: The Second

 World War in Yugoslavia", "Božid'art: Istorija života, dela i 

okruženja Božidara Karađorđevića, pariskog umetnika i balkanskog 

kneza (1862-1908)".

https://nativemedia.rs/?rid=2230

Коментари

„Dok umire sve što vredi, lopov mirno u fotelji sedi“: Brutalna poruka navijača Partizana o kojoj bruji Srbija

Mitrović izveo najneobičniji penal: Ovo se skoro nikada ne događa

„Sad svi hoće na basket“: Jokić oduševio slikom ispred kuće u Somboru