Dogodilio se na današnji dan
Danas je utorak, 24. januar-
41 - Ubijen je rimski car Gaj Julije Kaligula, koji je
tokom vladavine od 37. do 41. ispoljio brutalnost, samovolju i
nečuveno rasipništvo. Pošto je uveo nepodnošljivo visoke poreze
i ostale namete, okrenuo je protiv sebe Senat i vojsku, čak i
komandante sopstvene pretorijanske garde i ubijen je. Senat je potom
za cara proglasio njegovog strica Klaudija Tiberija Druza, koji je
upamćen kao dobar vladar.
76 - Rođen je rimski car Publije Elije Hadrijan, koji je
tokom vladavine od 117. do smrti 138, uvidevši da Rimsko carstvo
slabi, utvrdio granice u jugozapadnoj Germaniji i Britaniji. Na
severnoj granici provincije Britanije, između zaliva Klid i Fort,
podigao je tzv. Hadrijanov bedem koji je trebalo da štiti od upada
Pikta i Škota. Podigao je više gradova, od kojih je najvažniji
Hadrijanov grad u Trakiji (sadašnje Jedrene). Bio je veliki
poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti i pisao je
stihove, vajao i slikao.
1712 - Rođen je pruski kralj Fridrih II Veliki, tipičan
predstavnik pruskog militarizma, koji je tokom vladavine od 1740.
do 1786. od Pruske stvorio evropsku silu. Kao pristalica ideje
prosvećenosti, donekle je vladao u duhu prosvećenog apsolutizma.
U dvorcu Sansusi okupljao je filozofe, pisce i umetnike, između
ostalih i francuskog pisca i filozofa Voltera.
1732 - Rođen je francuski pisac Pjer Ogisten Karon de
Bomarše, vesnik Francuske revolucije. Smelo je kritikovao
podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Dela:
komedije "Seviljski berberin", "Figarova ženidba" - koje su
inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da
komponuju istoimene opere - autobiografsko delo "Memoari".
1746 - Rođen je švedski kralj Gustav III, koji je od
stupanja na presto 1771. do nasilne smrti 1792. vladao čvrstom
rukom, ali je bio i veliki pokrovitelj umetnosti. Ratovao je protiv
Rusije od 1788. do 1790. i bezuspešno je pokušavao da zauzme
Petrograd. Inspirisan atentatom na njega u stokholmskoj operi u
martu 1792, Đuzepe Verdi je napisao operu "Bal pod maskama".
1776 - Rođen je nemački pisac Ernst Teodor Vilhelm
Hofman, poznat kao Ernst Teodor Amadeus Hofman, čija su dela puna
grotesknog humora, fantazije, hipnoze, telepatije, otuđenosti i
strave, znatno uticala na evropsku književnost. Sadržaj tih priča
kompozitor Žak Ofenbah koristio je za opere. Dela: "Fantastične
slike u Kaloovom maniru", "Đavolji eliksiri", "Serpionova braća",
"Životni nazori mačka Mura".
1847 - Rođen je srpski vojskovođa vojvoda Radomir Putnik.
U dva srpsko-turska rata od 1876. do 1878. komandovao je Rudničkom
brigadom i Veterničkim odredom, koje su se istakle na Javoru,
Krevetu, Velikom Šiljegovcu, Đunisu, oko Pirota, prilikom
oslobađanja Niša, Vranja i Gnjilana. U Srpsko-bugarskom ratu
1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. postavljen
je za pomoćnika načelnika Glavnog generalštaba. U program obuke
starešina uveo je rešavanje taktičkih zadataka na Višoj školi
Vojne akademije, u kojoj je predavao taktiku i generalštabnu službu.
Komanda nad Šumadijskom divizijskom oblašću poverena mu je 1893.
ali mu je 1895. oduzeta i 1896. penzionisan je pod sumnjom da
sarađuje s Radikalnom strankom. Reaktiviran je 1903. i od tada se
nalazi na mestu načelnika Glavnog generalštaba kao i ministra
vojnog 1904, od 1906. do 1908. i 1912. U Prvom balkanskom ratu kao
načelnik Štaba Vrhovne komande znatno je doprineo pobedi srpskih
armija u Kumanovskoj, a zatim u i Bitoljskoj bici oktobra i novembra
1912. U Drugom balkanskom ratu 1913. pravovremeno je rasporedio i
pripremio vojsku, predvidevši bugarski napad, što je bilo
odlučujuće za trijumf u Bregalničkoj bici. U Prvom svetskom ratu
1914. veštim manevrisanjem i grupisanjem glavnine srpskih snaga
doprineo je slamanju nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i
Kolubarskoj bici. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915.
osujetivši nizom manevara nameru nemačke Vrhovne komande da je
u sadejstvu s bugarskim i austrougarskim trupama opkoli i uništi.
Saveznici su ga prethodno onemogućili da preventivnim udarom
spreči Bugarsku da stupi u rat na strani Centralnih sila. Tokom
povlačenja srpske vojske teško je oboleo i upućen je u Francusku
na lečenje, gde je umro 1917.
1848 - Džejms Maršal je u Kaliforniji pronašao grumen
zlata. U ratu 1846/7. Sjedinjene države su preotele tu teritoriju
od Meksika. Čuvena "Zlatna groznica" započela je u decembru iste
godine kad je izveštaje o pronalasku plemenitog metala potvrdio
predsednik SAD Džejms Polk.
1879 - Izašao je prvi broj vojnog časopisa "Ratnik".
Tradicije tog uglednog glasila danas nastavlja list "Odbrana".
1915 - Britanski ratni brodovi potopili su u Prvom svetskom
ratu u Severnom moru nemačku krstaricu "Bliher" na kojoj je
poginulo 870 ljudi.
1920 - Umro je italijanski slikar i vajar Amadeo Modiljani,
čija su dela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti figura. U
Parizu je živeo od 1906. i jedan je od najznačajnijih predstavnika
"Pariske škole". Najviše je slikao ženske aktove i portrete, a u
mladosti se bavio i skulpturom u kojoj se osećao uticaj afričke
umetnosti.
1937 - Zaključen je jugoslovensko-bugarski "Pakt o večnom
prijateljstvu". Bugarska nije htela da pristupi Balkanskom paktu
koji je garantovao nepovredivost granica, ali je ovaj sporazum
potpisala.
1942 - Rođen je Milo Gligorijević, novinar, literata, izdavač.
Diplomirao je književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bio je novinar
listova "Borba", "Mladost", "Nin" u kojem je bio i glavni urednik. U potonjem
periodu posvetio se izdavaštvu. Dela: "Nestor iz vode", "Odgovor Miće
Popovića", "Rat i mir Vladimira Dedijera", "Izlazak Srba", "Srbija na zapadu".
1948 - Osnovan je Institut za nuklearne nauke "Vinča", u
prvo vreme kao Istraživački centar za realizaciju nuklearnog
programa tadašnje FNRJ. Od aprila 1953. preimenovan je u "Institut
za nuklearne nauke".
1965 - Umro je Vinston Čerčil, dobitnik Nobelove nagrade
za književnost 1953. premijer Velike Britanije od 1940. do 1945. i
od 1951. do 1955. Član parlamenta postao je 1900. a od 1905. do
1921. bio je državni podsekretar za kolonije, ministar trgovine,
unutrašnjih poslova, prvi lord Admiraliteta, ministar za municiju i
ministar rata i vazduhoplovstva, ministar kolonija, a od 1924. do
1929. ministar finansija. Bio je ideolog i organizator intervencije
protiv Oktobarske revolucije u Rusiji. Po dolasku nacista na vlast u
Nemačkoj 1933. upozoravao je Britance na opasnost. Posle sloma
saveznika u Norveškoj i pada Francuske maja 1940. postao je
premijer i vođa Konzervativne stranke. U maju 1943. uspostavio je
vezu s Vrhovnim štabom NOVJ i potom je priznao Partizanski pokret
kao, po njegovom uverenju, jedinu snagu koja se u Jugoslaviji bori
protiv okupatora. Poražen je na izborima 1945. ali je posle pobede
konzervativaca 1951. ponovo postao premijer. Dela: "Lord Rendolf
Čerčil", "Moje afričko putovanje", "Liberalizam i socijalni
problem", "Istorija svetskog rata", "Marlboro, njegov život i
doba", "Korak po korak", "U borbu", "Neumoljiva borba", "Početak
kraja", "Memoari iz Drugog svetskog rata" (za njih je dobio
Nobelovu nagradu iako je poznato da ih nije on pisao nego tim
stručnjaka).
1972 - Japanski vojnik Šjoići Jokoi otkriven je na
pacifičkom ostrvu Guam, gde se 28 godina skrivao u džungli,
ubeđen da Drugi svetski rat još traje.
1973 - Pregovarač SAD Henri Kisindžer izjavio je da
će Vijetnamski mirovni sporazum dogovoren na mirovnim pregovorima
u Parizu značiti i kraj borbi u Laosu i Kambodži, a pregovarač
Hanoja Le Duk To opisao je dokument kao "veliku pobedu za
vijetnamski narod". Borbe u Vijetnamu okončane su tek krajem
aprila 1975. oslobađanjem Sajgona i američkom vojnom katastrofom.
1983 - Umro je američki filmski režiser Džordž Dui
Kjukor, holivudski perfekcionista, posebno uspešan u muzičkoj
komediji. Neki od njegovih filmova odišu diskretnošću,
prefinjenim humorom i istančanim poznavanjem ljudske prirode,
osobito ženske. Filmovi: "Male žene", "Silvija Skarlet", "Dama s
kamelijama", "Plinsko svetlo", "Zvezda je rođena", "Hajde da se
volimo", "My Fair Lady", "Dejvid Koperfild", "Filadelfijska priča".
1986 - Gerilci Armije nacionalnog otpora bivšeg ministra
odbrane Ugande Joverija Musevenija ušli su u glavni grad Kampalu i
potpuno ovladali njime dva dana potom. Njegove snage skršile su
otpor vladinih trupa i zbacile vladu generala Tita Okela, koji je na
vlast došao posle vojnog puča jula 1985. kada je oborena vlada
Miltona Obotea. Okelo je pobegao u Sudan a Museveni je 29. januara
proglašen novim šefom države.
1989 - U rudniku zlata u južnom Peruu poginulo je oko 100
rudara, pri čemu je većinu ugušio otrovni gas.
1996 - Varšavski vojni tužilac zvanično je otvorio
istragu nad predsednikom vlade Poljske Juzefom Oleksijem, zbog
njegove navodne špijunske aktivnosti za račun Moskve, što se
naknadno pokazalo kao lažna optužba s ciljem eliminisanja
političkog protivnika od strane poljskog predsednika Leha Valense.
1998 - U eksploziji koja je izazvala požar u oknu rudnika
uglja Vangđiajing u kineskoj provinciji Liaoning poginulo je 77
osoba.
1999 - Jordanski kralj Husein potpisao je dekret kojim je
starijeg sina Abdulaha odredio za naslednika na prestolu.
2004 - Američki svemirski robot "Oportjuniti" spustio se
na Mars - tri sedmice posle "brata blizanca" robota "Spirit" - i
četiri sata potom počeo je da šalje snimke na Zemlju.
2007 - Umro je srpski akademik Ilija Stojanović,
stručnjak za telekomunikacije. Osnivač je moderne Katedre za
telekomunikacije u Beogradu, koju je vodio 19 godina. Bio je
upravnik Zavoda za telekomunikacije i računarsku tehniku,
savetnik Instituta "Mihajlo Pupin", RTV Beograd. Biran je za
predsednika svetske konfrencije ITU u Ženevi. Bio je ključni
nosilac projekta uvođenja mobilne telefonije u Srbiji. Objavio
je pet knjiga i učestvovao je u brojnim projektima
telekomunikacionih sistema.
2007 - Umro je srpski akademik Nikola Milošević,
književnik, filozof, kritičar, publicista. Bio je profesor
Teorije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Od
1991. redovni je član SANU. Predvodio je Zadužbinu "Miloš
Crnjanski". Veoma plodan autor, uvek društveno aktivan. Izvesno
vreme bio je i narodni poslanik. Glavna dela: "Antropološki eseji",
"Roman Miloša Crnjanskog", "Negativan junak", "Ideologija,
psihologija i stvaralaštvo", "Andrić i Krleža kao antipodi",
"Zidanica na pesku","Šta Lukač duguje Ničeu", "Filozofija
strukturalizma", "Dostojevski kao mislilac", "Marksizam i
jezuitizam", "Psihologija znanja", "Antinomija marksističkih
ideologija" i "Pravoslavlje i demokratija". Dobitnik je nagrade
Beograda (Oktobarske) i nagrade "Isidora Sekulić" 1982. (koju
je odbio da primi).
2011 - Dogodila se eksplozija na moskovskom aerodromu
"Domodedovo". Bombaš samoubica aktivirao je eksploziv i ubio
35 a ranio 180 osoba.
2020 - Dva slučaja zaraze korona virusom, prvobitno
potvrđenog u Kini, zabeležena su u Francuskoj, u blizini Pariza
i u Bordou. Veruje se da su to prvi zabeleženi slučajevi u Evropi.
Šest dana potom, Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da
koronavirus predstavlja vanrednu situaciju na globalnom nivou.
2022 - Umro je Stevan K. Pavlović, britanski istoričar
srpskog porekla. Bio je profesor emeritus Univerziteta Sautempton,
član Kraljevskog istorijskog društva u Londonu. U mladosti se bavio
žurnalistikom, a od 1965 do 1997 predavao je u Sautemptonu, istoriju
Balkana. Sin je Koste Pavlovića, diplomate i šefa kabineta predsednika
vlade Kraljevine Jugoslavije, pored drugih Dušana Simovića i Slobodana
Jovanovića, i praunuk Koste St. Pavlovića, političara iz vremena
Obrenovića, saradnika Jovana Ristića. Dela: "A History of the Balkans",
"Serbia: The History Behind the Name", "Hitler's New Disorder: The Second
World War in Yugoslavia", "Božid'art: Istorija života, dela i
okruženja Božidara Karađorđevića, pariskog umetnika i balkanskog
kneza (1862-1908)".
https://nativemedia.rs/?rid=2230
Коментари
Постави коментар