Dogodilo se na današnji dan
Danas je nedelja, 6. oktobar, 2024.
1014 - Nakon katastrofe svoje vojske, umro je
Samuilo, slovenski vladar, koji je 976. podigao ustanak protiv
Vizantije i osnovao državu, sa središtem u Ohridu, koja je u
najvećem obimu obuhvatala teritorije između Dunava, Korintskog
zaliva, Jadranskog i Crnog mora. Svega nekoliko godina posle
njegove smrti ta država je prestala da postoji.
1536 - Engleski verski reformator i prevodilac Biblije
Vilijam Tindejl spaljen je na lomači kao jeretik, prema naređenju
kralja Henrija VIII.
1767 - Rođen je haićanski državnik Henri Kristof,
doveden sa Grenade kao rob na Haiti, gde se krajem 18. veka
priključio pobuni protiv Francuza. Posle dvorskog puča 1806. u
kojem je učestvovao, i ubistva cara Žan Žaka Desalina, takođe
bivšeg roba, postao je 1807. predsednik Haitija, a 1811. proglasio
se carem.
1773 - Rođen je francuski kralj Luj Filip, poznat kao
"kralj građanin", koji je vladao od 1830. do 1848. Zbačen je sa
prestola u Februarskoj revoluciji 1848. kada je proglašena
republika, a 1850. je umro.
1846 - Rođen je američki inženjer Džordž Vestinghaus,
pronalazač vazdušne kočnice za lokomotive i tramvaje. Razvio je
i sistem železničkih signala i izgradio turbine za hidroelektranu
na Nijagarinim vodopadima, za koju je projekat izradio Nikola Tesla.
Sa te elektrane obezbeđen je prenos električne energije na daljinu
zahvaljujući primeni Teslinog modela obrtnih magnetnih polja
(naizmenične struje). Osnovao je 1886. "Vestinghaus elektrik
korporejšn".
1887 - Rođen je arhitekta i teoretičar švajcarskog
porekla Šarl Eduar Žanre, poznat kao Le Korbizje, jedan od
najznačajnijih arhitekata 20. veka. Novim materijalima (armirani
beton, staklo, gvožđe) i građevinskim metodama radikalno je prekinuo
tradicionalni način gradnje, a njegova teorija funkcionalizma,
oživotvorena je nizom objekata poput stambenih blokova u Marselju
i Nantu, zgrade skupštine u Čandigaru, švajcarskog paviljona
u Parizu, ministarstva prosvete u Rio de Žaneiru. Dela: "Ka
jednoj arhitekturi", "Preciziranja", "Modulor".
1891 - Umro je irski politički vođa i nacionalni borac
za autonomiju Čarls Stjuart Parnel, koji je uveo nove metode u
borbi protiv Engleza. Postavši 1875. član britanskog parlamenta,
otpočeo je opstrukciju u zakonodavnom telu uz istovremenu blokadu
na terenu. Zatvoren je 1881, ali je i iz zatvora upravljao borbom
irskih nacionalista.
1892 - Umro je engleski pisac Alfred Tenison, majstor
forme, poeta neobične melodičnosti. Tenisonovo obimno i
raznovrsno delo izražava duh i raspoloženje njegovog vremena:
filozofske i verske sumnje izazvane evolucionističkim učenjima
kao i sklonost demokratskom poretku. Dela: poeme "Kraljevske
slike", "Princeza", elegija "In memoriam", mnoštvo lirskih
pesama.
1894 - Rođen je srpski pisac Momčilo Nastasijević,
jedna od najsnažnijih pesničkih ličnosti srpske literature
između dva svetska rata i preteča moderne srpske drame. Krasio
ga veoma specifičan stil i izuzetna jezička invencija. Završio
je Filozofski fakultet u Beogradu i do smrti 1938. bio profesor
gimnazije. Pisao je lirske pesme, drame i pripovetke sa starosrpskim
motivima. Dela: pesme "Lirski krugovi", pripovetke "Iz tamnog
vilajeta", libreto "Međuluško blago", drame "Kod večne slavine",
"Nedozvani", "Gazda-Mladenova kći".
1903 - Rođen je irski fizičar Ernest Tomas Sinton Volton,
jedan od pionira nuklearne fizike, dobitnik Nobelove nagrade za
fiziku 1951. S Džonom Daglasom Kokroftom, s kojim je podelio
Nobelovu nagradu, razvio je 1929. prvi atomski akcelerator.
1914 - Rođen je norveški etnolog i istraživač Tor
Hejerdal, koji je 1947. predvodio šestočlanu ekspediciju
"Kon-Tiki", preplovivši splavom oko 9.000 kilometara između Perua
i pacifičkog ostrva Tuamotu blizu Tahitija. Time je dokazao da su
drevni narodi mogli da plove iz Južne Amerike do polinežanskih
ostrva. Brodom napravljenim od papirusa, 13 godina kasnije je
preplovio Atlantski okean od Maroka do Barbadosa, pokazavši da
nije nemoguće da je postojao dodir starih Egipćana s
predkolumbovskim civilizacijama u Americi.
1927 - U filmu "Pevač džeza" s glumcem Alom Džonsonom,
koji je premijerno prikazan u Njujorku, prvi put se čuo glas
glumca, što je označilo početak ere zvučnog filma.
1930 - Rođen je sirijski državnik i general Hafez al
Asad, koji je na vlast došao u novembru 1970. udarom vojnog krila
Arapske socijalističke partije BAAS. Predsednik Sirije postao je
1971.
1937 - Društvo naroda je osudilo agresiju Japana na Kinu,
ali to nije imalo nikakve praktične posledice za agresora.
1972 - Najmanje 208 lica poginulo je, a više od 1.000 je
povređeno u železničkoj nesreći kod meksičkog grada Saltiljo.
1973 - Napadom Egipta i Sirije na izraelske položaje na
istočnoj obali Sueca i na Golanskoj visoravni izbio je "Jom Kipur"
rat, četvrti vojni sukob Izraela i Arapa, okončan 22. oktobra
rezolucijom Saveta bezbednosti UN o prekidu vatre.
1981 - Na vojnoj paradi u Kairu islamski teroristi ubili
su egipatskog državnika Anvara el Sadata, predsednika Egipta od
oktobra 1970. ogorčeni njegovom odlukom da sklopi mir sa Izraelom.
1989 - Umrla je američka filmska glumica Bet Dejvis, koja
je snimila više od 80 filmova i ostvarila niz velikih dramskih
uloga. Filmovi: "Opasna" (Oskar), "Džezabel" (Oskar), "Male
lisice", "Elizabeta i Eseks", "Huarez", "Šta se dogodilo sa Bebi
Džejn", "Sve o Evi", "Svadbeni ručak".
1989 - Tajfun "Anđela" usmrtio je najmanje 108 ljudi na
filipinskom ostrvu Luzon.
1990 - Umrla je prva žena ratni pilot kod nas Marija
Draženović-Đorđević, koja je u sastavu 113. lovačkog puka
učestvovala u Drugom svetskom ratu u borbama na Sremskom frontu
1945. Letački ispit položila je 1939. sa samo 15 godina.
1991 - Indonežanski vojni avion udario je u Džakarti u
zgradu vlade, usmrtivši 102 i povredivši više od 5.000 ljudi.
1992 - Savet bezbednosti UN Rezolucijom 780 osnovao je
Komisiju za ispitivanje ratnih zločina u prethodnoj Jugoslaviji,
sastavljenu od međunarodnih eksperata.
1994 - Prošavši kroz demilitarizovanu zonu pod kontrolom
mirovnih snaga UN u blizini Sarajeva, snage sarajevske muslimanske
vlade ubile su četiri medicinske sestre i 16 srpskih vojnika.
2000 - Slobodan Milošević, do tada predsednik SRJ,
čestitao je pobedu novoizabranom predsedniku SRJ Vojislavu
Koštunici.
2004 - Kambodžanski kralj Norodom Sihanuk abdicirao je u
korist sina Nordoma Sihamonia. Sihanuk je na presto stupio 1941. a
1954. proglasio je nezavisnost Kambodže od Francuske. Do tada
Kambodža je bila sastavni deo Francuske Indokine (s Laosom i
Vijetnamom). Osnovao je stranku Sargkum koja je 1955. i 1958. dobila
izbore. Posle očeve smrti vratio se 1960. na presto, a 1970. zbacio
ga je general Lon Nol, u državnom udaru izvedenom pod uticajem SAD.
Za predsednika Kampućije, kako su Kambodžu preimenovali "Crveni
Kmeri", izabran je 1975. ali je napustio zemlju već 1976.
"Crveni Kmeri" su zbačeni vojnom intervencijom Vijetnama krajem
1978. a on je 1982. postao predsednik antivijetnamske koalicione
vlade. Posle niza burnih političkih promena, 1993. ponovo je postao
kralj Kambodže.
2007 - Umro je Laza Ristovski, muzičar i kompozitor.
Svirao je u grupama "Smak" i "Bijelo dugme" i predstavnik je
generacije koja je obeležila rok scenu negdašnje Jugoslavije.
Коментари
Постави коментар