Постови

Planine Srbije: Crkvena planina

Слика
 Crkvena planina, Gramada ili Plana (lokalni naziv), je planina u jugoistočnoj Srbiji, severoistočno od Vlasinske visoravni i jezera. Područje planine administrativno pripada opštinama Crna Trava i Surdulica. Severni deo je u opštini Crna Trava, a deo iznad jezera, u njegovoj blizini i istočno od njega je u sastavu opštine Surdulica. Do 1919. godine srpsko-bugarska granica išla je preko ove planine, odnosno njenim najvišim delom. Planina se prostire do brane Vlasinskog jezera na jugu, reke Vlasine na zapadu, Crvenske reke na istoku i sela Sastava Reka (opština Crna Trava) na severu. Selo Sastav reka interesantno je po tome što se na njegovoj teritoriji sastaju dve reke i čak četiri planine. Na njegovoj teritoriji sastaju se Gradska reka i Vlasina (Gradska utiče u Vlasinu). U ataru sela dodiruju se četiri planine: Gramada, Tumba, Talambas i Ostrozub. Gradska reka razdvaja planine Gramadu i Tumbu, a Vlasina protiče između Gramade sa jedne i Čemernika i Ostrozuba sa druge strane. Crve...

Dogodilo se na današnji dan

Слика
 Danas je sreda, 24. decembar 358. dan 2025. Do kraja godine ima sedam dana.        1167 - Rođen je engleski kralj Džon, mlađi sin Henrija II, poznat kao Džon Bez Zemlje. Tokom vladavine od 1199. kad je na prestolu nasledio brata Ričarda I, obnovio je rat s francuskim kraljem Filipom II Avgustom, koji mu je preoteo nekoliko velikih poseda na kontinentu, uključujući Normandiju 1205. Takođe se 1208. sukobio s papom Inoćentijem III, osporavajući mu izbor kenterberijskog arhiepiskopa, zbog čega ga je Vatikan 1212. ekskomunicirao iz Crkve. U sukobu s plemstvom 1215. morao je da popusti i potpiše "Magna carta libertatum" (velika povelja sloboda) kojom je ograničena vlast kralja i uspostavljena osnova engleske ustavnosti i javnog prava.         1491 - Rođen je Ignasio de Lojola, osnivač jezuitskog reda (Societas Iesu) 1534. U mladosti je živeo aktivnim i raspusnim životom profesionalnog vojnika. Posle jednog ranjavanja posvećuje se  duhovnom ži...

Naš čuveni par godinama je krio svoj neverovatno humani gest: I nije bio jedini

Слика
 Legendarna Milena Dravić ostavila je veliki trag na glumačkoj sceni. Pored besprekorne karijere, pokojna glumica zapamćena je i po velikoj ljubavi sa Draganom Nikolićem sa kojim je bila u braku 45 godina. Milena i Dragan su u vreme najgore krize uspeli da skupe novac za nov automobil, te su odlučili da zamene svoj već dotrajali „golf“, koji je mogao da upali samo ukoliko ga guraju. Međutim, kada su skupili novac, videli su na televiziji prilog o dečaku kome je hitno potrebna operacija očiju. „Njima treba para tačno koliko i mi trenutno imamo u kući. Ma, šta će nam novi automobil“, rekao je Dragan Mileni, navedeno je u knjizi o Draganu Nikoliću. I vrlo brzo su se pojavili na vratima nepoznatih ljudi i predali im neophodan novac za operaciju bolesnog deteta. https://nova.rs/zabava/showbiz/milena-dravic-o-humanitarnoj-pomoci/#:~:text=U%20jednom%20od,kazala%20je%20Dravi%C4%87eva.

Planine Srbije: Milevska planina

Слика
 Milevska planina je planina koja se nalazi u jugoistočnoj Srbiji, 10 km istočno od Vlasinskog jezera i severno od Bosilegrada, na granici sa Bugarskom[. Najviši vrh je Bandera sa visinom od 1739 m. Pripada grupi Rodopskih planina. Ime je dobila po bugarskom selu Milevec. Postoje različita mišljenja kada je reč o prostiranju Milevske planine. Neki autori smatraju da Milevska planina počinje od prevoja Vrgavica na severu, a završava se prevojem Slavče na jugu, od koga počinje planina Izvorska Rudina. Dužina ovako definisanog masiva iznosi 30 km. Pojedini autori prethodno definisan masiv dele na dva dela, dve planine: Krvavi kamen i Milevsku planinu. Prema njima planina Krvavi kamen pruža se od Vrgavice do prevoja između vrhova Krvavi kamen (najviši sa 1 737 m) i Oštrika (1 671 m). U ovom slučaju Milevska planina prostire se od pomenutog prevoja do Slavčeta sa najvišim vrhom Samovilnjakom ili Bilom (1 733 m). Postoje i autori koji izdvajaju i treću, Caričku planinu, sa najvišim vrhom...

Dogodilo se na današnji dan

Слика
 Danas je utorak, 23. decembar, 357. dan 2025. Do kraja godine ima osam dana.  1777 - Rođen je ruski car Aleksandar I Pavlovič Romanov, koji je po stupanju na presto 1801. otpočeo seriju proliberalnih reformi i za vreme čije je vladavine do smrti 1825. Rusija teritorijalno proširena. Zaključio je 1807. savez s francuskim carem Napoleonom I - protiv kojeg je prethodno ratovao u savezu s Austrijom, Pruskom i Engleskom. Od Švedske je preuzeo Finsku, koja je 1809. priključena Rusiji kao velika kneževina pod ruskom krunom. Pripojio je i Poljsku, osim dela koji su držale Pruska i Austrija, a posle pobede u ratu s Turskom i Besarabiju. Savezništvo  je raskinuto Napoleonovim pohodom na Rusiju 1812. tokom kojeg je  francuska armija pretrpela presudni poraz, a Aleksandar I je  trijumfalno ušao u Pariz. U drugom periodu vladavine napustio  je proliberalne tendencije i postao je pravi mistik.         1790 - Rođen je francuski orijentalista Žan Frans...

Planine Srbije: Šomrda

Слика
 Šomrda je planina u istočnoj Srbiji, pripada grupi Karpatsko-balkanskih planina.   Nalazi se u blizini Donjeg Milanovca. Najviši vrh, koji nosi isti naziv kao i planina, Šomrda, iznosi 803 metara nadmorske visine. Šomrda se nalazi u nacionalnom parku Đerdap u blizini jednog od najvećih i najznačajnijih mezolitskih i neolitskih arheoloških nalazišta, Lepenski Vir. Šomrda je deo Severnog Kučaja.  U svakom slučaju vrhovi Severnog Kučaja, Šomrde i Liškovca čine jednu prominentnu grupu.  Nalazi se u istočnoj Srbiji i pripada Karpatsko-balkanskim planinama. Prostire se u blizini Donjeg Milanovca.  Šomrda se nalazi u nacionalnom parku Đerdap i u blizini jednog od najvećih i najznačajnijih mezolitskih i neolitskih arheoloških nalazišta, Lepenskog Vira. Planina blagih padina je gotovo nenaseljena i dobro pošumljena.  Prema mišljenju meštana iz sela podno Šomrde naziv planine potiče od sintagme: Šta mrda? – Šo mrda? – Šomrda. Najviši vrh, koji na topografskim k...

Dogodilo se na današnji dan

Слика
 Danas je ponedeljak, 22. decembar 356. dan 2025. Do kraja godine ima devet dana.   69 - U Rimu su cara Aula Vitelija ubile pristalice Tita Flavija Vespazijana, koji se u Egiptu proglasio carem.         640 - Saraceni (Arapi) su zauzeli Aleksandriju, dve godine pošto su otpočeli invaziju na Egipat.         1639 - Rođen je francuski pisac Žan Rasin, istaknuti predstavnik klasicizma, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju, uprostio radnju i insistirao na psihološkoj analizi ljudskih, naročito ljubavnih strasti. Pisao je veoma melodičnim stihovima. Dela: tragedije "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Mitridat", "Atalija", komedija "Parničari".         1666 - Umro je italijanski slikar Gverčino, pripadnik bolonjske slikarske škole, vodeći barokni majstor. Najviše je oslikavao crkve i palate i posebno je poznat po kompoziciji "Aurora" u rimskoj palati Kasino Ludovizi, koja je jedan od najle...

Veliki protest u Novom Pazaru: Vidimo se

Слика
 Studenti u blokadi organizovaće danas protest u Novom Pazaru, pod sloganom „Ili oni ili mi“, jer je više od 200 studenata univerziteta u tom gradu izgubilo status studenta, a oko 30 profesora ostalo bez posla Studenti su na društvenoj mreži Instagram najavili da će okupljanje biti u 11 časova ispred zgrade Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP), a u 11.52 biće održana pošta za stradale u padu nadstrešnice prošle godine u Novom Sadu. Glavni program je planiran za 17 časova, kada će se prisutnima obratiti studenti u blokadi. „Već više od godinu dana borimo se protiv nepravde, represije i pritisaka. Ali sada je došao kritični trenutak da još jednom pokažemo šta možemo kada smo zajedno“, kazali su oni. Na protest u Novi Pazar krenuli su studenti iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša, sa univerziteta širom zemlje, kao i biciklisti. Autoprevoznik Milomir Jaćimović je izjavio da će organizovati prevoz za studente iz Novog Sada, polazak je zakazan za nedelju u 7 časova iz kampus...

Ovi stranci su došli u Beograd da brukaju Partizan: Izgleda da je Obradović bio poslednja brana

Слика
 Ovaj tim nije dostojan renomea Partizana koji se gradi 80 godina. Umesto da se sanja o novoj evropskoj tituli (taj san je ponovo zaživeo među navijačima dolaskom Obradovića), sada navijači moraju da strepe da ih niko više ne ponižava. Upitan o tome šta sledi posle ovakvog debakla u Kaunasu (109:68), privremeni trener crno-belih Mirko Ocokoljić je naglasio da su neophodni ozbiljni razgovori unutar kluba. „Prvo moramo svi da sednemo i razgovaramo – igrači, stručni štab i ljudi iz kluba. Ovakav način igre je neprihvatljiv. Moramo da pronađemo način da igramo kao pre desetak dana“, poručio je Ocokoljić. Jedna od glavnih tema bila je i minutaža Džabarija Parkera, koji je na parketu proveo svega sedam i po minuta protiv Žalgirisa – bez poena, uz jedan skok i izgubljenu loptu. „Očekivali smo više od njega, to je sve što mogu da kažem“, kratak je bio trener Partizana. Na pitanje da li je Amerikanac na neki način protestovao, Ocokoljić je odgovorio: „To je pitanje za njega, ali isto važi i...

Planine Srbije: Ruj planina

Слика
 Ruj je planina smeštena na krajnjem jugoistoku Srbije, uz granicu sa Bugarskom nedaleko od Pirota, pored Zvonačke Banje. Ona pripada Rodopskim planinama i predstavlja najzapadniju tačku tog planinskog venca. Najviša tačka na Ruju iznosi 1.706 metara nmv, a pored nje, na planini se nalazi još sedam vrhova viših od 1.400 metara. Nedaleko od sela Rakita, koje se nalazi u severozapadnom delu planine, smeštena je pogranična karaula Vojske Srbije sa pratećim objektima, a u blizini je nekada bio operativan rudnik kamenog uglja, koji je zatvoren 1964. godine. Zbog vojnog prisustva i pogranične zone, potrebno je unapred obavestiti vojne vlasti o eventualnim posetama Ruju radi planinarenja ili drugih srodnih aktivnosti. [traži se izvor] Planina je smeštena između rečnih tokova Jerme na istoku, njene pritoke Zvonačke reke na severu, Rakitske reke na zapadu, dok je na južnoj strani Znepolska ravnica, na teritoriji Bugarske. Vrhovi ove planine i njihov vezan niz uzeti su kao prirodna državna g...

Dogodilo se na današnji dan

Слика
 Danas je nedelja, 21. decembar, 355. dan 2025. Do kraja godine ima 10 dana.   1118 - Rođen je kenterberijski nadbiskup Tomas Beket, koji je 1170. pogubljen zbog protivljenja politici engleskog kralja Henrija II. Prethodno je bio blizak kraljev prijatelj i njegov kancelar do izbora za nadbiskupa 1162. Protiveći se ograničavanju crkvene vlasti, posebno sudske, 1164. je emigrirao u Francusku.  Po povratku odbija da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska  pravila" o odnosima crkve i države pa je odlukom Henrija II  pogubljen. Kanonizovan je 1173. i njegov grob u Kenterberijskoj  katedrali postao je mesto hodočašća u srednjovekovnoj Evropi.         1375 - Umro je italijanski pisac Đovani Bokačo, autor zbirke od 100 novela "Dekameron", remek dela italijanske proze. Na to delo, u osnovi antiklerikalno, oslanjali su se kasnije Molijer, Šekspir, pa i Držić. Napisao je i niz književnih dela  u duhu tradicije srednjevekovnog viteškog roman...

Vlast sprovodi, ne misli ni na koga: Dva vrtića u Beogradu u opasnosti

Слика
 Zgrada vrtića „Naša bajka“ na Zvezdari, zadužbina gazda Cvetka, planirana je za rušenje zbog zidanja solitera, dok postoji opasnost da će se zgrada vrtića Ljolja“ na Banjici sama urušiti zbog mogućeg klizišta Dva beogradska vrtića su u potencijalnoj opasnosti: „Naša bajka“ na Zvezdari zato što je planirano da bude porušen, i „Ljolja“ na Banjici zbog mogućeg klizišta. Vrtić „Naša bajka“ „Naša bajka“ je državni vrtić u Pop Stojanovoj ulici broj 7, a zgrada u kojoj se nalazi je zadužbina gazda Cvetka po kome je taj do Zvezdare dobio naziv Cvetkova pijaca. ADVERTISING Izmenom plana detaljne regulacije predviđa se rušenje vrtića zbog izgradnje stambeno-poslovnih zgrada do 15 spratova. Time bi ovaj kraj izgubio i vrtić i jedinu zelenu površinu.  Inače, važeći plan predviđa znatno nižu gradnju. Osim vrtića, uklanja se i ogranak Doma zdravlja Zvezdara. U toku je rani javni uvid u ovaj plan, i traje do ponedeljka 22. decembra. Miloš Vučković iz pokreta „Kreni pokreni“ kaže da je do sa...

SAD više ne uvoze gume iz Linglonga u Zrenjaninu: Kolonijalna regulacija tržišta

Слика
 Američka zabrana uvoza guma koje u Srbiji proizvodi Linglong razotkriva sistemsku krhkost poretka u kojem kapital slobodno cirkuliše, dok se radnici širom sveta primoravaju da se međusobno takmiče u odricanju od sopstvenih prava Američka zabrana uvoza guma proizvedenih u Srbiji u kineskoj fabrici Linglong, formalno zasnovana na sumnjama u korišćenje prinudnog rada, na prvi pogled deluje kao izolovana trgovinska i moralna intervencija. Međutim, posmatrana iz druge perspektive, ona se pokazuje kao simptom mnogo dublje krize savremenog kapitalizma. Ova odluka nije izraz univerzalne borbe za ljudska prava, već instrument imperijalne regulacije tržišta, u kojoj se moralni diskurs koristi kao ideološki veo za preraspodelu tržišnih tokova u korist dominantnog kapitala. SAD ne dovode u pitanje globalni sistem eksploatacije rada, već intervenišu selektivno, onda kada eksploatacija dolazi iz konkurentskog centra moći, u ovom slučaju Kine. Suštinska posledica zabrane nije nestanak robe, već ...

Rusija kreće u novi rat već 2027. godine: „Pitanje više nije da li će Putin pokušati ponovo – već gde i kada.“

Слика
 Dok se u Vašingtonu i evropskim prestonicama sve glasnije govori o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu, zapadne obaveštajne službe šalju znatno mračniju poruku: ratni ciljevi Vladimira Putina nisu se promenili – i Ukrajina, po njihovoj proceni, nije krajnja tačka. Prema američkim obaveštajnim izveštajima, o kojima je 19. decembra pisao Rojters, ruski predsednik i dalje namerava da zauzme celu Ukrajinu, ali i da povrati delove Evrope koji su nekada pripadali Sovjetskom Savezu. Šest izvora upoznatih sa procenama američke obaveštajne zajednice navodi da su ove procene dosledne još od 2022. godine i da direktno protivreče Putinovim tvrdnjama da Rusija ne predstavlja pretnju Evropi. Te procene, kako navodi Rojters, u potpunosti se poklapaju sa analizama britanskih, baltičkih i drugih evropskih bezbednosnih službi. „Obaveštajni podaci su oduvek ukazivali na to da Putin želi više“, rekao je za Rojters Majk Kvigli, član Odbora za obaveštajne poslove Predstavničkog doma SAD. „Evropljani...